Piše: Nevena Bulajić
Nakon skoro dvije decenije, ljubitelji prirode iz nevladinog sektora, odlučili su da, uz podršku lokalne samouprave, valorizuju kanjon Žljebine, koji se nalazi u srcu Mjesne zajednice (MZ) Lukovo, u nadi da će postati jedna od najatraktivnijih destinacija u gradu pod Trebjesom.
Zaboravljenom malom kraškom kanjonu Žljebine, koji je, prema riječima mještana, posljednji put bio aktivan davne 1993. godine, ponovo će se vratiti stari sjaj, zahvaljujući inicijativi pokrenutoj u okviru projekta „Smanji brzinu – čuvaj životnu sredinu“ koji realizuje NVO Media team. Duško Marković iz pomenute NVO i Snežana Danilović iz NVO “Agro eko Lukovo” navode da u planu nije samo valorizacija ovog kanjona netaknute prirode, već i predlaganje Skupštini opštini Nikšić njegovo stavljanje pod zaštitu kao Spomenik prirode, što je i uvršteno u Akcionom planu za biodiverzitet opštine Nikšić za period od 2024. do 2029. godine.
“Tri kilometara od lokacije Majdan na Lukovu, nalazi se kanjon Žljebina, a mi planiramo da ga turistički valorizujemo uz podršku Turističke organizacije (TO) Nikšić. Napravili smo draft verziju projekta i ove godine radimo da adaptaciji tog prostora u saradnji sa planinarima. Želi da valorizacijom ovog prostora na dobrobit svih građana, a posebno mještana MZ Lukovo”, navodi Marković i dodaje da je prvi korak da se kanjon dovede u bezbjedno stanje za prolaz posjetilaca, s obzirom na to da su neki njeni djelovi trenutno neprohodni.
Da će valorizacija i popularizacija kanjona staviti MZ Lukovo na listu značajnih lokacija na turističkoj mapi Nikšića, smatra Danilović i dodaje da bi time vjerovatno doprinijeli i da se stanovnici koji su napustili ovaj prostor, njemu ponovo vrate i iskoriste benefite.
“Nadamo se da ćemo motivisati stanovnike Lukova da u narednom periodu valorizuju svoja imanja, jer je došlo vrijeme da podignemo nivo poljoprivrednoj grani na našem prostoru I da olakšamo poljoprivrednicima kojima nije lako. Naš plan je da spojimo razvoj kako poljoprivrede tako i turizma kako bi svima bilo dobro. Ono što je značajno napomenuti je da je kanjon Žljebina ušao u program zaštite od strane Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Agencije za zaštitu životne sredine. Nalazi se na četrnaestom mjestu na listi značajnih eko-područja u Nikšiću i on će morati da ostane takav kakav je sada, jer će biti pod zaštitom države. Naš zadatak je da omogućimo prolaz bez ikakve komercijalizacije prostora”, naglašava Danilović.
Navodi da je do sada jedna ekspedicija prošla kroz kanjon i da će na osnovu terenskog izvještaja moći da procjene koliko će finansijskih sredstava biti potrebno za realizaciju planiranih aktivnosti.
Karakteristike i opis kanjona Žljebina
Prvi ulaz u kanjon u cilju ispitivanja terena, sagledavanja njegovog stanja i prikupljanja podataka realizovala je grupa tri planinara Planinarskog kluba „Piva“ iz Plužina 22. februara ove godine. U izvještaju se navodi da je u pitanju „mali kraški kanjon nastao kraškim geomorfološkim procesom delovanjem brze tekuće vode na rastvorljive krečnjačke stijene u toku dugotrajnog vremenskog procesa, otakanjem velike vodene mase sa područja Vučja i Ivanja protokom do Lukova“.
Prema podacima koji su planinarima dali mještani, ovaj kanjon je imao brzi vodeni tok sa dosta vodopada, ali je samo povremeno bio aktivan za vrijeme velikih padavina kiše i otapanja snijega. Udaljen je od centra Nikšića oko 12 km, a do početka kanjona dolazi se asfaltnim putem Nikšić-Vučje (10km). Zatim se sa raskrsnice u selu Lukovo skreće lijevo (zapadno) na lokalni seoski asfaltni put (1,7km), a potom se kratkim makadamskim putem (300m) dolazi do početka staze kroz kanjon Žljebina.
