Piše: Alfred de Zajas
Prevod: Žurnal
Kazanska deklaracija od 23. oktobra 2024. godine, usvojena na 16. samitu BRIKS-a[1], koji je Rusija organizovala u gradu Kazanu na rijeci Volgi od 22. do 24. oktobra i na kome je učestvovalo 36 zemalja[2], predstavlja prekretnicu za čovječanstvo. U vazduhu je nada, određeni optimizam da možemo postepeno promijeniti paradigmu, urediti svjetski nered, odmaknuti se od mentaliteta blokova, napustiti konfrontacionu politiku, smanjiti zavisnost od američkog dolara i osmisliti koherentnu politiku za unaprjeđenje trgovinske, društvene i kulturne razmjene, u skladu sa Ciljevima i Principima Povelje UN-a i u duhu UNESKO-ove osnivačke povelje[3].
Istina je, međutim, da provokacije SAD-a i NATO-a i ratno huškanje vjerovatno neće uskoro nestati. U stvari, sudeći po onome što čitamo u glavnim medijima, dolazi do porasta ratnohuškačke retorike na Zapadu, i prava je opasnost da će kontinuirana eskalacija gurnuti čovječanstvo u Apokalipsu – u tom slučaju Povelja UN-a i Kazanska deklaracija neće značiti ništa, jer više nećemo naseljavati planetu Zemlju. Civilizacije nisu vječne. Asirska, Persijska, Etrurska, Majanska[4] civilizacija sve su nestale. Sutra bismo se mogli probuditi mrtvi – ako ne spriječimo nuklearni sukob. Kao što je pjevao Džon Lenon, „Rat je završen – ako ti to želiš“[5].
Iako će tenzije trajati još dugo, samo postojanje BRIKS-a i vizionarski samit u Kazanu predstavljaju alternativu zapadnjačkom nihilizmu. BRIKS je upravo primio 13 novih članica, a još desetine zemalja žele da se priključe. Ovo je snažan dokaz da se svijet mijenja i da će nastaviti da se udaljava od hegemonističkih ambicija Sjedinjenih Država. Uistinu, BRIKS daleko realnije odražava svjetsku stvarnost nego EU ili G-7. Novih trinaest članica su Alžir, Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Indonezija, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Tajland, Turska, Uganda, Uzbekistan i Vijetnam – panorama koja obuhvata sve kontinente.
Za razliku od Samita UN o budućnosti i Pakta za budućnost[6] od 20. do 22. septembra 2024. godine, Kazanska deklaracija sa svoja 134 paragrafa predstavlja značajan korak ka razvoju multipolarnog svjetskog poretka i potvrdu volje Globalne većine da ojača međunarodni mir i bezbjednost kroz multilateralizam. Povratak na načela i ciljeve UN moguć je kada dovoljan broj država odluči da sve razlike rješava diplomatijom i djeluje u dobroj vjeri, umjesto da nastavi sa „kulturom obmane“[7]. Međunarodna saradnja zavisi od uzajamnog povjerenja i poštovanja, od dobre volje, poštenog ispunjenja ugovora i načela *pacta sunt servanda*[8], kao i iskrene želje da se podstakne prijateljstvo među narodima u svim oblastima putem kulturne razmjene, sporta i trgovine, u duhu UNESKO-a.
Poznati francuski ekonomista: odluke BRIKS-a u Kazanju imaće veliki uticaj na upotrebu dolara i eura
Vrijedi istaći neka konkretna postignuća i predloge sa samita u Kazanu, koji pokazuju novu spremnost da se krene naprijed u duhu solidarnosti i prevaziđe konfrontacioni pristup SAD-a i evropskih država.
