Utorak, 30 dec 2025
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
GledištaPreporuka urednika

Etnofederalizacija CG ili kako to radi DPS

Žurnal
Published: 18. februar, 2025.
Share
DPS, (Foto: Fejsbuk)
SHARE

Piše: Milija Todorović

Pročitao sam kako je DPS na skorašnjem kongresu naglasio svoj strah od „etnofederalizacije CG“. I autorstvo tog fenomena, očekivano, pripisao strankama iz parlamentarne većine. Kako tu pojavu (još uvjek) nemamo ni na papiru, a ni na djelu u voljenoj nam otadžbini, ostaje nam da domišljamo na šta se ovdje mislilo? A opet mislim, ne treba pretjerivati u nagađanju. DPS se boji da se „građanska CG“ ne podijeli po nekim oblastima koje bi bile koncipirane na osnovu međusobnih etničkih ili nacionalnih razlika.

Ne vidim ni u programu, ni u djelovanju neke od partija na vlasti zalaganje za takvo uređenje Crne Gore. Koliko razumijem djelovanje partija bivšeg DF-a, one u svakoj opštini (mimo Ulcinja, Rožaja i Petnjice) vide ili legitimnu srpsku većinu ili jedno od duhovnih i kulturnih centara srpstva, kakvo je recimo sjedište Mitropolije na Cetinju. Dakle, srpskim nacionalnim interesima u Crnoj Gori ne odgovara nikakvo cijepanje iznutra jedinstvenog etničkog, jezičkog i kulturnog prostora od H. Novog do Pljevalja, ili od Rumije do Đurđevih stupova. Možda ta vizija nije u skladu sa nekim drugim nacionalnim vizijama, ali svakako je legitimna i ni u čemu ne ugrožava ustavni poredak države.

Vuk čuva ovce, a DPS građanski karakter države

Još manje vidim Demokrate ili PES kao zagovornike te famozne i fantomske federalizacije. A to što tzv. manjinske stranke vide svoja „središta“ u pojedinim krajevima Crne Gore, opet nije neka novost zbog koje bi DPS alarmirao javnost. Te etničke posebnosti manjina čak su i zakonski zagarantovane, i svi mi znamo da se one tiču određenih opština u CG. Bez straha od komadanja i cijepanja jedinstvene državne teritorije.

Pa otkud onda DPS-u uopšte pada na pamet taj „etnofederalizam“? Čini mi se baš da te i takve etno-federalizacije ustvari i nema izvan glava DPS-ovaca. Zašto to kažem?

Sjećate li se poziva DPS-a i Mila Đukanovića lično, da ustoličenje mitropolita SPC može da se obavi u Podgorici, a nikako ne može i ne smije na Cetinju? Možete li se sjetiti i jednog jedinog razloga da se Crna Gora zaigra na ivicu građanskog rata, samo da bi se spriječilo pomenuto ustoličenje, a da to nije upravo etnofederalistička svijest? Može u Podgorici, može bilo gdje u Crnoj Gori, ali nikako ne može na Cetinju! Ova eks-teritorijalizacija Cetinja u DPS narativu, ovo izuzimanje Cetinja od „ostatka CG“, tiče se pojačanog vokabulara da se „na Cetinju brani CG“, da su tamo „pravi Crnogorci“ i sl…. Na takav rječnik se nadovezuje i vizura „Kamo sjutra“ (iza koje čvrsto stoji DPS) koja za zločine na Cetinju traži odgovorne svuda po Crnoj Gori, osim na samom Cetinju. Iako Cetinje ima i gradonačelnika i gradski javni servis (u smislu opštinskih službi).

Kako je DPS ispunio „crnogorski san“

Ovu ekstremizaciju Cetinja ondašnji protagonisti barikada na Kruševom ždrijelu maskirali su pričom o „našim i njihovim“ hramovima (o onim, sjećate se, sagrađenim prije i poslije 1918), pa bi neko mogao da pomisli da je diferencijacija bila između podgoričkog Hrama i Cetinjskog manastira, a ne između Podgorice i Cetinja.

Ali, evo, da vas pitam: mislite li da bi neko blokirao Podgoricu da je ustoličenje mitropolita SPC najavljeno u recimo crkvi Sv Đorđa pod Goricom (10.vijek) ili u Manastiru Morača (13.vijek)? Naravno da ne bi. Znači, poenta je u eks-teritorijalizaciji, odnosno nacionalnoj ekstremizaciji Cetinja u odnosu na ostatak države.

Dakle, ova osuda građana Cetinja da budu stražari „na braniku domovine“, i to ne u odnosu na agresora izvan granica Crne Gore, nego u odnosu na „neprijatelje države“ unutar CG a izvan Cetinja, upravo predstavlja krojenje države po mjeri nacionalističkih aršina. I to je proizvod DPS političke pameti, njihov originalni ideološki izum, u kome im nema ravna.

Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala
TAGGED:DPSEtnofederalizacijamilija todorovićpolitikaCrna Gora
Share This Article
Facebook Twitter Telegram Copy Link
Previous Article Dijaloška Tribina: Psihoterapija, psihologija i crkveni život
Next Article Elis Bektaš: Diznijevski nacizam u nastajanju

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
TwitterFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Amandmani koji ne pomažu

Potpuno dobronamjerno izgleda predlog PES-a  ili Vlade  Crne Gore (ako je to uopšte stranačka tema,…

By Žurnal

Oto Oltvanji: Ambiciozan krimić je vrhunska književnost

Kad mi se 2016. prvi put javila jednostavna, očigledna i ni po čemu genijalna misao:…

By Žurnal

Barikade na Kosovu: „Ljudi su odlučni da istraju“

Dok kosovski premijer Kurti poručuje da barikade ne mogu doveka da budu tolerisane, Vučić traži…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.


Pratite posljednje novosti putem Vaše imejl adrese!

Možda Vam se svidi

Gledišta

Vojin Grubač: Neophodnost strateškog programa vlasti

By Žurnal
Gledišta

Vojin Grubač: Rezolucija i autodestrukcija

By Žurnal
GledištaPreporuka urednika

Aleksandar Živković: Uticaj Slobodana Miloševića na prilike u Crnoj Gori krajem osamdesetih i tokom devedesetih godina XX vijeka

By Žurnal
Gledišta

Elis Bektaš: Ili valjani zakoni ili nestanak zakonodavaca

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?