Geoliteratura, novi kulturni brend Crne Gore, koji je osnovao pisac i sineasta Gojko Čelebić i producentska kuća Boka F – Podgorica, preko zemalja učesnica (Brazil, Grčka, Italija, Češka, Srbija, Nizozemska) polako ali sigurno osvaja meridijane. U Brazilu stiče milione pratilaca u vodećim medijima. Osnovan u Kotoru kao dijalog novih ideja i AI, sa predznakom antičke baštine, i aktuelne političke drame u Evropi, i na Bliskom istoku, ovaj trend, čiji Crna Gora nije slučajan pokretač, stiče laskavo priznanje “međaš ideja u istoriji sadašnjosti”.
U tom svjetlu Geoliteraturu vidi i veoma uticajni grčki dnevnik Politička Atina (Political Athens) u svom izdanju od 3. jula 2026. O festivalu piše istaknuti grčki profesor i akademik Aleksios P. Panagopulos, član Evropske akademije nauka i umjetnosti u Austriji, Slovenske međunarodne akademije nauka i obrazovanja u Moskvi, akademik IEAI u Indiji, član Udruženja pisaca Španije i dr.
Najčitaniji grčki dnevnik ocjenjuje da je crnogorska Geoliteratura jedan od najzanimljivijih intelektualnih događaja 2026. godine. Tekst akademika Panagopulosa, koji je Politička Atina objavila na čitavoj stranici, prenosimo sa neznatnim prilagođavanjima:
Piše: Akademik Aleksios P. Panagopulos
Odjek Geoliterature ’26 iz Crne Gore po svijetu
Dokazi o međunarodnom odjeku koji je Geoliteratura MMXXVI (Festival pisaca poliglota u Kotoru 2026.) postigla u Crnoj Gori. Geoknjiževnost, korijeni i kulturna diplomatija – od drevnog Kotora do nove Evrope svih kultura.
Evropa dvadeset prvog vijeka suočava se sa dubokim kulturnim i intelektualnim izazovom i nalazi se na ključnoj raskrsnici. Tehnološka revolucija, vještačka inteligencija, globalna digitalna međusobna povezanost i novi oblici digitalnog nadnacionalnog upravljanja stvaraju okruženje neviđenih mogućnosti, ali i rizika koji uključuju kulturno iskorenjivanje i otuđenje od tradicije.
U tom kontekstu, Međunarodna konferencija Geoliteratura 26’ (globalni festival višejezičnih pisaca – održan u drevnom progrčkom gradu Kataru, mjestu fjordova) u Crnoj Gori – izbili su kao jedan od najzanimljivijih međunarodnih intelektualnih događaja ove godine. Značaj konferencije proširio se izvan književnih krugova; posebno vrijedi napomenuti da je događaj privukao pažnju velikih međunarodnih medija specijalizovanih za kulturu i međunarodne odnose, kao Vatikanske Novosti (Vatican News), i drugih.
U rubrici Svijet od 26. juna 2026. objavljen je opširan izvještaj o konferenciji pod nazivom Književni susret u Crnoj Gori, u kojem je Geoliteratura predstavljena kao inovativna međunarodna inicijativa za interkulturni dijalog. Posebnu pažnju privuklo je zapažanje holandskog autora Olava Šradera: da Geoliteratura teži izgradnji simboličkog i kulturnog – a ne političkog – mosta između različitih nacionalnih tradicija. Ovo zapažanje dotiče samu suštinu književne filozofije projekta.
Doprinos međunarodnom diplomatskom dijalogu ideja
U vrijeme kada se kulture često tretiraju kao objekti geopolitičkog rivalstva, drevni grčki Kataron – današnji Kotor – ponudio je drugačiji put: put dijaloga o nacionalnim identitetima i samosvijesti u savremenom dobu. Međunarodno interesovanje koje je ovaj događaj pobudio nije bilo slučajno. Konferencija je okupila učesnike iz Grčke, Srbije, Češke, Italije, Brazila i Crne Gore koji su se bavili važnim temama kao što su istorija ideja, višejezičnost, vještačka inteligencija, geoliteratura i kulturno pamćenje.
Po prvi put je na portugalskom jeziku predstavljeno stvaralaštvo crnogorskog nacionalnog vođe, pjesnika i filozofa Petra II Petrovića Njegoša – inače filohelena! – što značajno proširuje pristup latinoameričke i portugalske publike intelektualnoj tradiciji Zapadnog Balkana, posmatranoj kroz istoriju i tradiciju pravoslavlja. Istovremeno je predstavljeno izdanje knjige Manifest Brasil na srpskom brazilskog filozofa Rodriga Moraisa, kao i srpski prevod novog djela holandskog autora Olava Šradera, inspirisanog likom misionara Žozea de Anšiete, osnivača Sao Paula.
Religijska i kulturna dimenzija konferencije takođe je bila od posebnog interesa, sa grčkim govornikom koji je detaljnije govorio o značaju vizantijskog ekumenizma i recepciji vizantijskog nasleđa u savremenom svijetu. U međuvremenu, istoričarka Lenka Blehova Čelebić́ analizirala je istorijsku ulogu katoličkog ekumenizma u regionu Boke Kotorske, dok je holandski govornik izlagao o doprinosu rimokatolika oblikovanju globalne kulture. Sve navedeno potvrđuje da Geoliteratura ‘26 nije bila samo književni festival, već međunarodni skup ideja sa izrazitom kulturnom i filozofskom osnovom.
Vatikanske novosti o svjetskom festivalu poliglota „Geoliteratura“ u Kotoru
Njegovih pet tematskih oblasti – istorija ideja, jezici, vještačka inteligencija, geoideje, i Geonjegoš – činilo je inovativan okvir za promišljanje izazova savremenog svijeta. Kasnije međunarodno priznanje potvrdilo je da je ova inicijativa popunila stvarnu prazninu našeg vremena. Od Grčke do Brazila, i od srednje Evrope do Mediterana, koncept prostora u kojem kulture vode dijalog ravnopravno – ne odričući se pritom svojih istorijskih identiteta – mnogi su pozdravili kao jedan od najznačajnijih doprinosa međunarodnom diplomatskom dijalogu ideja.
I možda je to najznačajnija poruka Kotora, zaključuje akademik Panagopulos, povezanog sa drevnom Grčkom: da u doba algoritama i vještačke inteligencije narodi nastavljaju da traže ne samo inovacije već i svoje korijene. Takođe ističe da se istinski globalizam ne gradi na jednoobraznosti, već na poštovanju istorijskog pamćenja, jezika i kulturne posebnosti svake nacije – poenta koju naglašava činjenica da je Geoliteratura ‘26 privukla međunarodnu pažnju, uključujući i pažnju globalnih medija, čime je pojačana značaj i domet događaja.
Među učesnicima su bili g. Mikonja Knežević (stručnjak za grčki jezik), g. Georgios Arabacis i bivši ambasador g. Gojko Čelebić — koji je dao značajan doprinos kulturnoj diplomatiji — kao i drugi; autor ovog teksta pozvan je da učestvuje na velikoj konferenciji koja će se održati naredne godine, a koja će takođe naglasiti antičko grčko nasleđe Crne Gore.
Izvor: Boka F – Podgorica