Kazanska deklaracija naglašava zajedničku privrženost suverenoj jednakosti, inkluzivnosti, konsenzusu i demokratiji. U tom kontekstu podsjećamo na Rezoluciju Generalne skupštine UN 60/1 od 24. oktobra 2005. godine, čiji je paragraf 135 naveo: „Potvrđujemo da je demokratija univerzalna vrijednost zasnovana na slobodno izraženoj volji naroda da sam odredi svoj politički, ekonomski, društveni i kulturni sistem i učestvuje u svim aspektima svog života. Takođe potvrđujemo da, iako demokratije dijele zajedničke osobine, ne postoji jedan model demokratije, te da ona ne pripada nijednoj zemlji ili regionu, i potvrđujemo potrebu za poštovanjem suvereniteta i prava na samoopredjeljenje. Ističemo da su demokratija, razvoj i poštovanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda međusobno povezani i podržavaju se.“[9] Ovo je pristup „živi i pusti druge da žive“ Globalne većine, koja odbacuje aroganciju nekih zapadnih zemalja koje insistiraju da je samo „zapadni“ model demokratije valjan.
Sveobuhvatna agenda Kazanske deklaracije obuhvata širok spektar aktivnosti u oblastima izgradnje i očuvanja mira, klimatskih promjena i zaštite životne sredine, globalnog zdravlja i pandemije, borbe protiv međunarodne trgovine drogom i terorizma, podrške učešću žena, međudržavne razmjene, energetske sigurnosti, digitalizacije, finansijske saradnje i potrebe za dedolarizacijom. Razmatrani su i predstavljeni predlozi za nove multilateralne mehanizme za prekograničnu trgovinu i finansije, uključujući i modalitete za kreiranje nove valute, što su, naravno, dugoročni i složeni poduhvati. Posebno su značajni paragrafi 62–69 Deklaracije.
U međuvremenu, BRIKS je osnovao komisiju za proučavanje ovih predloga i razmatra alternative za SWIFT – američki sistem međunarodne bankarske komunikacije i prenosa novca – kao i za osiguranje međunarodne trgovine, koja je zloupotrebljena kao sredstvo za nametanje dolarske dominacije. Međutim, čak i bez operativnih alternativa zasnovanih na ne-dolarskim i ne-SWIFT rješenjima, bilateralna trgovina u drugim nacionalnim valutama ubrzano raste. SWIFT izvještava da je korišćenje američkog dolara u međunarodnoj trgovini palo na 49%, dok Rusija i Kina većinu svoje trgovine obavljaju u rubljama i juanima.
Jačanje multilateralizma
U paragrafu 6 Deklaracije stoji, između ostalog: „Zapažamo pojavu novih centara moći, donošenja politika i ekonomskog rasta, koji mogu prokrčiti put ka pravednijem, poštenijem, demokratskom i uravnoteženom multipolarnom svjetskom poretku. Multipolarnost može proširiti mogućnosti za [razvijajuće zemlje] da oslobode svoj konstruktivni potencijal i uživaju u sveobuhvatno korisnoj, inkluzivnoj i pravednoj ekonomskoj globalizaciji i saradnji. Imajući u vidu potrebu da se sadašnja arhitektura međunarodnih odnosa prilagodi kako bi bolje odražavala savremene realnosti, ponovo potvrđujemo svoju posvećenost multilateralizmu i poštovanju međunarodnog prava, uključujući Ciljeve i Načela utvrđena u Povelji Ujedinjenih nacija kao njenom nezamjenjivom temelju, kao i centralnoj ulozi UN-a u međunarodnom sistemu, u kome suverene države sarađuju na očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti, unaprjeđenju održivog razvoja, osiguranju i zaštiti demokratije, ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, kao i saradnji zasnovanoj na solidarnosti, uzajamnom poštovanju, pravdi i jednakosti.”
