Piše: Dr Momčilo D. Pejović
(Kao) lojalan građanin, ne današnji „naš“ ili „njihov“ patriota a još manje odnosno nikako komita, i stanovnik junačke i slobodarske, uspravne i nezavisne, pravne i ekološke, demokratske i države članice NATO saveza, sa beskrajnim i plavetnim nebeskim svodom iznad nje, ima(m) pravo da javno upita(m) i sazna(m) od (ne)nadležnih i (ne)odgovornih institucija, brojnih nvo organizacija i pojedinaca da ujedno bude(m) potpuno informisan o „sudbini (pro)kopanog tunela“ ispod debelih temelja zgrade Višega suda u Podgorici! Naravno, i epilog(u) odnosno dokle se stiglo sa kopanjem ili podzemnim oranjem radi kultivisanja, veoma kratke oko 30-tak metarski duge dionice puta od privatnog stana do službenih podrumskih prostorija te visoke sudske instance u nekadašnjem Monten(ij)egru odnosno današnjoj Crnoj Gori!
Da li je opravdano odnosno realno očekivati da, na tako značajnoj dionici u samo srcu – centru grada Podgorice, bude nastavljeno sa radovima, moli(m) za odgovor, u potpisu vaš građanin dr Momčilo D. Pejović?
A žašto sam baš ja tako zapeo i zainteresovan „mnogo“, o nečemu što ni državu, tako i toliko „pravnu i demokratsku“, ne interesuje šta je bilo i dokle se sa istragom o „rudarsko-arheološkim“ radovima i poslovima stiglo evo skoro će godina dana? I, ko je taj kod koga su bili „ključevi“ toga projekta da se na miru izvode radovi pod zemljom, a istovremeno, iznad zemlje, dok traju radovi na fasadi te iste zgrade, da se buka (ne) bi čula i ometao rad sudija kako bi se svi oni osjećali fizički bezbjedno tokom cjelodnevnog pa često puta i prekovremenog noćnog rada na brojnim predmetima, počevši od prijetnji ili bilo koje druge vrste opasnosti! A njihov dugogodišnji predsjednik, ne tako davno, o svemu pojma nema(še)!? Danas samo ‘ladno kaže: da „ne osjeća(m) moralnu (…) odgovornost“!? Da li i dalje baš tako misli ili se malko nehotice (o)kliznuo u svojoj nedavnoj, politički mudroj i svrsishodnoj, izjavi i intervjuu?
Baš u danu kada je „otkrivena“ tajna „pukotina od tunela“, kroz koji je promaja moćno „(za)udarala“, taj ključ/evi od depoa „nije bio“ kod tadašnjega predsjednika Višega suda!? On (ih) je dao ili su bili već dati, valjda preventivno, na „čuvanje“ stražaru odnosno čuvaru objekta kako bi blagovremeno bilo spriječeno „stradanje džepova“ njegovih, od sakoa ili pantalona, da se ne probuše dok ih je svakodnevno nosao sa sobom?! Na ovome što se interesujem odnosno pišem ima ih koji će mi i mnogo zamjeriti a poneki možda i savjet dati, pa reći: ne diraj tamo, jer to nije tvoja zona „interesovanja“!
A pazite odnosno oprezno obratite pažnju, povodom „otkrivanja tunela“, na prvobitnu izjavu tada predsjednika Višega suda, da za sada, „(…) ništa ne nedostaje“, valjda dok se ne utvrdi!? Predsjednik Višeg suda Boris Savić (sa)opštio je u ponedeljak, „na konferenciji za medije povodom obijanja depoa tog suda, da je otkriven tunel koji je prokopan ispod zgrade suda, kao i da je nakon dosadašneg popisa konstatovano da iz depoa ništa nije ukradeno“. Savić je, takođe, rekao: „(…) nije logično i uvjerljivo da je cilj pravljenja tog tunela bilo oduzimanje onoga što se u depou nalazi„. (…) „Više mi to liči da je namjera, možda, bila da neko pobjegne, ili da se desi gora varijanta od toga u odnosu na pritvorena lica. Imali smo situaciju da su vrata višeg suda bila širom otvorena kroz taj otvor. Imamo pravo da sumnjamo da je meta bio lak pristup sudu i lak pristup prostoriji za zadržavanje, jer se fizički mjesto gdje se nalazi otvor tunela i ta prostorija nalazi u blizini prostorije za zadržavanje„!
