Povratak u školske klupe posle letnjeg raspusta za mnoge porodice znači ponovno navikavanje na rano ustajanje, školske obaveze i drugačiji dnevni ritam. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ savetuje roditeljima da promene ne uvode naglo, već da nekoliko dana pre početka nastave postepeno vrate decu u školsku rutinu. Jedna od najvažnijih navika je dovoljno sna. Prema preporukama „Batuta“, deci uzrasta od šest do 12 godina potrebno je između devet i 12 sati sna dnevno, dok bi adolescenti od 13 do 18 godina trebalo da spavaju između osam i 10 sati.
Dovoljno i kvalitetno spavanje važno je za pažnju, koncentraciju, učenje, pamćenje i emocionalno funkcionisanje. Stručnjaci preporučuju približno isto vreme odlaska na spavanje i buđenja, uključujući i vikende, kao i izbegavanje aktivnosti koje razbuđuju neposredno pred odlazak u krevet.
Nekoliko dana pre početka nastave korisno je ponovo uvesti uobičajeno vreme ustajanja i odlaska na spavanje, ali i napraviti jednostavan dnevni raspored koji obuhvata vreme za učenje, igru, fizičku aktivnost i odmor. Posebno je važno da prvaci nove obaveze i radne navike usvajaju postepeno.
Kako prenosi Blic Zdravlje, pozivajući se na preporuke Instituta „Batut“, kod mlađih školaraca radne navike mogu da se razvijaju kroz kratke i redovne aktivnosti, pripremu školskog pribora i samostalno obavljanje jednostavnih zadataka, dok starijim učenicima dobra organizacija vremena može pomoći da izbegnu odlaganje i nagomilavanje obaveza.
Doručak ne bi trebalo preskakati
Pored sna, važan deo pripreme za školski dan je i doručak. Stručnjaci „Batuta“ ističu da dete pre početka nastave treba da unese energiju i hranljive materije potrebne za svakodnevne aktivnosti. Podaci istraživanja o ponašanju u vezi sa zdravljem dece školskog uzrasta u Srbiji iz 2022. godine pokazuju da 67,7 odsto učenika doručkuje svakog dana tokom radne nedelje. Istovremeno, 9,9 odsto učenika navelo je da tokom radne nedelje ne doručkuje nijednog dana.
Doručak ne mora da bude obilan, ali je poželjno da bude raznovrstan. Kao primere, „Batut“ navodi ovsenu kašu sa jogurtom i voćem ili sendvič sa sirom, kuvanim jajetom i salatom uz čašu jogurta.
Za užinu se preporučuju voće, kiselo mleko, orašasti plodovi poput badema, lešnika i oraha, kao i sendvič uz voće, naročito ako dete duže ostaje u školi.
Slatkiši, grickalice i zaslađeni napici nisu preporučeni kao redovan izbor jer mogu da sadrže velike količine dodatih šećera i masti. Njihovo često konzumiranje može doprineti povećanju telesne mase, dok šećeri nepovoljno utiču i na zdravlje zuba.
Najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti dnevno
Za pravilan rast i razvoj dece važna je i svakodnevna fizička aktivnost. Ona ne mora nužno da podrazumeva organizovani trening ili bavljenje sportom. Šetnja, vožnja bicikla ili rolera, badminton, odbojka, fudbal, košarka, preskakanje konopca i druge igre takođe mogu biti način da se dete svakodnevno kreće.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da deca i adolescenti uzrasta od pet do 17 godina imaju u proseku najmanje 60 minuta umerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.
Prema istraživanju o ponašanju u vezi sa zdravljem dece u Srbiji iz 2022. godine, 31,5 odsto anketirane školske dece navelo je da je svakog dana fizički aktivno najmanje sat vremena. Podaci su pokazali i da su dečaci u svim uzrastima češće fizički aktivni od devojčica.
Švedska gasi ekrane u učionicama – povratak knjigama, papiru i olovci
Podrška roditelja važna koliko i raspored
Povratak u školu ne odnosi se samo na ocene, domaće zadatke i raspored časova. Važno je i kako se dete oseća u školskom okruženju, da li ima osećaj pripadnosti i zna li kome može da se obrati kada naiđe na problem. Podrška roditelja, nastavnika i vršnjaka može pomoći detetu da lakše prevaziđe početne teškoće, razvije samopouzdanje i uspešnije se nosi sa školskim obavezama.
Prema rezultatima istraživanja u Srbiji, 67,3 odsto dečaka i 58,4 odsto devojčica navelo je da oseća veliku podršku drugih učenika u odeljenju.
„Batut“ roditeljima savetuje da pomognu deci da ponovo uspostave ritam spavanja, učenja, odmora i slobodnog vremena, ali bez stvaranja dodatnog pritiska. Korisno je razgovarati sa detetom o danu provedenom u školi, pružiti pomoć kada je potrebna, ali istovremeno podsticati samostalnost.
Posebno kod đaka prvaka preporučuje se stvaranje navike da sami pripreme sveske, knjige i pribor za naredni školski dan. Roditelji mogu pomoći i sopstvenim primerom – zajedničkim doručkom, pripremom zdrave užine i podsećanjem deteta da tokom dana pije dovoljno vode.
Početak nove školske godine tako može biti više od povratka obavezama: prilika da se postepeno uspostave zdravije navike spavanja, ishrane, kretanja i organizacije vremena koje će detetu olakšati svakodnevni školski ritam.
Izvor: NIN