Miodrag Lekić: Samit BRIKS-a u Kazanju: rast saveza različitih
U Paragrafu 7 navodi se: „… Kao pozitivan korak u ovom pravcu, priznajemo poziv na akciju za reformu globalnog upravljanja koju je pokrenula Brazil tokom svog predsjedavanja G20. Takođe priznajemo dijaloge i partnerstva koja jačaju saradnju sa afričkim kontinentom, poput Samita Foruma za saradnju Kina-Afrika, Indijsko-afričkog foruma, Rusko-afričkog samita i Ministarske konferencije.“
Paragraf 8 potvrđuje priznanje Johanesburške deklaracije II iz 2023. godine i ponovo ističe „…podršku sveobuhvatnoj reformi Ujedinjenih nacija, uključujući Savjet bezbjednosti, kako bi on postao demokratskiji, reprezentativniji, efikasniji i djelotvorniji, kao i da se poveća zastupljenost zemalja u razvoju među članicama Savjeta, kako bi mogao adekvatno odgovoriti na aktuelne globalne izazove…“
Odbacivanje unilateralizma, posebno jednostranih prinudnih mjera[10]
Paragraf 10 ističe: „Duboko smo zabrinuti zbog remetilačkog djelovanja nezakonitih jednostranih prinudnih mjera, uključujući nelegalne sankcije, na svjetsku ekonomiju, međunarodnu trgovinu i postizanje ciljeva održivog razvoja. Takve mjere podrivaju Povelju UN-a, multilateralni trgovinski sistem, kao i sporazume o održivom razvoju i zaštiti životne sredine. One takođe negativno utiču na ekonomski rast, energetsku, zdravstvenu i prehrambenu sigurnost, pogoršavajući siromaštvo i ekološke izazove.“
Paragraf 13 naglašava „… univerzalnu i inkluzivnu prirodu Agende 2030 za održivi razvoj i njenih Ciljeva održivog razvoja, i da se njihova primjena mora prilagoditi različitim nacionalnim okolnostima, kapacitetima i nivoima razvoja, uz poštovanje nacionalnih politika i prioriteta i u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom… Osuđujemo pokušaje da se razvoj podvrgne diskriminatornim politički motivisanim praksama, uključujući, ali ne ograničavajući se na jednostrane prinudne mjere koje su nespojive s principima Povelje UN-a, eksplicitnu ili implicitnu političku uslovljenost razvojne pomoći, kao i aktivnosti koje imaju za cilj kompromitovanje raznolikosti međunarodnih pružalaca razvojne pomoći.“
Paragraf 22 ponovo naglašava da „… jednostrane prinudne mjere, između ostalog u obliku jednostranih ekonomskih sankcija i sekundarnih sankcija koje su u suprotnosti sa međunarodnim pravom, imaju dalekosežne posljedice po ljudska prava, uključujući pravo na razvoj, šire populacije u ciljanim državama, i nesrazmjerno pogađaju siromašne i osobe u ranjivim situacijama. Zbog toga pozivamo na njihovo ukidanje.“
Paragraf 34 ističe da „… suverenitet i teritorijalni integritet Sirije moraju biti strogo poštovani. Osuđujemo nelegalno vojno prisustvo stranih sila koje povećava rizik od velikog sukoba u regionu. Naglašavamo da ilegalne jednostrane sankcije ozbiljno pogoršavaju patnje sirijskog naroda.“
Paragraf 83 odbacuje „… jednostrane, kaznene i diskriminatorske protekcionističke mjere, koje nisu u skladu sa međunarodnim pravom, pod izgovorom brige za životnu sredinu, kao što su jednostrani i diskriminatorski mehanizmi prilagođavanja ugljeničnih granica (CBAM), zahtjevi za dužnom pažnjom, porezi i druge mjere, i ponovo potvrđujemo punu podršku pozivu na COP28 za izbjegavanje jednostranih trgovinskih mjera zasnovanih na klimi ili životnoj sredini. Takođe se protivimo jednostranim protekcionističkim mjerama koje namjerno narušavaju globalne lance snabdijevanja i proizvodnje i iskrivljuju konkurenciju.“
Međunarodni mir i bezbjednost
Paragraf 25 izražava zabrinutost zbog „… porasta nasilja i nastavka oružanih sukoba u različitim dijelovima svijeta, uključujući one koji imaju značajan uticaj kako na regionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ponovo ističemo svoju posvećenost mirnom rješavanju sukoba putem diplomatije, medijacije, inkluzivnog dijaloga i konsultacija na koordinisan i saradnički način i podržavamo sve napore koji doprinose mirnom rješavanju kriza. Naglašavamo potrebu za preventivnim djelovanjem na sukobe, uključujući otklanjanje njihovih uzroka. Priznajemo legitimne i razumne bezbjednosne brige svih zemalja.“