Nešto kasnije, utvrdiše poslije dugog natezanja, da nedostaje ili nema neki(h) pištolj(a), puške, nešto malo narkotika i neki(h) sudski(h) (i)spis(a), a što bi za kasnije moglo sve da bude krunski alibi onima za koje se traga da su ključni nalogodavci ovog „podzemnog“ komplota, pokušaja ili prevrata, za razliku od ne tako davnog Katinog farsičnog „državnog udara“, koji se obavljao bez oružja, jer ga je on kao Glavni SDT-a dao „potopiti“ u jezero, tu preko granice!!
Samo se čudu ne mogu načuditi ko nama odraslim, punoljetnim, zrelim, postarijim, građanima plasira, odnosno servira dječije pričice, basne, bajke i tome slično, da ne kažem da je sva ta prič(ic)a za retardirane osobe, pardon za osobe sa posebnim potrebama?
Onako, u penzionerskoj dokolici, dok čekam sljedeću penziju, jer onu prošlu satrijeh u dva tri odlaska na bazar – pijacu gdje su cijene toliko visoke da mi više naum ne pada poći nego ću stopanicu i dalje slati i (po)vjerovati joj da su cijene u trgovinskom lancu diskontnih kuća manje toliko da mogu samo trošiti za (h)ljeb, kilo soli, 200 grama kafe i sasvim malo cukra, jer sam već počeo da se „šećerim“!?
Rekoh (u) sebi, ajde još jednom napiši par redaka na temu kopanja ili oranja tunela ispod zidina debelog temelja zgrade Višega suda! Pitaj onako javno, dako ti kažu, šta se (za)stalo, koja je muka nastala da niko više o tome ne priča, već se samo čuje šapat i priča o intervjuu bivšega predsjednika Višega suda i njegovo pravno tumačenje cijeloga slučaja, da ne samo što ne predosjeća nego i „Apsolutno ne osjeća(m) nikakvu ni moralnu (…) odgovornost“ odnosno krivicu!? A na sve to, još doda(je) da kada se sve to odbaci odnosno kada se sve to stavi u drugi plan tu nema niti može biti „ni materijalne ni formalne odgovornosti“!? Baš tako reče odnosno citiram kako je preuzeto iz štampanih i elektronskih medija! Ako smijem tako sve to prenijeti, da me sjutra (ne)ko ne pozove na informativni razgovor ili ne daj Bože još nešto teže da bude, pa pokrene protivu mene kakvu krivičnu tužbu i o jadu me zabavi, jer i ovako kraj sa krajem nikako da povežem!
E, to ti se zove moć (p)ravne države, kada pojedinac i visoki javni funkcioner stoji na vrhu svega i politički odnosno stranačkim interesom i dioptrijom brani neodbranjivo, usput filosofirajući, frazirajući, popujući i tobože umujući u intervjuima koji su tako gladni prakse, struke, prava i pravne nauke, sve sa odsustvom zdrave logike, struke i nauke! A građanin ne smije ni zucnuti, a još manje u javnosti prozboriti koju riječ i javno (u)pitati: ŠTA JE SA PROKOPANIM TUNELOM ISPOD TEMELJA VIŠEGA SUDA U PODGORICI? Da li je, makar, zatrpan ili se čeka da njegovi „projektanti“ izmijene projekat – plan DUP-a, pa da izvođači nastave sa radovima i to sada bude (iz)gradnja METRO stanice u sred Podgorice?
