Ukoliko bi se još jednom odložili izbori, za šta je Ustavni sud već ocijenio da je neustavna radnja u bilo kojim okolnostima, to bi ogolilo namjeru partija da suspenduju demokratiju u Crnoj Gori, rekao je Milatović
Politička situacija u Crnoj Gori ukazuje da parlamentarne partije i njihovi lideri nijesu dorasli istorijskom trenutku demokratskih i ekonomskih promjena nastalih nakon izbora 30. avgusta 2020. Sa jedne strane imamo nereformisani DPS, koji nastavlja sa svojom klijentelističkom i skoro pa desničarskom politikom podjela, a sa druge strane imamo jedan broj partija i njihovih lidera koji ne shvataju da građani u Crnoj Gori nisu birali zamjene već suštinske promjene u sistemu upravljanja, kazao je u razgovoru za „Dan“ Jakov Milatović, bivši ministar za ekonomski razvoj i jedan od osnivača pokreta „Evropa sad“.
Milatović je ocijenio da je izborna volja od 30. avgusta obesmišljena rušenjem prve demokratske vlade zajedno sa DPS-om, što je potrošilo politički kapacitet stranaka nekadašnje parlamentarne većine koje su učestvovale u tome.
– Tada smo ukazivali na pogubnost takvih poteza i logično je da se to reflektuje i na današnje nepovjerenje među pregovaračima. Uz sve uspone i padove, i katkad iznevjerena očekivanja, proces snažnijeg demokratskog razvoja u Crnoj Gori je otpočeo, a samim tim i demontaža neevropskog sistema građenog u prethodnih 30 godina. Da bi se taj proces ubrzao i da bi Crna Gora u narednim godinama postala punopravan član Evropske unije (EU), zemlja mora dobiti politički stabilnu, proevropsku i reformsku vladu. Trenutni saziv Skupštine je pokazao da nema kapacitet da napravi upravo takvu vladu. Smatram da su vanredni parlamentarni izbori jedini izlaz iz trenutne političke krize, a siguran sam da će građani jasno znati da prepoznaju ko je radio za njihove interese i ko može najbolje da nastavi da radi u njihovom interesu – rekao je Milatović.
On vjeruje da iza problema nedostatka kvoruma za odlučivanje u Ustavnom sudu stoji predumišljaj da do toga dođe, a ovaj problem, kako smatra, odslikava trenutno stanje na crnogorskoj političkoj sceni, koje karakteriše svojevrsni udar na ustavni sistem.
– Odnarođeni poslanici, koji su svjesno pogazili Ustav time što su izabrali nelegitimnu 43. Vladu, protivustavno odložili izbore i dali još jedan mandat nelegitimnim predsjednicima lokalnih samouprava, odbijanjem da izaberu sudije Ustavnog suda pokazuju da su svjesni činjenice da su slobodne institucije najveća prijetnja njihovoj partitokratiji. Održavanje izbora u kontekstu nefunkcionalnog Ustavnog suda je otežavajuća okolnost, ali nikako i izgovor da se još jednom pobjegne od izborne volje građana. Ukoliko bi se još jednom odložili izbori, za šta je Ustavni sud već ocijenio da je neustavna radnja u bilo kojim okolnostima, to bi ogolilo namjeru partija da suspenduju demokratiju u Crnoj Gori – kazao je Milatović.
Lokalni izbori u 15 opština zakazani su za 23. oktobar, a naš sagovornik ističe da je realno očekivati da Pokret „Evropa sad“, kao politička partija koja je nedavno osnovana, samostalno nastupi.
– Međutim, ukoliko analize pokažu da eventualna predizborna saradnja donosi vrijednost koja bi doprinijela pobjedi progresivnih, evropskih i građanskih snaga, onda ćemo i tu opciju veoma ozbiljno razmotriti. Nosioci naših lista su hrabri, sposobni i pristojni ljudi, koji žele da mijenjaju nabolje lokalne sredine u kojima žive. Dakle, osim stručnih i profesionalnih biografija, nudimo izbor novih i poštenih ljudi koji se u velikoj većini nikad nisu bavili stranačkom politikom. Imamo jasan cilj i ideju, pa sa priličnim entuzijazmom ulazimo u izbornu kampanju u većini crnogorskih gradova u kojima se održavaju izbori – istakao je Milatović.
On je naglasio da je program „Evropa sad“ reforma koja se tiče isključivo prihodne strane budžeta, a prihodi su u odnosu na prošlu godinu veći za preko 130 miliona eura, a u odnosu na planirane za čak 70 miliona eura, pa je jasno da taj program osnažio javne finansije.
– Crna Gora ima jednotrezorski sistem, gdje se na jedan račun slivaju svi prihodi budžeta, a nakon toga se vrše plaćanja svakoj potrošačkoj jedinici shodno izglasanom Zakonu o budžetu. Dakle, za redovno servisiranje svih planiranih obaveza ima sredstava jer su ona znatno veće od planiranih – tvrdi Milatović.
Kako je dodao, kada su došli na vlast, dug Fonda za zdravstveno osiguranje bio je preko 65 miliona eura.
– Uz značajna plaćanja u međuvremenu, dug toliko iznosi i sada. Problem duga Fonda za zdravstveno osiguranje je decenijski, a rezultat je prvenstveno lošeg rada svih prethodnih direktora Fonda i nedostatka kontrole trošenja sredstava. To je ozbiljan posao, koji mora uzeti da radi neko ko je stručan, uz dodatnu podršku međunarodnih partnera, i to vjerovatno čeka narednu vladu. Fondu je u ovoj godini po Zakonu o budžetu odobren rekordan budžet od 350 miliona eura, što je povećanje za skoro 50 miliona u odnosu na prethodnu godinu – kaže Milatović.
Izvor: Dan