Paragraf 30 ponovo izražava „… duboku zabrinutost zbog pogoršanja situacije i humanitarne krize na okupiranim palestinskim teritorijama, posebno zbog neviđene eskalacije nasilja u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali kao posljedice izraelske vojne ofanzive, koja je dovela do masovnog ubijanja i povređivanja civila, prisilnog raseljavanja i velikog uništenja civilne infrastrukture. Naglašavamo hitnu potrebu za trenutnim, sveobuhvatnim i trajnim prekidom vatre u Pojasu Gaze, hitnim i bezuslovnim oslobađanjem svih talaca i zatvorenika sa obe strane koji se nezakonito drže u zarobljeništvu, kao i nesmetanim, održivim i značajnim dostavljanjem humanitarne pomoći u Pojas Gaze i obustavom svih agresivnih akcija. Osuđujemo izraelske napade na humanitarne operacije, objekte, osoblje i punktove za distribuciju pomoći. U tom smislu, pozivamo na punu primjenu rezolucija 2712 (2023), 2720 (2023), 2728 (2024) i 2735 (202
4) Savjeta bezbjednosti UN… Priznajemo privremene mjere koje je odredio Međunarodni sud pravde u pravnim postupcima koje je pokrenula Južna Afrika protiv Izraela. Ponovo potvrđujemo našu podršku punopravnom članstvu Države Palestine u Ujedinjenim nacijama u okviru nepokolebljive posvećenosti viziji rješenja o dvije države, zasnovanom na međunarodnom pravu, uključujući odgovarajuće rezolucije SB i GS UN-a i Arapsku mirovnu inicijativu, koja predviđa uspostavljanje suverene, nezavisne i održive Države Palestine u skladu sa međunarodno priznatim granicama iz juna 1967. sa Istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom, koja će živjeti rame uz rame u miru i bezbjednosti sa Izraelom.”
Paragraf 32 osuđuje „… sve češće terorističke napade povezane sa IKT mogućnostima. U tom kontekstu, osuđujemo unaprijed planirani teroristički čin detoniranja prenosivih komunikacionih uređaja u Bejrutu 17. septembra 2024. godine, što je rezultiralo gubitkom života i povređivanjem desetina civila. Ponovo naglašavamo da ovakvi napadi predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog prava.“
Paragraf 43 poziva na „… jačanje režima neširenja oružja i razoružanja kako bi se zaštitila i održala globalna stabilnost i međunarodni mir i bezbjednost. Podvlačimo ključni značaj napora usmjerenih na ubrzanje primjene 12 rezolucija o uspostavljanju zone bez nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, uključujući Konferenciju koja je sazvana u skladu sa Odlukom Generalne skupštine UN 73/546. Pozivamo sve pozvane strane da učestvuju na ovoj konferenciji u dobroj vjeri i konstruktivno se uključe u ove napore.“
Podsticanje ekonomske i finansijske saradnje
Paragraf 57 ponovo ističe „… snažno uvjerenje da je multilateralna saradnja ključna za ograničavanje rizika koji proizilaze iz geopolitičke i geoekonomske fragmentacije, i obavezujemo se da pojačamo napore u oblastima od zajedničkog interesa, uključujući, ali ne ograničavajući se na trgovinu, smanjenje siromaštva i gladi, održivi razvoj, uključujući pristup energiji, vodi i hrani, gorivu, đubrivima, kao i ublažavanje i prilagođavanje na posljedice klimatskih promjena, obrazovanje i zdravlje, uključujući prevenciju pandemije, pripremu i odgovor.“
Paragraf 58 poziva na „… punu primjenu Adis-Abebske akcione agende usvojene na Trećoj međunarodnoj konferenciji o finansiranju razvoja 2015. godine, i na efektivno učešće zemalja u razvoju na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji o finansiranju razvoja, koja će se održati u Španiji od 30. juna do 3. jula 2025. godine. Pozivamo razvijene zemlje da ispune svoje obaveze prema finansiranju razvoja i podstičemo njihovu saradnju sa zemljama u razvoju u različitim razvojnim oblastima, uključujući poreska pitanja, dugove, trgovinu, zvaničnu razvojnu pomoć, transfer tehnologije i reformu međunarodne finansijske arhitekture.“