„Dužina kanjona iznosi oko 2000 m, a dubina od 30 do 50 metara, a na pojedinim mjestima u srednjem dijelu, dubina kanjona je preko 60 metara. Nagib strana kanjona je u prosjeku 60°-75°, a na uskim djelovima kanjona stjenovite strane su vertikalne. Širina kanjona u gornjem vertikalnom profilu (na vrhu) iznosi: od 50-100 m (30%) 100-200 m (40%), 200-300 m (30%). Širina kanjona u donjem vertikalnom profilu (na dnu) iznosi: 30-70 m (30%), 70-120 m (40%) i 120-170 m (23%). Na pojedinim mjestima širina donjeg dijela kanjona iznosi svega i do 10 metara (7%)“, podaci su koji su prikupljeni na licu mjesta.
Posebna vrijednost kanjona je i što se na njegovom području nalaze dvije pećine, Šabanovača koja je pristupačna i Vilina pećina do koje se može otežano doći. Postojanje ovih pećina u značajnoj mjeri doprinose još većoj vrijednosti ovog područja, koje je još uvijek nepoznanica kada je u putanju biljni i životinjski svijet koji ga nastanjuje.
Kanjon Žljebina može biti objekat kulturnog i geonasleđa Nikšića
Boro Vuković iz Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić navodi da je mišljenje stručnih lica sa Geografskog fakulteta, da ovo područje ima potencijal da bude geonaslijeđe grada pod Trebjesom.
“Važno je da se zajedno uvežu sve prirodne vrijednosti sa kojima raspolažemo i urede devastirani prostori koji nam mogu pružiti brojne benefite. Još uvijek na ovom području nisu rađena ozbiljnija biološka istraživanja i nadam se da će prostor kanjona biti predmet ove vrste ispitivanja u narednom periodu što će svakako biti olakšano jer će ovaj prostor biti prohodan. U tom kontekstu kanjon ne samo da može biti objekat geonasleđa već i predstavnik biodiverziteta”, navodi Vuković.
Nedovljno izučeno, ovaj prostor predstavlja pravi botanički raj, jer obiluje brojnim biljnim i životinjskim svijetom. Na ovom prostoru možemo vidjeti veliki broj raznovrsnog listopadnog drveća, lijane oko njih, koje su inače veoma rijetke u Crnoj Gori s obzirom na to da je njihovo prisustvo najčešće na prostoru tropskih šuma. Mahovina na stenovitim predjelima kanjonu daje poseban eko-ambijent a šetajući kroz mali pristupačan dio kanjona naišli smo i na ljekovito bilje, bršljen i jagorčevinu. Ljubičice, lucerka i divlje jagode nalaze se gotovo na svakom koraku kao I brojni šumski stanovnici, koji su svoja staništa našli upravo u ovoj još uvijek neistraženoj i neotkrivenoj oazi.
Kulturnu vrijednost neotkrivenih prirodnih dragulja na teritoriji opštine Nikšić i značaj njihove sanacije, uređivanja i popularizacije prepoznali su i predstavnici kancelarije inicijative “Nikšić – Evropska prestonica kulture 2030”. Mato Uljarević značaj usvajanja inicijative vidi u činjenici da je ovaj lokalitet jedan od onih koji predstavljaju kulturno naslijeđe, koje je važno prezentovati na putu Nikšića ka dobijanju prestižne titule.
Navedene aktivnosti projekta realizuju se uz podršku Ministarstva saobraćaja, Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Turističke organizacije (TO) Nikšić, a nakon što je inicijativa predstavljena Milici Lalatović Žižić, predsjednici Skupštine opštine Nikšić, izvjesno će se naći na dnevnom redu na nekom od narednog zasijedanja lokalnog parlamenta i da će prije toga odbornici biti pozvani da obiđu lokaciju kanjona.
Izvor: RTNK
