Ukupan javni dug Crne Gore na kraju 2025. godine iznosio je 5,18 milijardi eura, odnosno 63,5% BDP-a, što predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu, dok je neto dug smanjen zahvaljujući rastu depozita. Dominantni dio obaveza odnosi se na spoljni dug, koji čini više od 93% ukupnog, pri čemu najveći dio otpada na obveznice emitovane na međunarodnom tržištu, kao i na kredite institucija poput Kineske Eksim banke, Svjetske banke i Evropske investicione banke. Gotovo cjelokupan dug je u eurima, čime je valutni rizik praktično eliminisan, ali uprkos tome država svake godine mora da obezbijedi oko milijardu eura za njegovo servisiranje, kroz otplatu glavnice i kamata.
Najnoviji Izvještaj o javnom dugu na dan 31. decembar 2025. godine, koji je objavilo Ministarstvo finansija, pokazuje da Crna Gora ulazi u 2026. godinu sa stabilnim nivoom zaduženosti, blagim padom neto duga, ali i visokim godišnjim obavezama po osnovu otplate.
Ukupan javni dug iznosio je 5,18 milijardi eura, odnosno 63,5% BDP-a, dok je neto dug smanjen na 53,65% BDP-a zahvaljujući visokim depozitima države.
Istovremeno, podaci pokazuju da država godišnje mora da obezbijedi značajna sredstva za servisiranje obaveza – tokom 2025. godine za otplatu duga izdvojeno je ukupno 977,56 miliona eura, odnosno gotovo milijardu eura.
Ministarstvo finansija objavilo je godišnji Izvještaj o javnom dugu, koji pokazuje da je bruto javni dug na kraju godine iznosio 5.188,41 milion eura.
Crnogorska privreda u brojkama: DOO dominira, stranci drže trećinu kapitala
„Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, neto javni dug Crne Gore na dan 31.12.2025. godine iznosio je 4.383,72 miliona eura, odnosno 53,65% BDP-a“, navodi se u dokumentu.
Depoziti države na kraju godine iznosili su 804,68 miliona eura, što predstavlja važan fiskalni jastuk za naredni period.
„Ukupan javni dug na kraju 2025. godine iznosio je 5.188,41 miliona eura, odnosno 63,50% BDP-a“, preciziraju iz Ministarstva.
Tokom 2025. godine država se intenzivno zaduživala, ali prije svega radi refinansiranja postojećih obaveza i stvaranja fiskalne rezerve.
„Tokom 2025. godine država se primarno zaduživala radi redovne otplate duga i formiranja fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu“, navodi se u izvještaju.
U tom periodu emitovana je obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, kao i domaće obveznice u iznosu od 49,87 miliona eura, dok je zaključen i sindicirani kredit od 450 miliona eura.
Istovremeno, izvršena je značajna otplata duga.
„Tokom 2025. godine izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih zaduženja u iznosu od 803,71 miliona eura“, navodi se u dokumentu.
Ukupno servisiranje duga, uključujući kamate, dostiglo je 977,56 miliona eura.
Spoljni dug i dalje dominira u strukturi ukupnog zaduženja.
„Ukupan spoljni dug iznosio je 4.847,56 miliona eura, odnosno 59,33% BDP-a“, navodi se u izvještaju.
U strukturi spoljnog duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na međunarodnom tržištu, koje iznose 2,78 milijardi eura, dok značajan dio otpada i na kredite međunarodnih finansijskih institucija.
Među najvećim inostranim kreditorima nalaze se Kineska Eksim banka sa 573 miliona eura, Svjetska banka (IBRD) sa 249 miliona, Evropska investiciona banka sa 112 miliona, kao i Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska komisija.
Sedam miliona tona otpada: Ekološka tempirana bomba kod KAP-a ide u sanaciju
Unutrašnji dug znatno je manji i iznosi 311,4 miliona eura ili 3,81% BDP-a.
„Unutrašnji dug čine krediti kod domaćih komercijalnih banaka, domaće obveznice i obaveze po osnovu obeštećenja“, navodi se u dokumentu.
Najveći dio domaćeg duga odnosi se na kredite kod banaka i obveznice emitovane na domaćem tržištu.
Dug lokalnih samouprava dodatno je smanjen.
„Konsolidovani dug opština iznosi 63,30 miliona eura, što je za 32,87 miliona eura manje u odnosu na kraj 2024. godine“, navodi se u izvještaju.
Podaci pokazuju da Crna Gora održava stabilan nivo javnog duga, ali uz kontinuiranu potrebu za visokim godišnjim izdvajanjima za njegovo servisiranje, što ostaje jedan od ključnih izazova fiskalne politike u narednom periodu.
Dominantni dio obaveza odnosi se na spoljni dug, koji čini više od 93% ukupnog, pri čemu najveći dio otpada na obveznice emitovane na međunarodnom tržištu, kao i na kredite institucija poput Kineske Eksim banke, Svjetske banke i Evropske investicione banke. Gotovo cjelokupan dug je u eurima, čime je valutni rizik praktično eliminisan, ali uprkos tome država svake godine mora da obezbijedi oko milijardu eura za njegovo servisiranje, kroz otplatu glavnice i kamata.
Najnoviji Izvještaj o javnom dugu na dan 31. decembar 2025. godine, koji je objavilo Ministarstvo finansija, pokazuje da Crna Gora ulazi u 2026. godinu sa stabilnim nivoom zaduženosti, blagim padom neto duga, ali i visokim godišnjim obavezama po osnovu otplate.
Ukupan javni dug iznosio je 5,18 milijardi eura, odnosno 63,5% BDP-a, dok je neto dug smanjen na 53,65% BDP-a zahvaljujući visokim depozitima države.
Istovremeno, podaci pokazuju da država godišnje mora da obezbijedi značajna sredstva za servisiranje obaveza – tokom 2025. godine za otplatu duga izdvojeno je ukupno 977,56 miliona eura, odnosno gotovo milijardu eura.
Ministarstvo finansija objavilo je godišnji Izvještaj o javnom dugu, koji pokazuje da je bruto javni dug na kraju godine iznosio 5.188,41 milion eura.
„Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, neto javni dug Crne Gore na dan 31.12.2025. godine iznosio je 4.383,72 miliona eura, odnosno 53,65% BDP-a“, navodi se u dokumentu.
Depoziti države na kraju godine iznosili su 804,68 miliona eura, što predstavlja važan fiskalni jastuk za naredni period.
„Ukupan javni dug na kraju 2025. godine iznosio je 5.188,41 miliona eura, odnosno 63,50% BDP-a“, preciziraju iz Ministarstva.
Tokom 2025. godine država se intenzivno zaduživala, ali prije svega radi refinansiranja postojećih obaveza i stvaranja fiskalne rezerve.
„Tokom 2025. godine država se primarno zaduživala radi redovne otplate duga i formiranja fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu“, navodi se u izvještaju.
U tom periodu emitovana je obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, kao i domaće obveznice u iznosu od 49,87 miliona eura, dok je zaključen i sindicirani kredit od 450 miliona eura.
Istovremeno, izvršena je značajna otplata duga.
„Tokom 2025. godine izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih zaduženja u iznosu od 803,71 miliona eura“, navodi se u dokumentu.
Ukupno servisiranje duga, uključujući kamate, dostiglo je 977,56 miliona eura.
Stroža kontrola budžeta i javnog novca: šta donosi zatvaranje Poglavlja 32
Spoljni dug i dalje dominira u strukturi ukupnog zaduženja.
„Ukupan spoljni dug iznosio je 4.847,56 miliona eura, odnosno 59,33% BDP-a“, navodi se u izvještaju.
U strukturi spoljnog duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na međunarodnom tržištu, koje iznose 2,78 milijardi eura, dok značajan dio otpada i na kredite međunarodnih finansijskih institucija.
Među najvećim inostranim kreditorima nalaze se Kineska Eksim banka sa 573 miliona eura, Svjetska banka (IBRD) sa 249 miliona, Evropska investiciona banka sa 112 miliona, kao i Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska komisija.
Unutrašnji dug znatno je manji i iznosi 311,4 miliona eura ili 3,81% BDP-a.
„Unutrašnji dug čine krediti kod domaćih komercijalnih banaka, domaće obveznice i obaveze po osnovu obeštećenja“, navodi se u dokumentu.
Najveći dio domaćeg duga odnosi se na kredite kod banaka i obveznice emitovane na domaćem tržištu.
Dug lokalnih samouprava dodatno je smanjen.
„Konsolidovani dug opština iznosi 63,30 miliona eura, što je za 32,87 miliona eura manje u odnosu na kraj 2024. godine“, navodi se u izvještaju.
Podaci pokazuju da Crna Gora održava stabilan nivo javnog duga, ali uz kontinuiranu potrebu za visokim godišnjim izdvajanjima za njegovo servisiranje, što ostaje jedan od ključnih izazova fiskalne politike u narednom periodu.
Izvor: Bankar.me
