Ponedeljak, 17 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Beskrajni svijet trobojke, i u njemu Crna Gora….

Žurnal
Published: 2. jul, 2026.
1
Share
Foto: iznajmljivanje_nosnje IG/VINCENT CARCHIETTA/IMAGN IMAGES/Reuters/
SHARE

Piše: Filip Dragović

Ovdašnjim javnim prostorom širi se zafrkancija kako su Srbi trobojku dobili od turskog sultana, a uz nju redovno ide žalopojka kako je ista ta trobojka simbol „nasilne aneksije“ Crne Gore od strane Srbije 1918. Ko ništa ne zna, mimo ove dvije (hipo)teze, mogao bi, opravdano, da zaključi kako je trobojka mrzak i tuđ amblem crnogorskoj slobodarskoj tradiciji. Ali…

Samo neki intelektualni miš, iz svoje dijaloške rupe (a rupi nema mjesta za sagovornika, niti za razmjenu argumenata) može da tvrdi kako je sultan donio trobojku na Balkan. Da samo Srbija ima tu trobojku, valjalo bi analizirati komunikaciju Porte i kneza Miloša. Međutim, gotovo da nema ni balkanske ni evropske zemlje koja se od prije 200 ili nešto više godina, nije ogrnula trobojkom. A među njima bješe i nezavisna knjaževina i kraljevina Crna Gora. I gotovo da nema pismenog gimnazijalca koji neće znati da je ta i takva trobojka u sve ove zemlje, kao ideološko nadahnuće, stigla iz revolucionarne francuske republike, a ne iz, u to doba, dekadentne otomanske monarhije. Izbor i raspored boja i tom trobojnom konceptu ostao je u nadležnosti nacionalnih pregalaca, pa se on razlikuje od Sjevernog do Crnog mora, ali je njihova republikanska i građanska poruka svuda ista: bratstvo, sloboda, jednakost! U tom smislu je ovdašnja borba za trobojku ujedno i borba za evropsku političku tradiciju, a borba protiv nje bi nalikovala borbi za vrijednosti Srednjeg vijeka. Protiv kojih takođe nemam ništa, ali čisto da se zna.

A kada je riječ o „nestanku“ Crne Gore, pod trobojkom, mora se reći da je upravo ta srpsko-crnogorska trobojka posljednji simbol koji bi se mogao vezati za međudinastičke sukobe 1918-20 na relaciji Beograd-Cetinje. Jer nje su se, upravo Karađorđevići, a zarad više jugoslovenske ideje, upravo odrekli, vezući i šijući onu jugoslovensku zastavu (čitaj: položenu francusku). A kako smo se mi svi, 90-ih, odrekli svake veze za Jugoslavijom, povratak trobojci je ujedno povratak političkoj tradiciji Crne Gore, od prije 1918, i ujedno afirmacija ovdašnjeg autentičnog folklornog identiteta, izraženog u dresu francuske reprezentacije, pardon: crnogorske narodne nošnje.

Ugodan ostatak dana želim.

Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala
TAGGED:trobojkaFilip DragovićFrancuskaCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Profesor i kiselo grožđe
Next Article Milo Lompar: Bez moralnih granica nema ni države

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Elis Bektaš: Tajna služba, javna sramota

Piše: Elis Bektaš Postjugoslovenski bezbjednosni aparati u demokratskim haljinicama ili demokratija na papiru, UDB-a u…

By Žurnal

Jaroslav Pecnik: Zahuktavanje puzajuće ustašizacije u Hrvatskoj

Piše: Jaroslav Pecnik Sve je počelo početkom devedesetih godina, izjavom Franje Tuđmana u zagrebačkom Lisinskom, na Saboru HDZ,…

By Žurnal

Klasik Astrid Lindgren na srpskom jeziku

Izdavačka kuća "Odiseja" upravo je objavila prvo izdanje romana "Ostrvo Slana vrana" čuvene švedske književnice…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

VAR SOBA: Sudar titana, Srbija bez trojice u nastavku!

By Žurnal
Gledišta

VAR SOBA: Fudbalska poslastičarnica!

By Žurnal
Drugi pišu

Turisti u Crnoj Gori ostaju 4,4 dana u prosjeku, a svaki drugi spava u Budvi

By Žurnal
Gledišta

Novak će biti broj jedan i poslije 430. sedmice na tom mjestu, i poslije svog 37. rođendana

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?