Naravno, u javnosti se ne može čuti riječ o tome, a meni ni u kući odnosno stanu ne može biti da (po)pričam sa ukućanima ili gostima, da (u)pitam da li je tako nešto normalno ili zabranjeno! E ne možeš doktore nauka, istoričaru, ti o tome pisati, rekoše mi svi u glas ne samo oni iz kuće nego i još nekolicina koji mi praviše društvo odnosno bijahu gosti te večeri kad zapođe(do)smo priču odnosno ja naglas im čitah ono što pisaše u štampi, bolje reći citat im prenosih! Ne može, stavi tačku več jednom na taj tekst koji kaniš objaviti, isto kao što mnogo jači od tebe i moćniji po buđelaru se prave mrtvi a žive kao bubreg u loju! Zapošljavaju koga oni hoće, a tebi tvoje najstarije „dijete“ je još na birou rada – Zavodu za zapošljavanje već pune dvije decenije, a sve zbog tvojega pisanja! Koga je za to briga? Mani se svega i udri perom u ledinu?! Bogme, tako je uistinu, rekoh sebi u bradu, nemam na to što reći, jer sve je istinska istina! Međutim, ne mogu tako uraditi nego ću pokušati da i taj tekst objavim, (d)ako se nađe (ne)ko, pa neka bude što (ne) može biti!
E, u inat svih vas, ma i na moj svakako, što mi velite da radim sve na svoju štetu, neka bude i ovaj put da tekst u tu svrhu bude objavljen, kao i svi što su koje do sada objavih!?
I za sami kraj, malo pravničkog egzibicionizma i malograđanskoga mudrovanja ili nešto poput B. Savića kada je na pitanje novinara davao pravno tumačenje i objašnjenje na šta je sve mislio i podrazumijevao kada je upotrijebio prisvojne zamjenice „naši i njihovi“, pa sve bi tako lijepo ali bez stila i logike, sve posloženo da se (ne) zna šta je rekao ili htio reći, tumačio ili kombinovao struku i nauku sa stranačkom politikom nekadašnjih pobjedika na svim izborima od početka njihovoga pa sve do političkog strmoglava na izborima krajem avgusta 2020. godine!
„Savić: Morao bih da vidim kontekst cijele poruke pa da znam na šta mislite u smislu naši i vaši. U svakom slučaju naši su oni koji postupaju po zakonu, a njihovi su oni koji ne postupaju po zakonu. Samo tu podjelu prihvatam“.
Dakle, jednostavno, sve potpuno i jasno rečeno: „U svakom slučaju naši su oni koji postupaju po zakonu, (…) sa kojima možemo da pravimo dogovore; a njihovi su oni koji ne postupaju po zakonu, (…) svi ostali kojima se u borbi za političku prevlast moramo suprotstaviti, (…). Samo tu podjelu prihvatam“!
Da li je B. Savić, prilikom odgovora na pitanja novinara, bio ishitren, zbunjen, nedorečen ili je zaista tako mislio pa je indirektno sebe p(r)ozvao i promovisao kao političkog odnosno stranačkog pripadnika, da ne kažem vojnika, koji je svome vođi odnosno političkom lideru bespogovorno služio obavljajući jednu veoma visoku javnu funkciju u sudijskoj instituci, gdje je „proveo deset godina na čelu Višega suda u Podgorici“?
E neka niko ne shvati da sam ja, koji ovo pišem, „naš(i)“ odnosno „njihov(i), niti bio „naš“ pa kasnije „njihov“ ili bio „njihov“ pa postao „naš“, već potpuno svoj i postupao sve po zakonu, a ne po „zakonu naših“ niti po „zakonu njihovih“ no po pravu – slovu zakona i pravdi u državi Crnoj Gori! Samo tu političku floskulu podjele na „naš(i) i njihov(i) „ne mogu i neću nikako da prihvatam!
