Petak, 15 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Havijer Blas: Kada će konačno šok energetskih cena pogoditi Evropu?

Žurnal
Published: 8. maj, 2026.
Share
Foto: Cyprus economic society
SHARE

Piše: Havijer Blas

Preveo: Miloš M. Milojević

Evropsko tržište električnom energijom je mirno uprkos naftnom šoku izazvanom Iranskim ratom, a veleprodajne cene električne energije ostaju znatno ispod vrhunca od pre četiri godine.

Cena za poslovne korisnike, koje su usko povezane sa veleprodajnim cenama, mogle bi čak i da opadnu ukoliko ovaj nivo cena bude potrajao, a kratkoročno bi cena za domaćinstva jedva nešto porasla

Ova promena nastala je zbog više različitih faktora uključujući stanje nuklearnih elektrana i hidrocentrala, povećanje solarnih kapaciteta, bolje snabdevanje prirodnim gasom i milijarde evra investicija u poboljšanje električne mreže

Računi za električnu energiju postali su određujući činilac evropske energetske krize 2022. godine. Francuske pekare, britanski pabovi, nemačke prodavnice – svi su objavljivali na društvenim mrežama snimke svojih računa koji teraju suze na oči. Energetsko komešanje 2026. godine je drugačije. Uprkos naftnom šoku izazvanog ratom u Iranu, evropsko tržište električne energije je mirno.

Francusko tržište, koje je bilo u epicentru električnog grča 2022. godine, se posebno izdvaja. Struja kupljena po referentnom jednogodišnjem ugovoru prelazi iz ruke u ruku za 50 evra (58,6 američkih dolara) po megavat-času, otprilike isto kao i pre rata i tek jedan delić koliko je koštalo kada su u avgustu 2022. godine zabeležene rekordne cene od 1.130 dolara po megavat-času.

Evropa izbegava strujnu krizu

Francuski veleprodajni jednogodišnji ugovor za  kupovinu unapred električne energije baznog opterećenja

Slična priča je i u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Španiji, gde veleprodajne cene električne energije ostaju daleko ispod najviših vrednosti zabeleženih pre četiri godine i blizu su uobičajenim cenama iz 2025. godine. Ukoliko cene na ovom nivou budu potrajale, potrošačke cene električne energije kratkoročno bi jedva mogle da se nešto pomaknu naviše. Cene za industrijske korisnike, koje su bliže povezane sa veleprodajnim cenama mogle bi čak i da opadnu.

Važnost električne energije, posebno za male kompanije i kompanije srednje veličine je ono što je energetski šok iz 2022. godine učinilo toliko destruktivnim – i toliko inflatornim pošto su razna mala i srednja preduzeća povisila svoje cene kako bi se održala na površini. Za ova manja preduzeća, računi za električnu energiju koji su uobičajeno iznosili nekoliko stotina evra skočili su na više hiljada evra, što su postali događaji koji vode do ivice bankrota.

Ipak kontrast između opšte energetske krize 2022. godine – koja je počela ruskom invazijom na Ukrajinu i njenim uticajem na gasno tržište – i današnjeg šoka kojim dominira nafta ne privlači onoliko pažnje koliko zaslužuje. Energetsko tržište znatno se promenilo tokom prethodna pola veka ali mnogi ga i dalje analiziraju kroz svenaftno sočivo koje pripada jednoj davno iščezloj epohi. Sada je električna energija mnogim kompanijama važnija od crne tvari, posebno onima iz, u Evropi ekonomski ključnog, uslužnog sektora.

Šta se nalazi u osnovi ovih promena? Pa, za početak, stanje dobavljača nuklearne i hidroenergije na kontinentu, plus uspon solarne energije i bolje snabdevanje prirodnim gasom. Zatim, tu su i lekcije naučene posle 2022. godine o upravljanju integracijom obnovljivih izvora energije, pretvorene u milijarde evra investicija u nadogradnju elektroenergetske mreže.

Moć francuske nuklearne industrije

Atomska proizvodnja električne energije naglo se oporavila 2026. godine u odnosu na krizno slab nivo od pre četiri godine, kada su desetine reaktora prestale sa radom zbog održavanja

Kada se posmatra samo nuklearni sektor stvari ne bi mogle biti različitije. Kada se vratimo natrag u 2021. i 2022. godinu francuska atomska industrija je bila u krizi, sa desetinama reaktora zatvorenih zbog popravki i inspekcija nakon što su se pojavile pukotine u nekim od njihovih varova. Na donjoj tački, francuske nuklearne elektrane radile su na najnižem kapacitetu zabeleženom za trideset godina sa kapacitetima od manje od 21 gigavata, što je delić od 45 do 55 gigavata koji su uobičajeno na raspolaganju. I ovo nije bio problem samo za parisku vladu. Francuski reaktori igraju takođe nesrazmerno veliku ulogu u obezbeđivanju bazne električne energije Nemačkoj.

