Dok se traže krivci za incident na gasovodu Severni tok 1 i 2, stručnjaci ocenjuju da bi curenje gasa u Baltičkom moru moglo da bude jedno od najvećih izlivanja prirodnog gasa i da dovede do značajnih klimatskih rizika. Za sada nema preciznih podataka niti o tome koliko je gasa bilo u cevima, niti koliko je iz njih izašlo.

Koliko metana je bilo u cevima
Prirodni gas koji se nalazi u probijenim cevima u najvećoj meri sastoji se od metana, gasa koji je posle ugljen-dioksida najodgovorniji za globalno zagrevanje. Pošto se i dalje ne zna veličina oštećenja na cevima, procene količine gasa koja je bila u cevovodu variraju od 100.000 do 300.000 tona metana.
Severni tok 2, koji je trebalo da poveća protok gasa iz Rusije ka Nemačkoj, navodno je sadržao 300 miliona kubika gasa kada je Berlin obustavio njegovo odobravanje neposredno pre nego što je počeo rat u Ukrajini. Prema oceni profesora Impirijal koledža, piše Gardijan, to znači da ta količina sadrži 200.000 tona metana, što je za 100.000 tona više od najvećeg ispuštanja metana u američkoj istoriji koje se dogodilo 2015. u Kaliforniji.
Danska agencija za energetiku navela je da je u gasovodima ukupno bilo 778 miliona kubika prirodnog gasa što je ravno trećini godišnje emisije ugljen-dioksida te zemlje.
Koliko gasa je iscurilo iz cevi
Nijedna evropska vladina agencija nema procenu količine gasa koja je iz cevi izašla na površinu mora i otišla u atmosferu. Nemačka agencija za zaštitu životne sredine saopštila je da na gasovodu nema mehanizama za zadržavanje, tako da će ceo sadržaj verovatno pobeći. Prema njihovoj proceni, zbog ovog curenja će u atmosferi završiti količina ugljen-dioksida jednaka jednom procentu nemačke godišnje emisije.
Posledice na životnu sredinu
Prema ocenama pojedinih naučnika, ispuštanje 250.000 tona metana ima iste posledice na klimu kao 1,3 miliona automobila na putevima. Ima i mišljenja da ovaj incident ne predstavlja toliko veliku opasnost koja bi mogla da dovede do pogoršanja klimatskih promena. Godišnja globalna emisija ugljen-dioksida je oko 32 milijarde tona, tako da je u poređenju sa tim ovo mali deo zagađenja, gotovo beznačajan u poređenju sa industrijskim i poljoprivrednim izvorima metana koji zagrevaju planetu.
Lokalno, ovo curenje moglo bi da dovede do eksplozije na mestu na kojem se gas oslobađa u atmosferu s obzirom na to da vazduh u kojem ima više od pet odsto metana postaje zapaljiv. Plovidba je već zabranjena u prečniku od pet nautičkih milja od klobuka na površini mora. Za razliku od izlivanja nafte, gas nema toliko zagađujuće posledice na morsko okruženje.
Da li je spaljivanje rešenje
Štetne posledice incidenta mogle bi da budu smanjene paljenjem metana koji sagorevanjem stvara ugljen-dioksid, čiji je efekat na zagrevanje planete između 30 i 80 puta manji od metana. Međutim, i to ne bi bilo bez posledica na životnu sredinu i potencijalne opasnosti na obližnje naseljeno dansko ostrvom Bornholm. Danski zvaničnici pretpostavljaju da će gas iz cevi da izlazi do kraja nedelje, posle čega očekuju da će biti moguće pokrenuti istragu na terenu.
Izvor: Politika
