Četvrtak, 19 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Neven Anđelić: Nova Jalta u Šenženu?

Žurnal
Published: 18. novembar, 2026.
Share
Foto: Valter Portal
SHARE

Piše: Dr Neven Anđelić

Putin, Tramp i Si ove sedmice su istovremeno u Šenženu, a sve češće se spominje mogućnost susreta koji bi podsjetio na Jaltu iz 1945. Tada su Ruzvelt, Čerčil i Staljin zapečatili sudbinu Istočne Evrope, ali su svijetu donijeli i gotovo pola stoljeća mira. Danas, kada Kina izaziva američku dominaciju, a regionalni ratovi prijete da prerastu u globalni sukob, ostaje pitanje: da li je nepravedan mir bolji od velikog rata u kojem svi stradaju?

Preduslov za povratak relativnoj globalnoj stabilnosti je neka nova „Jalta“. To sam napisao prije skoro dvije godine pripremajući u međuvremenu izašlu knjigu „Interbelum: svijet između hipokrizije demokratije i tiranije autoritarizma“.

Posljednjih mjeseci se tek počelo raspravljati o toj temi, a posljednjih dana strastveno suprotstavljati stavove o susretu za koji još uvijek nije potpuno izvjesno da će se desiti, iako će Putin, Tramp i Si istovremeno biti u Šenženu na samitu APEC-a sredinom ove sedmice.

Emanuel Tod: Raspad Zapada

Neminovna su podsjećanja na susret Ruzvelta, Čerčila i Staljina u Jalti na Krimu u februaru 1945., kojim su sudbine istočnoevropljana i nekih centralnoevropljana zapečaćene za narednih 45 godina, koje su obilježili sovjetski tip komunizma, politička represija, ograničene individualne slobode, ali i značajan ekonomski skok tokom prvih decenija nakon Jalte, te, najbitnije za ovaj tekst – mir.

Čak su i Jugoslaveni živjeli u miru, neki autori tvrde, zbog Hladnog rata tokom kojeg nijednoj od dvije velike sile nije bilo u interesu da se bilo šta mijenja, pa tako niti ta jugoslavenska posebnost u odnosu i prema Moskvi, ali i prema Vašingtonu.

Stoga je osnovno pitanje za kritičare vjerovatnog susreta trojice moćnika današnjice: da li je bolji nepravedan mir tokom narednih decenija, ili produženi sukob tokom kojeg svi stradaju i na kraju kojeg svi sjedaju za pregovarački, što opet tražeći manje nepravedan mirovni sporazum. Drugi svjetski rat je završio nepravedno po istočnoevropljane, ali je ta nepravda trajala manje od pola stoljeća – jednu ili dvije generacije.

Poljska danas je jedna od evropskih pet velikih kreacija, sastavljena od Njemačke, Francuske, Italije, Velike Britanije i, da, Poljske, koje Evropljani nutkaju da sudjeluju u pregovorima i dogovorima za koje istovremeno tvrde da su moralno neprihvatljivi i nepravedni u samoj svojoj nakani.

Vratimo se na Jaltu 1945., kada je američki predsjednik načelno prihvatio da se sudbina svih nacija između Moskve i Beča rješava u Kremlju. Alternativa tako iskazanom razumijevanju za novi svjetski poredak je bila sukob koji bi se vjerovatno najžešće odvijao u predjelima istočnih dijelova Njemačke i u Poljskoj.

Crvena armija je prije razgovora na Jalti već odnijela velike pobjede u Staljingradu i kod Kurska i samo bi je nove velike i katastrofalne bitke, veliki rat, protjerale iz Berlina do kojeg je prva stigla, da li i oslobodila – je već druga tema. Tako je i Poljska oslobođena od nacizma, ali njeni stanovnici nisu izabrali sovjetski komunizam koji su potencijalno jedino mogli izbjeći prolongiranim, velikim i sa neizvjesnim ishodom, američko-zapadnim sukobom sa Sovjetskim Savezom. Jalta je bila sigurno bolja od toga.