Paragraf 60 usredsređuje se na probleme povezane sa „…visokim nivoom zaduženosti u nekim zemljama [koji] smanjuju fiskalni prostor potreban za suočavanje sa tekućim izazovima razvoja, koji su dodatno pogoršani efektima spoljnih šokova, posebno zbog fluktuacija u finansijskim i monetarnim politikama nekih razvijenih ekonomija, kao i urođenim problemima međunarodne finansijske arhitekture. Visoke kamatne stope i stroži uslovi finansiranja dodatno pogoršavaju ranjivosti u vezi sa dugom u mnogim zemljama. Vjerujemo da je neophodno pristupiti pitanjima međunarodnog duga na odgovarajući i sveobuhvatan način kako bismo podržali ekonomski oporavak i održivi razvoj, uzimajući u obzir zakone i unutrašnje procedure svake države, uz odgovorno upravljanje spoljnim dugom i fiskalnu disciplinu. Prepoznajemo potrebu za efikasnim, sveobuhvatnim i sistematskim rješavanjem dugova zemalja sa niskim i srednjim prihodima. Jedan od instrumenata za kolektivno rješavanje pitanja duga jeste predvidiva, uređena, pravovremena i koordinisana primjena Zajedničkog okvira G20 za tretman duga, uz učešće zvaničnih bilateralnih poverilaca, privatnih poverilaca i multilateralnih razvojnih banaka (MDB) u skladu s principom zajedničkog djelovanja i pravednog raspodjele tereta.”
Paragraf 61 bavi se Ciljevima održivog razvoja (SDG) i javno-privatnim partnerstvima BRIKS-a, dok Paragraf 62 prepoznaje ključnu ulogu Nove razvojne banke u promovisanju infrastrukturnog i održivog razvoja u zemljama članicama, kao i u proširenju finansiranja u lokalnim valutama.
Paragraf 63 pozdravlja „fokus Mehanizma za međubankarsku saradnju BRIKS-a (ICM) na olakšavanje i proširenje inovativnih finansijskih praksi i pristupa za projekte i programe, uključujući pronalaženje prihvatljivih mehanizama finansiranja u lokalnim valutama. Pozdravljamo nastavak dijaloga između ICM i Nove razvojne banke (NDB).”
Paragraf 65 ponovo potvrđuje posvećenost „…jačanju finansijske saradnje unutar BRIKS-a. Prepoznajemo brojne prednosti bržih, jeftinijih, efikasnijih, transparentnih, sigurnih i inkluzivnih prekograničnih platnih instrumenata zasnovanih na principu minimiziranja trgovinskih barijera i nediskriminatornog pristupa. Pozdravljamo korišćenje lokalnih valuta u finansijskim transakcijama između zemalja BRIKS-a i njihovih trgovinskih partnera. Ohrabrujemo jačanje mreže korespondentnog bankarstva unutar BRIKS-a i omogućavanje poravnanja u lokalnim valutama u skladu sa Inicijativom BRIKS-a za prekogranična plaćanja (BCBPI), koja je dobrovoljna i neobavezujuća, i radujemo se daljim raspravama u ovoj oblasti, uključujući u Radnoj grupi za plaćanja BRIKS-a.“
Paragraf 66 ukazuje na potrebu „…istraživanja mogućnosti povezivanja infrastrukture finansijskih tržišta zemalja BRIKS-a. Slažemo se da razgovaramo i proučimo izvodljivost osnivanja nezavisne infrastrukture za prekogranična poravnanja i deponovanje, *BRICS Clear*, kao inicijative koja bi dopunila postojeću infrastrukturu finansijskog tržišta, kao i nezavisne reosiguravajuće kapacitete BRIKS-a, uključujući i kompaniju *BRICS (Re)Insurance Company*, uz dobrovoljno učešće.“
Paragraf 67 povjerava ministrima finansija i guvernerima centralnih banaka BRIKS-a zadatak da prouče pitanje lokalnih valuta, platnih instrumenata i platformi i izvještavaju do sljedećeg samita. Paragraf 68 prepoznaje „…Mehanizam za rezerve BRIKS-a (CRA) kao važan mehanizam za sprečavanje kratkoročnih pritisaka na platni bilans i dodatno jačanje finansijske stabilnosti. Izražavamo snažnu podršku za unapređenje mehanizma CRA kroz razmatranje alternativnih prihvatljivih valuta i pozdravljamo finalizaciju amandmana na dokumente CRA. Priznajemo uspješan završetak sedme probe CRA.”
