Subota, 1 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoKulturaMozaikNaslovna 2STAV

Špijunaža u doba Njegoša

Žurnal
Published: 18. novembar, 2023.
Share
KONTIĆ/ PRIVATNA ARHIVA
SHARE

Ocjenjujući „drskost“ Crnogoraca kojom žele da što više pomjere granice u svoju korist Orešković izvještava da se ona „oslanja još dalje na moćnu zaštitu Rusije, a mene tjeraju da se pentram po golim liticama u visini do 2.000 stopa, sve do krajnje granice samo da ne bismo revnosno radili i da bismo izgubili u vremenu“

KONTIĆ/ PRIVATNA ARHIVA

PIŠE: RATKO KONTIĆ

Prema Vujaklijinom leksikonu stranih riječi i izraza špijun, špijunaža i špijuniranje označavaju uhodu, doušnika, vrebanje, potkazivanje, tajno motrenje i sl.

Kada je Crna Gora, u jednom momentu, postala interesantna velikim silama i prema njenim vladarima su počele primjene metoda špijunaže. Napoleon je npr. tražio da se pozicionira doušnik u najbližem krugu Vladike Petra I Petrovića.

Uoči i tokom razgraničenja Crne Gore i Austrije 1837. godine formirana je zajednička komisija u kojoj je bio i ađutant dalmatinskog guvernera, kapetan Fridrih Orešković. On je ujedno rukovodio i austrijskom špijunažom u Crnoj Gori, sa zadatkom zbližavanja sa Vladikom Petrom II Petrovićem i njegovim okruženjem.

Kapetan Orešković je napisao memoare o tim aktivnostima i u njima ističe „pored zvaničnih poslova oko ispravljanja granica, dobio sam i tajne naloge od njegove ekselencije gospodina guvernera dalmatinskog“ i u odnosu i na političku i ekonomsku situaciju.

Orešković je bio obrazovan i osim srpsko- hrvatskog govorio je nekoliko stranih jezika, dok je od Crnogorca okarakterisan kao „veoma prepreden i podao čovjek“.

Orešković je navodno uspio da se približi vladičinoj braći Peru i posebno Đorđiju, dok nikako nije podnosio Njegoševog ujaka Laza Prorokovića zbog njegovih „tvrdih stavova“ uopšte i kao člana Komisije za razgraničenje.

SVOJE RAZOČARANJE PREDOČAVA NA SLEDEĆI NAČIN: „NJEGOVO LICE JE UVIJEK U STANJU DA PRERUŠI NJEGOVU IDEJU, ŠTO VAŽI UOPŠTE ZA SVAKOG, PA I NAJPROSTIJEG CRNOGORCA I TO JE PRIRODNI DAR TOG GORŠTAČKOG NARODA

Pravi analizu crnogorskog naroda i njegovih predstavnika i karakteriše ih kao „drske, ohole, uporne i tvrdoglave, spremne da u svakom momentu potegnu oružje“.

Ocjenjujući „drskost“ Crnogoraca kojom žele da što više pomjere granice u svoju korist Orešković izvještava da se ona „oslanja još dalje na moćnu zaštitu Rusije, a mene tjeraju da se pentram po golim liticama u visini do 2.000 stopa, sve do krajnje granice samo da ne bismo revnosno radili i da bismo izgubili u vremenu“.

Kapetan Orešković izvještava i o borbenim osobinama Crnogoraca, proistekle iz stalnih sukoba sa Turcima „odlični su strijelci na daljno gađanje u planinama, istrajni su u podnošenju nedaće, lukavi i prepredeni u borbi, neosjetljivi prema rđavom vremenu, nepokolebljivi i odvažni, podnose glad, žeđ i nesanicu bolje nego prosvećeni čovjek“.

image
SLOBODNA RIJEČ: RTV MOJKOVAC

Predstavljajući određeni karakter ratovanja ističe i navodnu „divljačku žudnju za razaranjem tj. zidine stotine najljepših seoskih kuća u blizini Dubrovnika koje su Crnogorci sagoreli u doba francuske vladavine i razbojničko zauzimanje Grahova“.

Kapetan Orešković profiliše Vladiku Rada „lukavi narodni starješina koji pristupa razgovorima na dvosmislen način i koji svojim uglađenim ponašanjem ustvari podbada svoj lako razdražljivi mali narod u neprijateljskom raspoloženju prema Austriji“.

Kako Orešković sebe smatra „rođenim Slovenom“, računa i na tu bliskost u razgovorima sa Vladikom. Svoje razočaranje predočava na sledeći način: „Njegovo lice je uvijek u stanju da preruši njegovu ideju, što važi uopšte za svakog, pa i najprostijeg Crnogorca i to je prirodni dar tog gorštačkog naroda“.

Još puno subjektivnih „operativnih informacija“ koje je slao tadašnji austrijski rukovodilac špijunaže u Crnoj Gori sadrže njegovi memoari, a pohranjeni su u arhivu grada Zadra.

U novije doba, bez ili sa uticajem stranog faktora, još je rano govoriti, od predloga tadašnjih vlasti mitropolitu Danilu Dajkoviću da se „zamonaši i hirotoniše kao svog naslednika civilno lice“ do Đukanovićevog pokušaja stvaranja „svoje crkve“ na partijskom kongresu.

Nažalost, uz primjenu tajnih mjera ANB Crne Gore prema mitropolitu Amfilohiju, a suštinski ponovo prema Petru I Petroviću i Petru II Petroviću Njegošu.

(Autor je diplomirani pravnik bezbjednosti)

Izvor: dan.co.me

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Katunsku nahiju su naselili Hercegovci!
Next Article Đakon Pavle Lješković: Nepovjerenje i(li) nevjera

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

4 takozvane CPC

Analitičar Vojin Grubač podsjetio je da smo do skora imali dvije takozvane CPC: na čelu…

By Žurnal

Saša Ozmo: Kako je Đoković od nacionalne ikone postao državni neprijatelj

Piše: Saša Ozmo za Radar iz Londona Čovek zlokobnog izraza, skriven iza tamnih naočara i šešira, u…

By Žurnal

Dragoslav Dedović: Čačanski fikus

Piše: Dragoslav Dedović Taj grad je bio rodno mesto mog košarkaškog junaka Dragana Kićanovića. Kao…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

MozaikNaslovna 2

…internet… i piši i briši…

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 5

Popis po starom, bez računara i interneta

By Žurnal
Mozaik

Braća Đinovski, Teofil, Vasilije i Aleksandar pružili su veliki doprinos razvoju ikonopisanja i uopšte kulturi Crne Gore

By Žurnal
DruštvoNaslovna 5

Iranski nuklearni fizičar, najopasnije zanimanje na svetu

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?