Ako se nuklearna energija povratila, to se desilo i sa hidroenergijom. Iako je često zanemaren ovo je četvrti najveći izvor električne energije u Evropskoj uniji posle gasa, nuklearne energije i vetra i generiše nekih 14 odsto električne energije saveza. Natrag 2022. godine kontinent je patio od onoga što je Ember, tink tenk koji se bavi zelenom energijom, opisao kao sušu kakva se beleži jednom u petsto godina, uz najmanju proizvodnju postrojenja koja se koriste prirodnim rečnim tokom zabeleženom tokom više od dvadeset godina. Od tada, žestoke kiše u južnoj Evropi i uobičajene padavine drugde su poboljšale generisanje električne energije. Samo se nordijske države suočavaju sa vodnim deficitom.

Posle ovoga na red dolazi solarna energija, oblast u koju se mnogo ulaže u Evropi, konačno zajedno sa baterijama. Solarna proizvodnja električne energije beleži nove rekorde širom više tržišta na kontinentu, potiskujući kratkoročne cene električne energije ispod nule tokom mnogih vikenda. U sunčanoj Španiji prosečna kratkoročna cena električne energije, poznata kao „dan unapred“ padala je na svega 18 centi 28. marta, što je najniža vrednost zabeležena tokom više od decenije. U Nemačkoj cene su beležile negativne vrednosti poslednjih dana. Natrag 2022. godine one su bile više od 200 evra po megavat-času.

Sunce sija nad Evropom

Prosečna španska cena bazne električne energije dan unapred pokazuje rastući uticaj generisanja energije uz pomoć solarnih panela, uz cene koje su nedavno pale na nulu

 

Iranski sukob i zatvaranje Ormuskog moreuza uticalo je, razume se, na evropsko snabdevanje prirodnim gasom. Ali nije na kratkoročno snabdevanje kao što se desilo 2021-2022. godine. Iako je gubitak katarske proizvodnje znatan, Kina je znatno smanjila uvoz gaza, što je ublažilo udarac. Za sada referentne cene gasa u Evropi stabilizovale su se na oko 45 evra za megavat-čas, što je pad sa najviše vrednosti zabeležene tokom rata od 75 evra, i znatno ispod istorijski najviše zabeležene vrednosti od 345 evra iz jula 2022. godine.

Sa cenama daleko ispod najviših vrednosti od pre četiri godine, gasne električne centrale ne poguruju cene električne energije naviše na isti način kao što su to ranije činile.

Na kraju, evropsko investiranje u električnu mrežu se isplati. Pre četiri godine kontinent se borio sa uskim grlima u prenosnoj mreži, nedostatkom baterija i uopšte uzev zastarelim sistemima. Kombinacija je rezultovala pritiscima koji su ponekad pogurivali veleprodajne cene, čak i tokom nekoliko časova, do uznemirujućeg nivoa. Britanska mreža je u jednom trenutku aktivirala vanredni protokol u Londonu, kupujući električnu energiju po ceni 5000 procenata većoj od uobičajenih vrednosti kako bi održala svetla upaljenim. Ovoga puta infrastruktura se drži daleko bolje zahvaljujući više milijardi evra novih investicija.

Uzmimo sve ovo u obzir i Evropa se suočava sa onom što su mnogi označili kao najveći energetski poremećaj ikada zabeležen uz cene električne energije koje ne izazivaju paniku. Ukoliko se razmotre ugovori za kupovinu godinu dana unapred, nemačka referentna cena električne energije viša je samo 4 odsto u odnosu na prosečne vrednosti 2025. godine. U poređenju sa 2022, cene su niže za 90 odsto. To je dobar deo razloga zašto sadašnja energetska kriza Evropljanima ne liči na krizu, barem ne još uvek. Stoga, da, postoji naftni šok: to pokazuje cena avionskog goriva. Sveobuhvatni energetski šok? Ne baš.

Izvor: Blumberg

TAGGED:EvropaekonomijaMiloš M. MilojevićHavijer Blascene
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Pop recenzije (171): Žena, Crkva, društvo
Next Article Nikodim Milaš – Sveti Vasilije Ostroški, Razjašnjenje jednoga pitanja iz svetiteljevog života (treći dio)

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Sonja Tomović Šundić: Polemika ili suđenje Danilu Kišu – Vrijeme besčašća i optužbi

Piše: Sonja Tomović Šundić Prethodni dio možete pročitati ovdje Jeremić, na više mjesta prijeti Kišu da će…

By Žurnal

Pismo nobelovke Elfride Jelinek čitaocima u Srbiji

„Ljudi se pojavljuju i ponovo nestaju, kao da imamo fabriku koja će nam u svakom…

By Žurnal

Dvadeset prvo hodočašće od podgoričkog Sabornog hrama do Ostroga (video)

Sa blagoslovom Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija, sa platoa podgoričkog Sabornog hrama Vaskrsenja Hristovog, 10. maja…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

Fajnenšel tajms: Ruandski silnik koji preoblikuje središnju Afriku

By Žurnal
GledištaPreporuka urednika

Vojin Grubač: „Vruće–hladno“ politika – Između miješanja i „nemiješanja“

By Žurnal
Gledišta

VAR SOBA: Pričaj španski, da te cio svijet razumije

By Žurnal
GledištaDrugi pišu

Slobodan Reljić: Evropska unija spasava sebe od studenata

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?