Paragraf 102 priznaje značaj daljeg unapređenja i institucionalizacije poreske saradnje BRIKS-a i pozdravlja usvajanje Okvira za upravljanje poreskim organima BRIKS-a kao važan korak ka sistematskoj i konzistentnoj poreskoj saradnji među zemljama BRIKS-a.
Paragraf 103 pozdravlja Rezoluciju Generalne skupštine UN 78/230 o podsticanju inkluzivne i efikasne međunarodne poreske saradnje[11] i izražava zahvalnost za posvećenost razvoju referentnih okvira za Konvenciju UN o međunarodnoj poreskoj saradnji.[12]
Paragraf 110 prepoznaje potrebu za produbljivanjem saradnje BRIKS-a u oblasti pravosuđa i priznaje prvi sastanak ministara pravde BRIKS-a. „Prepoznajemo važnost privlačenja investicija i razvoja ekonomija zemalja BRIKS-a i razvoja čvrstog okvira za rješavanje pritužbi investitora uz dalje konsultacije i razmatranja među zemljama BRIKS-a. Uzimamo u obzir rusku inicijativu za osnivanje Međunarodnog arbitražnog centra za investicije BRIKS-a.“
Nelegalni finansijski tokovi, pranje novca i droga
Paragraf 49 obavezuje članice BRIKS-a „…na sprečavanje i borbu protiv nelegalnih finansijskih tokova, pranja novca, finansiranja terorizma, trgovine drogom, korupcije i zloupotrebe novih tehnologija, uključujući kriptovalute, za nezakonite i terorističke svrhe. Ponovo potvrđujemo svoju posvećenost principima tehničke i nepolitizovane međunarodne saradnje u oblasti borbe protiv kriminala, uključujući prevenciju i praćenje finansijskih tokova ovih zločina.“
Paragraf 50 poziva na intenziviranje dijaloga unutar BRIKS-a o pitanjima „…pranja novca i sprečavanja finansiranja terorizma uz učešće relevantnih zainteresovanih strana.“
Paragraf 51 usmjerava pažnju na „…nelegalnu proizvodnju droge, njenu trgovinu i zloupotrebu širom svijeta, [što]… ugrožava javnu sigurnost i međunarodnu i regionalnu stabilnost, zdravlje, sigurnost i blagostanje čovječanstva, kao i održivi razvoj država.“
Fajnenšel tajms: Kina se nada da će prošireni BRIKS preoblikovati svet
Klimatske promjene
Paragraf 14 naglašava značaj „…Globalne alijanse protiv gladi i siromaštva i rada Radne grupe za globalnu mobilizaciju protiv klimatskih promjena, kao i istorijsku Deklaraciju iz Rio de Žaneira o međunarodnoj poreskoj saradnji. Radujemo se uspješnom održavanju samita lidera G20 u Rio de Žaneiru u novembru 2024. pod predsjedništvom Brazila i ponovo izražavamo spremnost da koordinišemo svoje pozicije radi unaprjeđenja inkluzivnosti i jačanja glasa Globalnog juga, kao i dalje integracije njihovih prioriteta u agendu G20 kroz predsjedavanja članica BRIKS-a u G20 – Indije, Brazila i Južne Afrike – tokom 2023–2025. i nakon toga. U tom smislu, pozdravljamo i podržavamo uključenje Afričke unije kao članice G20 na samitu u Nju Delhiju 2023. godine.“
Paragraf 18 priznaje da „degradacija zemljišta, pustinjavanje i suša predstavljaju ozbiljne prijetnje blagostanju i životima ljudi, kao i životnoj sredini, i, uzimajući u obzir tekuće napore za promovisanje održivih praksi upravljanja zemljištem, pozivamo na hitno obezbjeđivanje dodatnih finansijskih resursa, jake partnerske odnose i integrisane politike za suočavanje sa ovim izazovima…“ Paragraf 19 pohvaljuje globalne napore za rješavanje pitanja globalnog nedostatka vode.
