Subota, 14 feb 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Zanemareni i nezanemareni 

Žurnal
Published: 27. novembar, 2025.
Share
Foto: Anadolu Ajansi
SHARE

Piše: Atanas Stupar

Riječ unaprijed

Poslije devet bezuspješnih pokušaja, počev od 27. februara 2023. do 26. novembra 2025. godine, da se u Crnogorskoj Skupštini izaberu sudije Ustavnog suda, što direktno usporava, podriva, sabotira ispunjavanje Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) u procesu pridruživanja EU odlučih se da napišem tekst. Poglavlje 23 sadrži izuzetno važna prava na seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Tekst koji slijedi je moj skromni, građanski doprinos ispunjavanju mjerila i zatvaranja poglavlja 23 jer na one koji zanemaruju izbor sudija Ustavnog suda ne mogu ni na koji način uticati.

Gramatika nas je naučila da postoje tri vrste roda muški ženski i srednji rod. Priroda je unekoliko bliska gramatici. Po prirodi rod je biološki određen. Ljudska prava zagovaraju drugačija viđenja. Po njima  rod je ono što osjećate i kako želite da vas okolina posmatra. Rod se više ne povezuje ni sa rođenjem, ni sa društvenom konvencijama već sa formularom koji se predaje na šalteru.

Savremeni svijet svjedoči da je potomstvo prvobitnog Muškog i prvobitnog Ženskog koji su iz raja izgnani obogaćeno i naslednicima tipa LGBTQ skraćeno Lezbejkama, Gejevima, Biseksualcima, Transrodnim osobama, Kvir osobama koje još uvijek preispituju svoju seksualnost. Plus na kraju LGBTQ skraćenice trebalo je da obuhvati sve ostale seksualne orijentacije koje će se u budućnosti pojaviti. Do sada su se u tom plusu pronašli ICAPGNGFNBA odnosno Intersex, Curios, Asexual, Pansexual, Gender-Non-Conforming, Gender Fluid, Non-Binary, Androgynous. Nepotrebno ih je pojedinačno objašnjavati jer lista nije konačna. Važno ja da svaka od iniciranih seksualnih orijentacija ima osnovno ljudsko pravo da bude ono što jeste. Društvo im to mora obezbijediti. Da li se pritom mogu pojaviti određeni problemi, nedoumice, dileme, kontraverze? Mogu!

Koga sve pamte Sveti Stefan, Miločer, Kraljičina plaža (drugi dio)

U svakom slučaju ljudska prava treba staviti na prvo mjesto jer je seksualna orijentacija dio ličnog identiteta. Međutim u ime ljudskih prava većinske populacije biološki određene moramo se zapitati treba li praviti revizije kulturnog nasleđa i lektire na kojoj su intelektualno i duhovno sazrijevale generacije. Kako čitati Bibliju, Kuran i ostale svete knjige. Kako pristupiti biserima mudrosti iz minulih vjekova od anonimnih izvora do klasika književnosti. Treba li u fusnotama objašnjavati da ti tekstovi na zastareo način pristupaju rodu i polu? Da li rodno senzitivni jezik zahtijeva korigovanu lektiru koja će uzeti u obzir dostojanstva vanmuških (vanženskih) čitalaca. Polaže li svaka grupa opisana skraćenicama LGBTICAPGNGFNBA pravo na sopstveni identifikacioni udio u zajedničkoj istoriji civilizaciji, kulturi, jeziku.

Ljudska prava povezana sa seksualnom orijentacijom imala su u istoriji svoje uspone i svoje padove.

U antičkom dobu istopolni odnosi su bili dio i svakodnevnog života i visokih statusa u društvenoj hijerarhiji. Ljubavi prema istom polu prikazana su u istoriografiji i literaturi (Aleksandar Veliki, Car Hadrijan, junaci iz Ilijade, grčki filozofi, pjesnikinja Sapfo…).

U srednjem vijeku pod jakim uticajem crkve društvo se surovo obračunavalo sa istopolnim odnosima.  Kazne su kretale od konfiskovanja imovine, javnog bičevanja, protjerivanja do smrtnih kazni.

U 19. vijeku uprkos sekularizaciji i razvitku građanskog društva istopolni odnosi su izazivali velike društvene skandale i suđenja čak i kod znamenitih stvaralaca epohe poput slučaja Oskara Vajlda. Kazne nijesu bile prestroge. Do par godina zatvora ili prinudni rad.

Nešto kasnije velikani iz svijeta književnosti, umjetnosti, muzike, baleta, mode otvoreno su iskazivali svoje seksualne neusklađenosti s važećim društvenim normama. U tom dugačkom spisku su imena Artur Remboa, Pol Verlena, Volt Vitmena, Tenesi Vilijemsa, Gertrude Stajn, Virđinije Vulf, Eleonor Ruzvelt, Grete Garbo, Margaret Jursenar, Fransis Bejkona, David Hoknija… Brojne baletske umjetnike, glumce, modne kreatore i modele nećemo nabrajati.

