Piše: Atanas Stupar
Pred nekim datumima zaćutite i pognute glave pustite suzu. Pred drugim dignete čašu i nazdravite. Neki vas datumi ispune ponosom a neki jezom. Ima datuma koji su određeni za šale i čudne novosti koje će vas u početku zbuniti a kasnije razveseliti i opustiti.
I pored 1. Aprila koji je izabran za Svjetski dan bezazlenih šala postoje datumi koji mogu istovremeno da vas zbune, izazovu nevjericu i nasmiju. Jedan od njih je i 15. januar 1960. godine kada je Josip Broz Tito postao počasni član Saveza vozača i automehaničara Jugoslavije. Taj datum je proglašen za međunarodni dan vozača i automehaničara. Neke zemlje su prihvatile da ga slave i kao Svjetski dan vozača.
Pitam se da li bi po istom principu i mi mogli izdejstvovati da se za Svjetski državni dan proglasi 13. jul kada je Crna Gora 2016. godine proslavila Hiljadu godina svoje državnosti i deset godina nezavisnosti. Hiljada godina državnosti je okrugla cifra podesna za internacionalni jubilej. Malo je država u svijetu koje se mogu pohvaliti državnim kontinuitetom dugim Hiljadu godina.
Zamislite što bi međunarodna proslava tog datuma značila za ugled Crne Gore. Toga dana bi se albanski Predsjednik Edi Rama i mnogi obični građani, među kojima i sam spadam, ugrizli za jezik. Svi odreda poklonili bi se grandioznom jubileju. Mislim da ni građanima Crne Gore ne bi ostao krivi dio. Zadržali bi sasvim dovoljno istorije za proslavu dana svoje državne nezavisnosti.
Prije desetak godina napravio sam za svoj račun reviziju Istorije naše Hiljadugodišnje državnosti. U tom poslu kao ideja vodilja poslužio mi je oprobani model rada crnogorskih istoričara. Za tekst “Nabilbordovana istorija” inspirisale su me i veličanstvene poruke sa bilborda postavljenih širom Crne Gore putem kojih je maja 2016. godine odata počast našoj Hiljadugodišnjoj državnosti.
Nabilbordovana istorija
Piše: Ranko Rajkovć
Pitao Gospod Bog Adama prije istjerivanja iz Edenskog vrta: “Čegović si Adame“.
Adam je ćutao pogleda uprtog u zemlju, kao da otud očekuje odgovor.
“Podsjetiću te Adame“, reče mu Gospod Bog. “Ti si Adame iz Doline Bogova“
Adam radosno uskliknu “Iz Cetinja sam Gospode“
Adamov odgovor se smatra prvim zvaničnim pominjanjem Cetinja.
Država Crna Gora će se formirati oko Cetinja nešto kasnije.
Kada je rimski imperator Cezar obilazio Carstvo padne mu na um da se odmori na mjestu gdje će mu pod okom biti Mare Adriatico et Mare Panonico. Vojni stratezi odlučiše da mu postave logor na vrh Lovćena. S Lovćena se pružao lijepi pogled i ka vječnome Rimu i ka Germaniji, Galiji, Britaniji…
Svoju nepredvidljivost istorija je pokazala i prilikom Cezarove posjete Lovćenu. Kraj izvora Ivanova korita zatekao se neki tvrdoglavi Bajica. Bajica je bio dodatno prčevit jer se nalazio na đedovini. Čim ugleda Cezara i njegove legije Bajica podviknu: „Pogani jedne došli ste ođen da se na moju muku širite. Vucite se odolen e zanago ako vi ja krenem usko će vi bit od Korzo Kavura do Ponte Rosa.“
Prevejani ratnik Gaj Julije Cezar bi zadivljen hrabrošću gorštaka pa mu ponudi pobratimstvo. Bajica prihvati, jer nije lijepo odbiti ponuđenu čast od čojeka koji ti je doša u kuću. Cezar pozva centuriona s najoštrijim mačem te se Bajica i Cezar posjekoše po ruci i pomiješaše krv. Taj događaj se smatra prvim vojnim savezom Crne Gore. U čast saveza Cezar pokloni Bajici vikendicu koja se u ono doba zvaše palata, na svome imanju između rijeka Morače, Zete i Širalije u naselju koje se nazivaše Dukljom a koje se i dan danas nalazi na istom mjestu pod istim imenom ali u ruševinama.