Paragraf 86 pozdravlja osnivanje Kontakt grupe za klimatske promjene i održivi razvoj od strane ministara životne sredine BRIKS-a 28. juna 2024. godine, kao i usvajanje Okvira za klimatske promjene i održivi razvoj. Uspostavlja se Platforma za klimatska istraživanja BRIKS-a radi unapređenja naučne i stručne razmjene mišljenja i najboljih praksi. Paragraf 90 ukazuje na kritičan značaj okeana za održivi razvoj i klimatsku stabilnost.
Globalno zdravlje
Paragraf 93 ponovo potvrđuje podršku BRIKS-a „…centralnoj koordinacionoj ulozi Svjetske zdravstvene organizacije u sprovođenju multilateralnih međunarodnih napora za zaštitu javnog zdravlja od zaraznih bolesti i epidemija i obavezu da reformiše i ojača međunarodni sistem za sprečavanje, pripremu i odgovor na pandemije. Priznajemo fundamentalnu ulogu primarne zdravstvene zaštite kao ključnog osnova za univerzalnu zdravstvenu zaštitu i otpornost zdravstvenog sistema, kao i u prevenciji i reagovanju na zdravstvene krize. Pozdravljamo bližu saradnju među zdravstvenim institucijama BRIKS-a koje su odgovorne za sanitarnu i epidemiološku zdravstvenu zaštitu, sprečavanje, pripremu i odgovor na zarazne bolesti koje izazivaju epidemije i zdravstvene posljedice nakon katastrofa, i podstičemo dalje istraživanje mogućnosti za razmjenu znanja, stručnosti i zajedničke projekte u zdravstvu.“
Paragraf 96 podsjeća na značajan potencijal zemalja BRIKS-a „…u oblasti nuklearne medicine, pozdravljamo odluku o osnivanju Radne grupe BRIKS-a za nuklearnu medicinu. Primamo k znanju uspješno održavanje Prvog foruma o nuklearnoj medicini BRIKS-a 20-21. juna 2024. u Sankt Peterburgu i objavu Pregleda najboljih praksi BRIKS-a u nuklearnoj medicini.“
Miroslav Zdravković: Zamena dugova Zapadu za dugove Kini i BRIKS
Razmjene među ljudima
Paragraf 119 ponovo ističe značaj „…razmjena među narodima BRIKS-a za unapređenje međusobnog razumijevanja, prijateljstva i saradnje. Zahvaljujemo na događajima održanim pod predsjedništvom Rusije 2024. godine, uključujući medije, kulturu, obrazovanje, sport, umjetnost, omladinu, civilno društvo, javnu diplomatiju i akademske razmjene, i priznajemo da razmjene među ljudima igraju ključnu ulogu u obogaćivanju naših društava i razvoju naših ekonomija. U tom smislu, pozivamo na dodatne napore u poštovanju različitosti kultura, visoko cijenimo nasljeđe, inovacije i kreativnost, zajednički se zalažemo za snažne međunarodne razmjene i saradnju među ljudima, i priznajemo usvajanje Rezolucije Generalne skupštine UN A/RES/78/286 pod nazivom ‘Međunarodni dan dijaloga među civilizacijama’[13].“
Paragraf 123 naglašava da „… sve zemlje BRIKS-a imaju bogatu kulturu tradicionalnih sportova i slažemo se da podržavamo jedni druge u promociji tradicionalnih i autohtonih sportova u zemljama BRIKS-a i širom svijeta. Čvrsto se protivimo svakom obliku diskriminacije na osnovu starosti, pola, invaliditeta, rase, etničke pripadnosti, porijekla, religije, ekonomskog ili drugog statusa sportista. Priznajemo značaj zajedničkih sportskih događaja BRIKS-a, sastanaka, konferencija, seminara u oblasti sportske nauke i sportske medicine.“
Zaključna razmatranja
Ekonomska dinamika i rast BDP-a su se pomjerili sa Zapada prema zemljama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, uključujući Brazil, Kinu, Indiju i Južnu Afriku. Kao rezultat toga, međunarodni sistem pod vođstvom SAD-a, stvoren u Breton Vudsu 1944. godine, djeluje zastarjelo i toliko je agresivno upotrebljen kao instrument od strane SAD-a – na štetu Globalne većine – da su mnoge zemlje odlučile da isprobaju druge opcije. Impresivno je što su se pojavile brojne nove institucije koje bolje odražavaju ekonomske realnosti 21. vijeka, koji više ne može biti unipolaran. BRIKS je vodeći primjer ovog trenda.
