Piše: Miloš Lalatović
Poslednjih decenija u Crnoj Gori postoje velike međunacionalne podjele. Uglavnom su zasnovane na političkoj osnovi. Dok se ostale nacije i narodi bore da budu zastupljeni svojim partijama, programima, Romi i dalje trpe određeni stepen diskriminacije, iako prećutno i nesjvesno.
Nevladine organizacije za ljudska prava, kao i strane investicije, unaprijedili su poslednjih godina život Roma, ali oni i dalje trpe veliku diskriminaciju, asimilaciju, zatvoreni u svoja nasilja, kao u geta. Širom gradova u državi postoje djelovi grada gdje pripadnici ove populacije žive izolovano. U tim naseljima vlada ogromna prenatrpanost, oskudni materijalni i higijenski uslovi. Većina Roma završi najviše osnovnu školu. Ako su negdje zaposleni, to je uglavnom u komunalnom preduzeću. Pored toga najčešće se izdržavaju sakupljanjem otpada, gvožđa, stakla, prosjačenjem. Žene i djevojčice u okviru ove grupe su dvostruko diskriminisane. Prvo u okviru svoje zajednice, pa onda i u društvu, zato što pripadaju romskom narodu. Kod Roma važe još uvijek neki oblici tradicije vezane za ugovorene brakove, gdje se mĺade djevojke i djevojčice bez svoje volje udaju. Zadnjih godina se radi na suzbijanju ove negativne pojave, ali rezultati uglavnom izostaju. Porodice su najčešće sa velikim brojem djece.
Što se tiče religijske pripadnosti Roma u Crnoj Gori, uglavnom su sunitski muslimani, ali ima i hrišćana. Prisutni su i derviški redovi. Često se za ove ljude vezuje magija i gatanje. Magija se koristi uglavnom kao sredstvo preživljavanja.
Životni vijek Roma je kraći u odnosu na pridnike drugih naroda i grupa. Najčešće zbog loših uslova života. Prisutne su i učestalije bolesti, poput astme. Diskriminacija se ostvaruje i dalje prema ovoj etničkoj zajednici i na visokom nivou. Tako mnoge partije u svojim predizbornim obraćanjima, kad nabrajaju razne nacije i narode u Crnoj Gori zaboravljaju Rome. Predrasude su izražene o njima kao neradnom, lijenom narodu, sklonom sumnjivim načinima zarađivanja. Veliki broj građana ne bi volio da u svom susjedstvu ima Rome.
Porijeklo Roma je vrlo zanimljivo. Tradicionalno se smatra da su došli u Evropu, pa i u Crnu Goru iz Indije. Ali, postoji i značajna skupina koja je porijeklom iz Egipta. Došli su tokom osmanlijskih osvajanja zajedno sa Turcima. To su tzv. manđupi ili Egipćani. Romi, kao i svugdje, i u Crnoj Gori važe za veoma veseo narod. Njihova naselja, pogotovo ljeti trešte od tradicionalne, ali i druge muzike. Poseban praznik, bez obzira na vjersku pripadnost im je Đurđevdan. Toga dana u njihovim domovima i naseljima je baš veselo.
Romi, uprkos svemu i dalje su diskriminisani i predstavljaju , , zaboravljeni“ narod Crne Gore. .
Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala
