Subota, 21 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Deseterac

Književna kritika: Mihizova „Sabrana dela” I

Žurnal
Published: 10. oktobar, 2024.
Share
Mihiz, (Foto: Rasejanje.info)
SHARE

Piše: Sanja Perić

„Poezija i antologija”, „Kritike i ogledi 1 i 2”, „Drame i Dramatizacije 1 i 2”
(Matica srpska, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković”, Srpska čitaonica Irig, 2022-2023)

Najveći izdavački poduhvat poslednjih godina predstavlja devet knjiga Sabranih dela Borislava Mihajlovića Mihiza. Njegovo žanrovski raznoliko delo objedinjeno je uz poštovanje najviših naučnih standarda, što omogućuje ponovno čitanje, interpretaciju i vrednovanje jednog od najznačajnijih opusa za srpsku kulturu XX veka. Pesnički prvenac i antologija Srpski pesnici između dva rata čine, prema rečima priređivača Selimira Radulovića, dva najosetljivija kamenčića u Mihizovom književnom mozaiku. Oni se sameravaju prema tadašnjoj političko-ideološkoj situaciji, ali i poetičkoj raspolućenosti mladog pesnika, kao svedočanstvo o početnom stadiju procesa u kom Mihiz razvija svoje intelektualne i književne potencijale. Posebno je važno što se njegov poduhvat sagledava kao jedan od četiri ključnih antologičarskih doprinosa prošlog veka. Pored Bogdana Popovića, Zorana Mišića i Miodraga Pavlovića, Mihiz se izdvaja svojim jedinstvenim osobinama i vrednostima, kao autor razigranih, ali argumentovanih razjasnica o pesnicima. Pesme Borislava Mihajlovića Mihiza, međutim, još uvek su nedovoljno kritički valorizovane. Smeštena u isti kontekst s antologijom, Mihizova poezija konačno može ponovo da se čita, a ne samo prepričava u poznatim anegdotama o Krklecu, Desanki ili Crnjanskom.

Mihizovo književnokritičko nasleđe Vladan Bajčeta s pravom naziva njegovim najznačajnijim literarnim angažmanom. On je priredio dva toma Mihizovih Kritika i ogleda: u prvom se nalazi tekuća književna, likovna i pozorišna kritika, dok su u drugom eseji kao najviši domet njegove kritičke misli. Prvi put je objedinjeno preko šezdeset tekstova rasutih po periodici, uključujući prikaze, osvrte, polemike, beleške, ankete i nekrologe. Ovakvo integralno sagledavanje njegove kritičke aktivnosti u dnevnoj štampi konačno omogućuje prevazilaženje predrasude da je Mihiz bio isključivo impresionistički kritičar. Bajčeta dokazuje da je njegov kritičarski postupak daleko kompleksniji, i zamenjuje simplifikovanu odrednicu „impresionistička” preciznijom odrednicom „stvaralačka”. To je još jasnije vidljivo u drugom tomu, gde se u širem interpretativnom zamahu Mihiz iskazuje i kao biograf, sociolog i psiholog, a naročito kao književni istoričar. Sabrani prvi put na jednom mestu, njegove studije, eseji, portreti, predgovori i pogovori otvaraju vrata novim teorijskim promišljanjima stvaralačke kritike. Ocenjujući je kao „skoro sasvim marginalizovan interpretativni model u savremenoj književnoj misli”, Bajčeta ističe Mihizovu dalekovidost, ali i inovatorsku ulogu u pogledu forme kritičkog teksta. Zanimljivo je, pritom, još jedno otkriće: čitalac u drugoj knjizi zapaža Mihiza ne samo kao vrsnog portretistu, nego i kao izuzetnog tumača pojedinačnih književnih dela.

Mihiz — Andrić — Meša

Način na koji prilazi delima drugih pisaca sagledan je u svojoj punoći u dva toma njegovih Drama i dramatizacija. Ljiljana Pešikan Ljuštanović postavlja temelj budućih tumačenja u iscrpnim predgovorima za obe knjige. U prvom su četiri Mihizove drame, s dramoletom Striženo – košeno (1960) u Prilozima, što predstavlja dobro priređivačko rešenje zbog manjeg kvaliteta i značaja ovog teksta. Za recepciju je važna i činjenica da su drame poređane tematski, a ne hronološki, kako je i u Izdajicama (1986), te tako čitamo drame o tragičnoj sudbini epskog junaka, Banović Strahinja i Marko Kraljević, kao i one zaokupljene slomom fanatika, Komandant Sajler i Optuženi Pera Todorović. Ovako obnovljen i prečišćen izbor, uz uvod koji ga smešta u kontekst srpske drame šezdesetih godina XX veka, omogućuje uvid u razvoj jednog dinamičnog i uticajnog dijaloga koji menja sliku našeg tradicijskog korpusa.

Dometi i značaj ovog dijaloga najmanje su uočeni u recepciji Mihizovih dramatizacija. Uprkos velikom uspehu ovih dvanaest dramatizacija, i kod kritike i kod publike, one su do danas čitaocima bile praktično nedostupne. Dragoceni su podaci na kraju knjige o pozorištu u kojima su dramatizacije izvedene, reditelju, i o nagradama koje su dobile, kao i selektivna bibliografija s manjim brojem priloga poslednjih godina. Autorka ističe kako su nerasvetljena i nedovoljno promišljena pitanja piščeve motivacije za izbor dela za dramatizaciju, svrha dramatizacije i njen vrednosni aspekt, kao i odnos prema elementima političke i kulturne istorije. Ponovljenim čitanjem naročito se ističe humorni i ironijski aspekt, što ovim tekstovima, između ostalog, i danas daje scensku relevantnost i podsticajnu snagu. Na taj način, Mihizova Sabrana dela nastavljaju dijalog koji prodire u samu srž naše književne i nacionalne istorije, čineći čitav njegov angažman značajnijim od njegove magnetične stvaralačke ličnosti. Revitalizacija Mihizovog nasleđa tako ne samo da obogaćuje srpsku književnost, već i produbljuje naše razumevanje kulturne istorije.

Izvor: Dnevnik.rs

TAGGED:Borislav Mihajlović Mihizsabrana delaSanja Perić
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Miloš Lalatović: Pravoslavni, muslimani i Albanci na Balkanu – nove mogućnosti
Next Article Galina Gončarova: Restrikcija u doba ljubavi

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Biti kao Kris Kristoferson: Teret slobode

Piše: Žikica Simić „Svi muškarci su želeli da budu kao on, sve žene su htela…

By Žurnal

Šta je Petar Božović poželio Crnoj Gori u Novoj godini (VIDEO)

Novogodišnja čestitka Petra Božovića

By Žurnal

Crnogorska kuhinja osvojila svjetske gastronome

Pršuta, pljevaljski sir, kačamak, jagnjetina, cicvara i Balšića tava osvojili su čuveni sajt o gastronomiji…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Deseterac

Katarina Đurđević: Evolucioni dvojnik

By Žurnal
Deseterac

Vladimir Majakovski: Ja lično

By Žurnal
Deseterac

Aleksandar Živković: Požar u gori – dječakova slika

By Žurnal
Deseterac

Vladimir Vujović: U književnosti nema mjesta za instant rješenja

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?