Ponedeljak, 20 apr 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Havijer Blas: Blokada Ormuza se barem onoliko odnosi na Kinu koliko na Iran

Žurnal
Published: 19. april, 2026.
Share
Foto: The Cradle
SHARE

Sjedinjene Države ciljaju blokadom Ormuskog moreuza Teheran i Peking, sa naumom da nametnu ekonomsku štetu Iranu i prinude Kinu da snosi deo tegoba

Iran je tokom rata uživao u neočekivanoj dobiti umesto da je trpeo ekonomsku štetu, uz izvoz njegove nafte i rast prihoda pošto su SAD dopuštale plovidbu naftnim tankerima koje je nakrcao Teheran i pošto su privremeno ukinule sankcije na iranske barele

Blokada možda neće delovati onako kako je planirano, pošto Kina može da podnese da bude bez iranskih pošiljki nekoliko nedelja oslanjajući se na sopstvene naftne rezerve, a Iran može duže da bude prkosan nego što SAD mogu da budu solventne

Piše: Havijer Blas

Prevod: Miloš M. Milojević

Crno tržište iranske nafte ne bi postojalo bez Kine. Pre nego što je otpočeo rat u Iranu, Peking je kupovao devedeset pet odsto nafte koju je Teheran slao svojom mrežom sankcionisanih tankera, tajnovitih trgovaca i senovitih finansijskih veza. Stoga, predsednik Donald Tramp ne cilja svojom blokadom Ormuskog moreuza samo Teheran – takođe, nišani Peking.

U ponedeljak, SAD su objavile da će brodovi u iranskim vodama biti meta „presretanja, preusmeravanja i zarobljavanja“. Ukoliko flota sprovede blokadu brodova koji uplovljavaju u iranske luke, isplovljavaju iz njih i kreću se u obalskom području istočno od Ormuskog moreuza u Omanskom zalivu i Arabijskom moru, Teheran neće moći da izveze niti jedan jedini barel nafte. Deluje da je računica u Vašingtonu dvojaka: prvo, nametnuti nesnošljivu ekonomsku štetu Iranu; drugo, prinuditi Kinu da i ona pretrpi deo tegoba. Ukoliko Peking bude u celu stvari bude više upleten, možda će izvršiti pritisak na Teheran da pregovara, ili barem tako kaže teorija. Naftna matematika je, međutim, onespokojavajuća.

Havijer Blas: Iransko crpljenje nafte buja i pod bombama

Teheran mora da je pretpostavljao kako će njegov izvoz nafte biti zaustavljen tokom rata sa SAD, posebno ukoliko bude zatvorio Ormuski moreuz. Ali sedam nedelja od početka rata, i uprkos zatvaranju moreuza, Iran je uživao u nenadanom dobitku umesto da trpi ekonomsku štetu. Tokom više od četrdeset dana borbi, Vašington je dopuštao Teheranu da ukrca koliko god naftnih tankera želi, profitirajući zbog sve viših cena. Još veći dar bilo je kada je Bela kuća privremeno ukinula sankcije protiv iranskih barela; umesto da prodaje sirovu naftu diskontno, Islamska republika je mogla da naplaćuje premiju.

Iran nije poklekao čak ni kada je njegov izvoz nafte pretrpeo kolaps

Politika „maksimalnog pritiska“ protiv teheranske prodaje nafte između 2018. i 2021. godine nije izazvala promenu ponašanja Islamske republike

Prema mojoj brzopoteznoj računici, Iran je zarađivao oko sto miliona dolara dnevno prodajući sirovu naftu pre rata. Od 27. februara, taj iznos skočio je na 175 miliona dolara dnevno. Svakako, Iran se mučio da dođe do dela ostvarenog neočekivanog prihoda zbog bankarskih sankcija. Ali dodatna gotovina bila je dovoljna da Iran stvori izvesne rezerve. Koliko velike? Po mojoj računici, dodatna sredstva prikupljena tokom sukoba jednaka su vrednosti  jednomesečnog predratnog prihoda od prodaje sirove nafte.

Ukoliko SAD nametnu blokadu, iranska ekonomija će pretrpeti ogroman udarac povrh štete koje je donelo ratno razaranje. Teheran će morati da otpočne sa gašenjem naftnih bušotina tokom narednih nekoliko dana i nedelja kako se budu iscrpljivali raspoloživi skladišni kapaciteti. Ali da li će se ekonomska šteta prevesti u gipkiji pregovarački pristup ostaje da se vidi. Ciljanje iranskog prihoda od prodaje nafte pokušano je i ranije – i nije uspelo.