Napredak medicine, psihologije, psihoanalize otvorio je prostor za afirmaciju seksologije kao širokog naučnog polja na kome se istražuju razne vrste seksualnih odnosa i identiteta.

Ono što se nekad nazivalo seksualnim manjinama danas je izuzetno aktivno u društvu. Bolje reći djeluje kao proaktivna društvena snaga. Bilježi procvat u razvoju i korišćenu ljudskih prava kako na seksualni identitet tako i na ničim ograničenu promjenu biološkog pola. U poslednjih pola vijeka ogroman broj književnih, likovnih, pozorišnih, filmskih djela dokazuje da pravo na slobodno ispoljavanje seksualnih identiteta nije uskraćeno.

Samo o brojci i ništa više

Sjetimo se samo filmova koje je snimio Leteći cirkus Monti Pajtona. Teme Pajtonovaca sežu od postanka svijeta. Prikazuju čovjekov život od rođenja do smrti a i poslije smrti. Seksualnost je neizbježan dio njihovih radnji. U Svetom Gralu koji govori o Kralju Arturu Pajtonovci predstavljaju vitezove okruglog stola kao fine male devojčice koje u suknjicama trčkaraju okolo. Nema oklopa šlemova, kopalja, štitova, mačeva, dvoboja…Nema seksualne diskriminacije.

Pajtonovci napadaju zamak ne mareći da li poziv u pomoć koji su dobili potiče od lijepe gospe koja je primorana da se uda protiv svoje volje ili od ženstvenog princa koji se vrti i pleše dostojanstveno jer se osjeća kao otmena dama.

U doba seksualne revolucije sedamdesetih godina prošlog vijeka Vudi Alen je snimio film „Sve što ste oduvek željeli da znate o seksu, ali ste se plašili da pitate“. U njemu se dotakao mnogih seksualnih tabua. Možda će neko staviti zamjerku da Monti Pajton i Vudi Alen parodiraju seksualnost, ali ne treba zaboraviti da su upravo parodije od antičke Grčke na ovamo pomagale razvoju društva.

Konkretno u našem vremenu mnogo je društvenih oblasti u kojima se veoma otvoreno propagiraju i favorizuju prava na slobodan izbor seksualnih orijentacija.  Međutim i bez toga ne treba zaboraviti da je u istoriji na ovaj ili onaj način sve to već sadržano. Ukoliko joj pažljivo pristupate, ukoliko istražujete kulturu, ukoliko čitate, slušate, gledate nećete biti seksualno zanemareni. Prepoznaćete mnogo toga što je u ranijim civilizacijama već afirmisano. Pronaći ćete ono što se poklapa sa vašom seksualnom orijentacijom i uživati u tome tiho, mimo blještećih svjetlosti pozornice. Međutim ukoliko vas zanima jači proboj u javnu sferu, što je sve učestaliji slučaj (intervjui, tribine, debate, reklame) budite spremni na pluralizam mišljenja koji kao i u politici ne isključuje  neprijatnosti, konflikte, govor mržnje.

Palanačka ogovaranja, nadglasavanja i nagrađivanja (2. dio)

Da nema seksualno zanemarenih potvrđuju i datumi u kojima se širom svijeta slavi pravo na seksualni i rodni identitet:

  • 31. mart – Međunarodni dan vidljivosti trans osoba.
  • 17. maj – Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT).
  • 14. jul – Međunarodni dan nebinarnih osoba.
  • Mjesec jun je sa svih svojih 30 dana posvećen ponosu, odnosno organizovanju Parada ponosa.

Nije nedovoljno ni za Svijet ni za malu Crnu Goru.   

Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala
TAGGED:Atanas StupardruštvoLGBTpropaganda
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Nil Hauer: Na izranjavanoj sirijskoj panorami Salamija se pomalja kao izuzetak
Next Article MF za Bankar: Građani preuzeli 22,18 miliona eura obveznica – snažan i jasan signal povjerenja u državu

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Miloš Lalatović: Rumunija, zemlja duhovnosti, stradanja i ljepote

Piše: Miloš Lalatović Jedna od država, koja se nalazi u našem susjedstvu, a o kojoj…

By Žurnal

Netačni navodi iz krivične prijave, monahinja nije bacila zastavu, (VIDEO)

Advokat Dalibor Kavarić reagovao je na navode iz policijske krivične prijave povodom događaja kod Cetinjskog…

By Žurnal

Lavić iz Budve putuje za Južnu Afriku

Lavić koji je kao mladunče pronađen u Budvi u Crnoj Gori, nazvan je Simba. 20.…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

Vojin Grubač: Spajić, i sastanak sa „zidom koji trepće“

By Žurnal
Gledišta

Vojin Grubač: Meritokratija i partitokratija, sudar koncepata

By Žurnal
Gledišta

Dr. Momčilo D. Pejović: Duško, da (u)ćutiš je tvoje pravo, ali i poguban izbor!?

By Žurnal
Gledišta

Kud nas vozi država?

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?