Piše: Redakcija
Visoki nivo ruske crkvene delegacije na obilježavanju stogodišnjice bijelo-emigrantske Crkve Svete Trojice na Tašmajdanu, sa dodatnim posjetama Novom Sadu i Banjaluci, kao i prijemom kod predsjednika Vučića; uz to i video-konferencijskim razgovorom patrijaraha Kirila i Porfirija (o čemu je obavjestila samo ruska śtrana); usijali su glasove u beogradskim crkvenim krugovima, različitih stavova prema ekumenizmu, da se sprema susret pape Franciska i patrijarha Kirila u Beogradu.
Da podsjetimo, oni su se prvi put sastali na „neutralnom terenu“ u Havani 2016. Od početka rata u Ukrajini papa je u više mahova izražavao želju da posjeti Moskvu (paralelno i Kijev). Sa druge strane, visoke ruske crkvene delegacije odlazile su u Vatikan, a bilo je i formalnih i neformalnih sporazuma, najviše oko oslobađanja ratnih zarobljenika, ili, sa ukrajinske strane uhapšenika pristalica UPC.
Sam Beograd kao moguće mjesto susreta, pominjan je i prije ukrajinske krize, a unapređenjem beogradskog nadbiskupa Ladislava Lasla Nemeta u rang kardinala, kao da je sa katoličke strane dat pozitivan signal u tom smjeru.
Što se same posjete pape Srbiji, više puta je naglašavano da bi on želeo da pohodi i Srbiju i Kosovo.
Saglasnost Sabora SPC na tu posjetu do sada je izostajala.
Sada, ako bi bila tehnički domaćin susretu pape i ruskog patrijarha, SPC bi bila, na neki način, manje „pozivar“ pape i pitanje je da li bi to pitanje trebalo stavljati pred Sabor.
Glavni učesnici, Vatikan i Ruska crkva, više su zainteresovani za razgovore o budućnosti Ukrajine i međusobnih odnosa, nego za neke duhovne manifestacije u Srbiji.
Iz diplomatskog ugla takav scenario može da izgleda kao win win situacija.
Vlast u Srbiji nesumnjivo bi voljela da se prikaže kao dobar domaćin i potvrdi svoju propagandu o međunarodno uvaženoj Srbiji i njenom lideru.
Sve to može da bude, i, po svemu sudeći, jeste u igri. No, crkvena diplomatija se u dijelu nepredvidljivosti i neizvjesnosti svojih uspjeha, ne razlikuje mnogo od svjetovne diplomatije. Očekivani novi pristup rusko-ukrajinskom ratu predsjednika Trampa, za koji niko još ne zna u čemu se sve sastoji, odrediće i sudbinu kontakata Vatikana i Ruske crkve, pa time i eventualnog beogradskog samita.
