Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), strane direktne investicije (SDI) od januara do jula iznose 457,3 miliona. To je navedeno u Platnom bilansu Crne Gore u skladu sa BPM6 (2010–2026), statističkom izvještaju koji CBCG redovno objavljuje. U odnosu na isti period prošle godine, kada su strane direktne investicije iznosile 448,5 miliona, to je za 8,8 miliona više.
Zaključno sa 31. junom, u preduzeća i banke uloženo je ukupno 71,9 miliona. To je gotovo duplo više, tačnije 33,1 milion, nego u istom periodu lani, kada su investicije u preduzeća i i banke iznosile 38,8 miliona. Ulaganje u nekretnine takođe je skočilo i do jula je dostiglo 237,7 miliona. To je više nego za isti period prošle godine, kada su strane direktne investicije u nekretnine iznosile 228,8 miliona.
Investicije koje ne povećavaju osnovni kapital preduzeća u prvih pola godine iznose 137,4 miliona. Srbija je prva po direktnim stranim ulaganjima, a brojke govore da su ulaganja u preduzeća i banke, kao i u nekretnine, iz ove zemlje povećana u odnosu na prošlu godinu. Naime, podaci za prvih šest mjeseci ove godine već su premašili polovinu iznosa uloženih sredstava iz cijele prošle godine. Ukupne investicije za prvih pola godina iz Srbije u Crnu Goru iznose 92,3 miliona eura, od čega u privredu (preduzeća i banke) 26,3 miliona, a u nekretnine 55,7 miliona.
Ukoliko se uporede vrijednosti ulaganja iz Srbije za pola godine sa podacima na godišnjem nivou za 2025. godinu (ukupno 141,7 miliona direktnih stranih investicija – privreda 22,9 miliona, nekretnine 90 miliona, uz 22 miliona investicija bez uvećanja osnovnog kapitala preduzeća), evidentan je skok SDI iz te države. Povećana ulaganja iz Srbije u privredu ekonomista Davor Dokić vidi prije svega u uspješnoj kupovini Hipotekarne banke od strane MK grupe.
– Preliminarni podaci iz bilansa pokazuju da Srbija polako širi uticaj na naš bankarski sektor. Kapital se širi tamo gdje mu je volja – kaže Dokić.
Porast ulaganja u nekretnine vidi kao odraz činjenice da kapital i građani Srbije vjeruju da će Crna Gora ubrzo ući u Evropsku uniju i da će se na taj način i oni najizglednije i najbrže približiti EU.
– Dinamika usvajanja zakona usklađenih sa evropskim zakonodavstvom uvjerava da Crna Gora ulazi u EU već 2028. godine. I to je kapital prepoznao – rekao je Dokić.
On smatra da povećano interesovanje kapitala iz Srbije za Crnu Goru neće stati.
– Mislim da će taj trend rasti što se više bude približavao ulazak Crne Gore u Evropsku uniju – kazao je Dokić.
Kako se navodi u dokumentu CBCG, ruske strane direktne investicije za prvih pola godine iznose 10 miliona, pri čemu ulaganja u privredu svega 424.000 eura, dok su Rusi kupili nekretnine u vrijednosti od 5,3 miliona.
Samo u prošloj godini ruski državljani su uložili ukupno 33,9 miliona, od čega su ulaganja u privredu iznosila 6,4 miliona, a u nekretnine 17,8 miliona.
Ujedinjeni Arapski Emirati su za prvih pola godine uložili 23,9 miliona, od čega 1,8 miliona u privredu, a 10 miliona u nepokretnosti.
Povlačenje ruskog kapitala očekivano i zbog viza nezaustavljivo
Pad ulaganja kapitala iz Rusije u Crnu Goru je očekivan, a trend će se nastaviti jačim intenzitetom kako se bude približavao 1. novembar, kada će stupiti na snagu odluka o uvođenju viza za državljane te zemlje, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije, ističe Dokić.
– Po meni je to veoma loše, ali ulazak u EU traži i neke žrtve. Mi smo najviše pogođeni što se tiče Rusa, jer su Rusi bili i naši najbolji gosti, najveći potrošači i najveći investitori dugi niz godina. Međutim, zakonskim rješenjima koja su donesena evidentno će biti otežan boravak Rusa u Crnoj Gori, tako da je realno očekivati da se ruske investicije i dalje smanjuju. To smatram veoma lošim potezom, ali vjerovatno je vršen politički pritisak – kazao je Dokić.
On smatra da bi Crna Gora trebalo da pokuša da nađe adekvatnu zamjenu za ruske investicije u vidu kapitala iz Skandinavije i država zapadne Evrope, da bi se na taj način nadomjestila količina novca koju su Rusi ostavljali u Crnoj Gori kroz kupovinu nekretnina, investicije u zemljište i visoku potrošnju.
Izvor: RTNK