Kineski predsjednik Si Điping je danas u poziciji Staljina 1945., koju je dosegao primarno ekonomskim putem, za razliku od Josifa Visarionoviča. Međutim, u oba slučaja situacija je da jedna rastuća sila – nekada SSSR, a danas Kina – predstavlja izazov dominirajućoj – nekada USA i Velika Britanija, a i danas Americi, uz Putinovu želju da dokaže kako je i Rusija u tom statusu – sili, kao što je nekada Atina bila izazov za Spartu.

Gideon Levi: Apokalipsa je poranila

Tu dolazimo do Tukididove zamke u međunarodnim odnosima kada dominirajuća sila ne prihvata nove odnose koji bi uključivali i nadolazeću silu te se rješenje nalazi u ratu. To je bila situacija krajem Drugog svjetskog rata, kada je trebalo ustanoviti novi svjetski poredak, a takva je situacija i danas kada serija regionalnih ratova upućuje na pitanje da li je pred nama još jedan globalni sukob i da li živimo u periodu interbeluma, ili se velike sile mogu dogovoriti o novom svjetskom poretku i izbjeći Tukididovu zamku.

Evropljani, a svakako Ukrajinci, zahtijevaju mjesto za stolom u Šenženu, ako se ikakvi planovi i mape prostru po njemu, ali to je u osnovi eurocentrično postavljanje problema, a brojni pokazatelji govore da se centar svijeta preselio iz Evrope negdje drugdje, te da Atlantski ocean nije više centralan za međunarodne odnose, već je to regija Indo-Pacifika. „Od 20 članica G20,“ u knjizi „Interbelum“ navodim, „Južna Afrika, Saudijska Arabija, Indija, Indonezija, Australija, Južna Koreja, Japan, Meksiko, Kanada, SAD, Kina i Rusija, potpuno ili barem dijelom su dio ove velike geopolitičke regije.

Dakle, dvanaest moćnih država je u indo-pacifičkoj regiji, od toga četiri od pet vodećih globalnih ekonomija je u Indo-Pacifiku, pet najmnogoljudnijih država svijeta je tu smješteno, te vodeće zemlje oponirajućih političkih sistema. Vode Pacifika zapljuskuju i SAD, i Kinu i Rusiju i tu je već centar međunarodnog sistema, bio on bipolaran sa Amerikom i Kinom, ili multipolaran, gdje bi i Rusija bila faktor.

Evropa je fokusirana na rješavanje problema bezbjednosti na kontinentu i pokušaj očuvanja granica Ukrajine, uz odbijanje ruskih zahtjeva za „novom bezbjednosnom arhitekturom na kontinentu“. Istovremeno, evropski lideri zapostavljaju ekonomske prilike na nacionalnim i EU nivoima, te u svijetu promjene političkih težišta te upitnu evropsku vojnu snagu. Ukrajina, ako bude raspravljana u Šenženu, biće tema tek kao jedan od dva problematična rata u koje su uključene velike sile – Rusija u Ukrajini, te SAD u Iranu.

Ovaj trojni susret bi zapravo bio kineska usluga Putinu i Trampu koji su zasrljali u svoje imperijalne ratove potcjenjujući snagu nacija i režima u napadnutim zemljama. Si Điping, za razliku, drži Tajvanna dnevnom redu ali, osim provokativnih manevara, ne čini istu grešku pokušaja zaposjedanja.

Dok bi potencijalni samit u Šenženu označio neku vrstu Trampovog priznanja promijenjenih geopolitičkih odnosa u okviru kojih SAD dijele sfere utjecaja sa Kinom i Rusijom, on bi tako izbjegao Tukididovu zamku. Jedna druga vrsta zamke – Kindlebergerova – ostaje prisutna, sastali se trojica autokrata ili ne.

Tvorac imena koncepta meke moći (soft power), Džozef Nye, kreirao je još jedno ime za drugi koncept – Kindlebergerova zamka – koja nastaje kada dominirajuća sila, SAD danas, odustane od takve pozicije, a nadolazeća sila, današnja Kina, nije u stanju ili nije voljna da preuzme upražnjeni prostor za dominaciju svjetskim odnosima. Susret u Šenženu je predložio Putin, Tramp načelno prihvatio, a domaćin, Si, nije siguran želi li da do njega zaista i dođe.