Koga sve pamte Sveti Stefan, Miločer, Kraljičina plaža (drugi dio)
Dvije hiljade i kusur godina poslije prvog vojnog pobratimstva, Crna Gora sklopi novo u gradu Briselu. Ovoga puta u prst se bocnuše jedan Viking i jedan Katunjanin govoreći “Mir, mir, niko nije kriv” i združiše se u savez po imenu NATO. U čast novoga saveza Crna Gora poštujući stari običaj ponudi Nato pobratimima da odaberu mjesto na Mare Adriatico gdje će odmarati svoje svijetlo oružje- tenkove, brodove i avione prije slavnih pohoda kopnom, vodom i vazduhom na neposlušne im narode. Imala je Crna Gora između ova dva i drugih vojnih saveza, ali su se oni pokazali neuspješnim, neiskrenim i štetnim po nju.
Za razliku od ratničke, mirnodopska istorija Crne Gore napaja se iz mnogo više izvora što klobučaju posvuda u nama i oko nas, ali i iz široke lepeze raznoraznih datuma koji se kandiduju za potencijalne rođendane našeg državnog bića. Moguće da je državi Crnoj Gori prethodilo stvaranje nečeg sličnog u Mesopotamiji, Kini, Indiji ili u vrhovima Anda.
Neki se naši publicisti i istoričari pozivaju na podstanarske ugovore s Kadmom i Harmonijom, na prvi mandat Nabukodonosora, na pikanterije iz Teutinog doba, drugi se kunu u arheološke nalaze uništene od strane građevinske mafije. Što god da je, dok se ne razbistre magle drevne, drevnije i najdrevnije crnogorske istorije, dužnost nam je držati se onoga što pouzdano znamo. A znamo da se u istorijskim zapisima razdoblje od hiljadu godina naziva Milenijum.
Po čemu je Hiljada godina naše državnosti dobila ime ako ne po velelepnom mostu Milenijum koji podigosmo preko neplovne rijeke Morače i svečano ga pustismo u saobraćaj uoči referenduma kojim Crna Gora izbori državnu nezavisnost. Podgoričkom mostu Milenijum prvo smo izgradili potporni stub, zatim uz pomoć toga stuba most podigli na sajle, a onda potporni stub oburdali u plitku rijeku kako bi mostu povećali lučni raspon, učinili ga ljepšim, modernijim i mnogo skupljim.
Most Milenijum nas je inspirisao kako da napravimo i Milenijumsku Istoriju Crne Gore. I naparavismo je. Napravismo istoriju na sajlama, istoriju koja funkcioniše bez potpornih elemenata, istoriju koju možemo razapeti između najudaljenijih veremenskih perioda, istoriju koja će nas učiniti drevnijim i dragocjenijim narodom. Zato smo i smislili slogan „Decenija obnove nezavisnosti. Hiljadu godina državnosti. Da je vječna Crna Gora“, pod kojim će savjesni građani Crne Gore proslavljati 2016. godinu.
Slogan će svojim opšteraširenim pozdravom “Đe si legendo” podržati i omladina Crne Gore što će doprinijeti još većoj popularnosti projekta-jubileja “10 + 1000”. I ne samo to. Veseli pozdrav mladih “Đe si legendo” doslovno najavljuje i sledeći, još značajni Vladin projekat “20 + 2000”, kojim ćemo za deset godina kada budemo slavili dvije decenije nezavisnosti, proslaviti i dvije hiljade godina prvog crnogorskog vojnog saveza sklopljenog na Lovćenu. Pametna omladina! Sve naše Milenijume, zbog kojih smo postali to što jesmo sažela je u tri riječi : “Đe si legendo“!
Izvor: IN4S