Tokom 2020. i 2021. godine Tramp je pokrenuo kampanju sankcija maksimalnog pritiska, iranski izvoz sirove nafte pao je na manje od 250.000 barela dnevno tokom nekoliko meseci, baš u vreme kada su cene nafte opale zbog uticaja pandemije. Čak i ako se u obzir uzme da je određena količina nafte prošla ispod radara sankcija, Iran nije zarađivao više od deset miliona dolara dnevno prodajući sirovu naftu – i uprkos tome nije poklekao.

Kinesko-iranska naftna veza

Pre rata, Peking je kupovao oko 11 odsto kočičine uvezene nafte iz Irana, što je ovu zemlju činilo trećin najvećim snabdevačem, iza Rusije i Saudijske Arabije

A šta je Kinom? Za sada, ona je azijska nacija koja je ponajmanje pogođena ratom. Pre nego što je sukob otpočeo Peking je uvozio više od 11 odsto svoje nafte iz Irana, što zaostaje samo za 20 odsto koje je uvozio iz Rusije odnosno 14 odsto koliki deo je uvožen iz Saudijske Arabije. Iranski bareli su nastavili da pristižu zbog čega je Peking bio relativno dobro snabdeven u odnosu na svoje susede. Američka blokada iranskih luka će promeniti ovu jednačinu. Kina je već izgubila barem petinu svog uvoza nafte, uprkos merama za zaobilaženje Ormuskog zaliva koje su sprovodile Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Uskoro, Peking će se suočiti sa većim nestašicama. Jedina mogućnost biće da se okoristi svojim strateškim naftnim rezervama, nešto što je do sada izbegavao. Tokom prethodne decenije, Kina je sagradila najveća svetska skladišta nafte za slučaj vanrednih okolnosti – višeslojni sistem strateških i komercijalnih rezervi sa više od milijardu barela.

Nikolas Malder: Duboka istorija flota u senci

Vašington se verovatno nada da će Peking ubediti Iran da ublaži svoje zahteve za pregovaračkim stolom, kao što je to činio i ranije: 2023. godine Peking je isposlovao sporazum između Saudijske Arabije i Irana. Ali većina pregovaračkih poluga kojima bi Peking mogao da utiče na Teheran oslanja se na novac kojim plaća za naftu – koji će prestati da pristiže ukoliko blokada obustavi izvoz. „Sadašnje primirje je izuzetno krhko, sa regionom koji se nalazi na sudbonosnoj raskrsnici“, izjavio je u ponedeljak kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji. „Neposredan prioritet jeste sprečavanje obnove neprijateljstva i održanje teško izvojevanog primirja“.

Umesto da se oseća prinuđeno da pomogne uspostavljanju trajnog primirja, Komunistička partija Kine može da zauzme poziciju iščekivanja oslanjajući se na svoje rezerve. Ukoliko se u obzir uzme količina sirove nafte koju je uskladištila – možda se pripremajući za neočekivanu tajvansku krizu – Peking može sebi da dopusti da ostane bez iranskih pošiljki tokom nekoliko nedelja. Čak bi i u slučaju dvomesečnog embarga došlo do umanjenja kineskih rezervi za vanredne situacije od oko deset odsto.

Ukratko, naftna računica je nezgodna po Belu kuću. Blokada ima male izgleda da zaista funkcioniše. Uz izvinjenje Džonu Majnardu Kejnzu što ćemo pozajmiti njegovu opasku o ponašanju tržišta Iran može da ostane prkostan – a Kina nehajna – duže nego što  Tramp može ostati solventan.

Izvor: Bloomberg

TAGGED:IranMiloš M. MilojevićnaftaPekingHavijer Blas
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article O. Pavle (Radusinović): Svetinja koja svijetli u vječnosti
Next Article Đuro Radosavović: Od krivca za dlaku postao žrtva

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Obračun kod Rio Tinta

Posle nekoliko poslednjih „obraćanja“ narodu, više nema nikakve dileme da je Aleksandar Vučić rešio da…

By Žurnal

Italija: Još uvek zemlja mafije?

Hapšenje poslednjeg velikog bosa Koza Nostre trebalo bi da predstavi „čistu“ sliku Italije svetu. No…

By Žurnal

Prota Dušan Radović – svet, a nesvet

Živimo u vremenu koje se naziva novo moderno doba. Smatram da je svako vrijeme imalo…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

Najava dijaloške tribine: „20 godina od protesta profesora srpskog jezika i književnosti“

By Žurnal
Gledišta

Vojislav Durmanović: Miletić

By Žurnal
Gledišta

Održana Dijaloška tribina na temu: „Crkvena misija u našim danima“

By Žurnal
Gledišta

Ranko Rajković: Nobelova nagrada za mir i dozirana sjećanja

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?