Bez „nove Jalte“ svijet upada u Kindlebergerovu zamku koju označava globalna nestabilnost, vakuum moći i ekonomski kolaps. Jedan poredak je uništen, a novi nije uspostavljen.

Narges Badžogli/Vali Nasr: Nova iranska velika strategija

Antonio Gramsci je 1930. tokom prethodnog međuraća (interbeluma) opisao stanje:

„Kriza se sastoji upravo u činjenici da staro umire, a novo se ne može roditi; u ovom međuvremenu (interregnumu) javljaju se najraznovrsniji morbidni simptomi.“

Krizu 1930-ih Čarls Kindleberger je opisao kao oslabljenu britansku moć da osigura funkcionirajući svjetski sistem, te nevoljkost SAD-a da preuzme tu nekada britansku ulogu te se opredijelila za izolacionističku vanjsku politiku, ali i generalno protekcionističke ekonomske politike vodećih sila svijeta. Džozef Nye je opisao današnji svijet u fazi protekcionističkih ekonomskih politika. SAD i Rusija su iznenađene odbijanjem i otporom srednjih sila da im se povinuju, a Kina, izgleda, nije još uvijek voljna i spremna da preuzme nekadašnju američku ulogu.

Kindlebergerova zamka mogla bi biti kobna jer spaja „moj“ interbelum (međuraće) i Gramscijev interregnum (međuvlašće).

Izbjegavanje globalnog rata je jedino moguće prevlašću jedne globalne sile, što već neko vrijeme nije ostvarivo, ili dogovorom nekoliko trenutno vodećih sa najvećim kapacitetima za razaranje svijeta. „Nova Jalta“ je tako žrtvovanje moralnih principa, nekih osnovnih liberalnih vrijednosti, kratkoročno zapostavljanje sudbina nekih nacija, poput Ukrajine, Irana i Tajvana, ali je „Šenžen 26“ isto tako globalni mir, očuvanje brojnih liberalnih vrijednosti te istorijski gledano spasavanje mogućnosti za nacije koje su trenutno žrtvovane da ponovno uskrsnu u obliku i vrijednostima kojima streme.

U Sankt Peterburgu je prosle sedmice pop-art umjetnik, Aleksej Sergijenko, izložio sliku „Šenžen 26“, na kojoj su Tramp, Putin i Si predstavljeni poput velike trojke iz 1945. Veliki natpis u pozadini označava Šenžen 26 na kineskom i engleskom jeziku, a pažljiviji promatrač će vidjeti iznad Putinove glave i mali plakat na ruskom, Jalta 45. Vrijeme je za novu Jaltu i kratkoročno žrtvovanje nekih moralnih principa, koji se dugoročno mogu ostvariti mirnim putem.

Izvor: Valter Portal

TAGGED:Valter PortalGeopolitikaDr Neven AnđelićŠenžen
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Vladimir Đurić: Kako sačuvati čovjeka u tehno svijetu
Next Article Radoje V Šoškić: Inkvizitorski jezik Srpske liste

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Brana Petrović o Milanu Paniću: Frtutma

Od svog dolaska na položaj, gospodin Panić je izazvao moje opšte i nepodeljene simpatije, najvećma…

By Žurnal

Kad Albanci bježe od islama…

Poplava vesti o razgorevanju novog požara na Bliskom istoku i potresnih izveštaja o paklenom stradanju…

By Žurnal

Najava Dijaloške tribine: Dvije godine života i rada u Pravoslavnoj gimnaziji Sveti Sava

„Dvije godine života i rada u Pravoslavnoj gimnaziji Sveti Sava“, tema je dijaloške tribine koja…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Beogradski sajam: Obodsko slovo predstavilo knjigu: „Bitka za Čast“ autora đenerala Mitra Martinovića

By Žurnal
Drugi pišu

Srbija se prazni na periferiji: Ovo su mesta iz kojih je tokom 2025. otišlo najviše ljudi, najčešće biraju ova dva grada

By Žurnal
Drugi pišu

Đorđe Vukadinović: Zašto je Vučić prividno spustio loptu oko Rio Tinta – strah od protesta i nepovoljnih rezultata istraživanja

By Žurnal
Drugi pišuPreporuka urednika

Goran Komar: Nova zemlja

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?