U izvjesnom smislu, BRIKS predstavlja „novi osvit“ multipolarnosti i, nadamo se, mira zasnovanog na Povelji UN-a i poštovanju suverene jednakosti država i prava naroda na samoopredjeljenje. Kako je jedan posmatrač primjetio: „BRIKS želi da se pozicionira kao laboratorija globalnog upravljanja, gdje se mogu testirati novi algoritmi za multilateralnu saradnju i inovativni modeli za rješavanje glavnih ekonomskih i političkih problema svijeta.“ Ovo su uzbudljiva vremena.
Neka Zapad i dalje negira značaj BRIKS-a. I dok neki psi laju, karavan ide dalje.
Alfred de Zajas je profesor prava na Ženevskoj školi diplomatije i bio je nezavisni ekspert UN-a za međunarodni poredak od 2012. do 2018. godine. Autor je dvanaest knjiga, uključujući *“Building a Just World Order”* (2021).
Izvor:
[1] [Kazanska deklaracija na sajtu Kremlja (PDF)](http://static.kremlin.ru/media/events/files/en/RosOySvLzGaJtmx2wYFv0lN4NSPZploG.pdf)
[2] [Samit BRIKS-a u Kazanu: Dokaz o brzom nastajanju multipolarnog svijeta](https://www.peoplesworld.org/article/brics-summit-in-kazan-is-evidence-of-the-fast-emerging-multipolar-world/)
[3] [Povelja UNESKO-a (sajt UNESKO)](https://www.unesco.org/en/legal-affairs/constitution)
[4] [Izvještaj BBC o propasti drevnih civilizacija](https://www.bbc.com/news/articles/crmznzkly3go)
[5] [Video „War is Over (If You Want It)“ na YouTube](https://www.youtube.com/watch?v=f7hxfGf7lyA)
[Članak „War is Over – If You Want It: John and Yoko 40 Years Later“ na The Nation](https://www.thenation.com/article/archive/war-over-if-you-want-it-john-and-yoko-40-years-later/)
[6] [Samit UN o budućnosti](https://www.un.org/en/summit-of-the-future)
[7] [Članak „A Culture of Cheating: On the Origins of the Crisis in Ukraine“ na CounterPunch-u](https://www.counterpunch.org/2022/01/28/a-culture-of-cheating-on-the-origins-of-the-crisis-in-ukraine/)
[8] Bečki sporazum o pravu ugovora, član 26, koji se odnosi na obavezu poštovanja ugovora (*pacta sunt servanda*).
[Tekst sporazuma (PDF)](https://legal.un.org/ilc/texts/instruments/english/conventions/1_1_1969.pdf)
[9] [Rezolucija Generalne skupštine UN 60/1, 2005. (PDF)](https://documents.un.org/doc/undoc/gen/n05/487/60/pdf/n0548760.pdf)
[10] [Izvještaj o jednostranim prinudnim mjerama (sajt OHCHR)](https://www.ohchr.org/en/special-procedures/sr-unilateral-coercive-measures)
Vidi i Hans Kochler (urednik), *Odgovornost u međunarodnim odnosima*, International Progress Organization, Beč 2024, str. 139–170.
[11] [Rezolucija Generalne skupštine UN 78/230 o inkluzivnoj i efektivnoj međunarodnoj poreskoj saradnji (PDF)](https://documents.un.org/doc/undoc/gen/n23/431/97/pdf/n2343197.pdf)
[12] Vidi takođe izvještaj nezavisnog eksperta UN-a o međunarodnom poretku iz 2016. godine
[Izvještaj (PDF)](https://documents.un.org/doc/undoc/gen/n16/248/82/pdf/n1624882.pdf)
[13] [Rezolucija UN A/RES/78/286 o Međunarodnom danu dijaloga među civilizacijama (PDF)](https://documents.un.org/doc/undoc/gen/n24/175/66/pdf/n2417566.pdf)
