Hajlend je na ovu poziciju došla sa mesta direktora Kancelarije za južnu i centralnu Evropu (Zapadni Balkan) na kojoj je od septembra 2023.
Na trećoj regionalnoj konferenciji „Balkanomik“ koja je prošle godine održana u Tirani upozorila je da je na Zapadnom Balkanu ključan problem korupcija.
„Korupcija mora biti pod kontrolom, jer zakoni moraju biti ažurirani i usklađeni sa standardima EU. Potreban vam je taj fokus i ta odlučnost, a mi ćemo vas podržati u tome“, navela je Hajlend. Objasnila je i da je regionalna saradnja u privlačenju investicija i zajedničko tržište od presudne važnosti za stabilnost i napredak regiona.
Dragutin Nenezić: O evropskom predlogu/sporazumu – šta se (ni)je izgubilo u prevodu
„Važno je da se prvo integrišu kao region, a zatim da postanu integralni deo zajedničkog evropskog tržišta. To je važan deo za Albaniju, Severnu Makedoniju i Kosovo. Ove zemlje bi bile pod pritiskom ako bi pokušale da uđu pojedinačno u ovo zajedničko tržište. Bilo bi im veoma teško da budu konkurenti“, istakla je Hajlend na platformi „X“. Borbu protiv korupcije apostrofirala je i 2018. u razgovoru sa tadašnjim kosovskim ministrom unutrašnjih poslova Ekremom Mustafom. U saopštenju nakon sastanka navedeno je da su se sagovornici saglasili da će institucije nastaviti svoju posvećenost borbi protiv terorizma i važnosti očuvanja bezbednosti i stabilnosti na Kosovu, a Hajlend je rekla da će SAD nastaviti da pružaju podršku za izgradnju kapaciteta za institucije za sprovođenje zakona na Kosovu, naglašavajući važnost vladavine prava i napora u borbi protiv korupcije. Bila je mnogo preciznija krajem 2023. godine tokom razgovora sa delegacijom Američke privredne komore na Kosovu. Predstavnici APK izrazili su zabrinutost i ponovili hitnost ukidanja zabrane uvoza srpske robe navodeći njen negativan uticaj na američke i druge kompanije.
„Direktorka Hajlend je priznala ocene APK o štetnosti efekata zabrane uvoza i na građane i na preduzeća. Govoreći o izgledima za privlačenje investicija, ona je preporučila da Kosovo preduzme proaktivne mere za unapređenje svog međunarodnog brenda i istakla značajnu ulogu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, ističući da će to značajno doprineti stvaranju povoljnog ambijenta za privredni rast“, navedeno je u saopštenju APK. Početkom prošle godine, tokom službene posete Vašingtonu, i gradonačelnik Štrpca Dalibor Jevtić je razgovarao sa Hajlend.
Na ovom sastanku je dominanta tema bila odluka o ukidanju dinara i posledicama ove odluke. Jevtić je izneo podatke o broju korisnika različitih kategorija plata, penzija, socijalnih davanja, stipendija, svega onoga što dolazi od strane Republike Srbije i što suštinski održava preostali srpski narod u ekonomskom smislu na Kosovu. Takođe, razgovaralo se i na teme situacije u opštinama sa srpskom većinom, kao i o položaju Srba u sredinama u kojima Srbi čine nevećinski narod. „Jevtić se na kraju sastanka zahvalio Hajlend na iskazanom vrlo jasnom stavu povodom odluke Prištine o ukidanju dinara i ujedno zaključio da je krajnje vreme da se takvim i sličnim akcijama Vlade Kosova stane ne put, jer one za cilj imaju ukidanje multietnočkog društva na Kosovu“, navedeno je u saopštenju nakon ove posete.
Ali, Hajlend se i ranije protivila jednostranim merama vlasti u Prištini. Nakon što su 2018. godine povećane takse na uvoz srpske robe ona se, u to vreme otpravnik poslova američke ambasade u Prištini, oglasila preko naloga „X“, da Kosovo ništa ne dobija od povećanja taksi prema drugim zemljama članicama Cefte.
„Povećanje obaveza drugim članicama CEFTA-e nema dobrobiti za Kosovo. Samo stvara nesigurnost za posao i proizvodi ekonomsku nestabilniost. Bolje je više napora uložiti u obezbeđivanje prosperitetne budućnosti kroz dijalog“, napisala je Hajlend. Novi zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan do sada je u dva navrata službovala na Kosovu. Najpre kao savetnik od 2007. do 2009, a zatim kao zamenik šefa Misije od 2016. do 2019.
U međuvremenu se bavila „lakšim“ temama. Godinu dana (2011-2012) bila je u Kabulu, Avganistan, na funkciji zamenik direktora-koordinatora za razvojno-ekonomske poslove pri američkoj ambasadi. Od 2019. do 2023. bila je u Misiji SAD pri Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj u Parizu. Mediji navode da je jedno vreme radila i u ambasadi SAD u Iraku, ali u njenoj biografiji na LinkedInu nema tog podatka. Međutim, ima podatak da osim francuskog i španskog govori i albanski. Studirala ga je 11 meseci u okviru obuke koju američka vlada sprovodi za svoje diplomate i dobila sertifikat 2016. godine. Magistrirala je na temu nacionalne bezbednosti i strateških studija 2013. godine na Američkom mornaričkom koledžu – najstarijoj instituciji te vrste na svetu koja se bavi istraživanjima u oblasti međunarodnog prava.
Izvor: Kosovo Onlajn
