U periodu od 25. do 30. avgusta 2025. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta Sorbona u Parizu održan je XVII Međunarodni kongres slavista, na kome je oko devetsto naučnika iz različitih slavističkih disciplina iz četrdesetak zemalja sveta izložilo gotovo hiljadu referata. Na ovom prvorazrednom svetskom naučnom skupu učestvovali su i saradnici Instituta za srpski jezik SANU.
Izuzetna čast ukazana je uvaženom srpskom lingvisti, akademiku Aleksandru Lomi, koji je bio jedan od četiri plenarna izlagača, a predstavio se i referatom „D´un mot simple à un composé et à l´envers“ u okviru sesije Praslovenski jezik i njegovi dijalekti: etimologija.
U koautorskom izlaganju, dr Snežana Petrović i dr Marija Vučković, naučni savetnici, prezentovale su leksikografsku obradu kalkova u „Priručnom etimološkom rečniku srpskog jezika“ na sesiji Slovenska etimološka leksikografija XXI veka: tradicije i inovacije. Dr Viktor Savić, naučni savetnik, referisao je o tome šta je dubrovački govor dao „Srpskom rječniku“ (1852) u okviru sesije posvećene razvoju slovenskih jezika u kontekstu međusobnih lingvističkih kontakata.
Tokom trajanja sesije Leksikografija slovenskih jezika: elektronski (onlajn) rečnici slovenskih jezika, dr Vladan Jovanović, naučni savetnik, izložio je referat pod naslovom „Opisna leksikografija savremenog srpskog jezika u svetlu slavističkih pristupa tipologiji rečnika“, a dr Nataša Milanov i dr Milica Stojanović, viši naučni saradnici, koautorski su obradile temu „Ka semantičkom rečniku srpskih glagola (u kontekstu semantičkih rečnika glagola u drugim slovenskim jezicima)“. Dr Dragana Ratković, naučni savetnik, sprovela je opsežno istraživanje o sraslicama u srpskom, ruskom i poljskom jeziku i sa time upoznala prisutnu publiku na sesiji Tvorba reči u slovenskim jezicima: morfologija i semantika. U okviru sesije Etnolingvistika, dr Stana Ristić i dr Ivana Lazić Konjik, naučni savetnici, koautorski su predstavile referat posvećen srpskoj konceptografiji u kontekstu slovenske konceptologije.
Na sesiji Psiholingvistika i neurolingvistika: lingvistička kulturologija, dr Tanja Milosavljević, viši naučni saradnik, iznela je svoja zapažanja na temu „Koncept ’zlato’ u jezičkoj svesti slovenskih naroda“, dok je, kao učesnik sesije Analiza diskursa: tipološke i kontrastivne studije u leksikologiji i semantici, dr Milena Jakić Šimšić, viši naučni saradnik, predstavila rezultate svoga istraživanja o međujezičkim razlikama u zastupljenosti antonimije u pet indoevropskih jezika, a dr Mirjana Gočanin, naučni saradnik, izložila je svoj referat „Glagolske dopune u savremenom srpskom deskriptivnom rečniku (na primeru Rečnika SANU)“ u vidu poster-prezentacije.
Pojedini saradnici Instituta za srpski jezik SANU članovi su određenih komisija pri Međunarodnom komitetu slavista. Tako je dr Marta Bjeletić, dopisni član SANU, učestvovala u radu Etimološke komisije, kojom i predsedava od juna 2025. godine. Na zasedanju Komisije za jezik religije učešće su uzele dr Nataša Vulović Emonts, naučni savetnik, sa referatom „Paremiološke jedinice sa eortonimom kao komponentom u srpskom jeziku“ i dr Ružica Levuškina, viši naučni saradnik, izlažući o leksičko-stilskim sredstvima izražavanja pohvale u akatistima prepodobnog Justina Ćelijskog.
Dr Stana Ristić i dr Ivana Lazić Konjik, naučni savetnici, članovi su Komisije za leksikologiju i leksikografiju, na čijem zasedanju su predstavile referat „Makrostruktura rečnika vrednosti srpskog jezika“. U radu ove Komisije učestvovao je i dr Nenad Ivanović, viši naučni saradnik, referišući o naučnoj misli Konstantina Brankovića (1814–1865) i njenoj ulozi u razvoju srpske opisne leksikografije kao moderne naučne discipline.
Kao prateća manifestacija XVII Međunarodnog kongresa slavista organizovana je izložba knjiga, na kojoj su predstavljena i izdanja Instituta za srpski jezik SANU. Tu su bili zastupljeni naši rečnici, monografije i zbornici radova koji su objavljeni u vremenskom periodu od prethodnog Kongresa do sada. Sve izložene naučne publikacije srpske delegacije poklonjene su biblioteci Katedre za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta Sorbona u Parizu.
Izuzetnim zalaganjem prof. dr Dragane Mršević Radović, u okviru ovog XVII Kongresa upriličen je okrugli sto posvećen obeležavanju stogodišnjice izučavanja srbistike u Francuskoj. Okupljene u amfiteatru pozdravili su najpre prof. dr Rajna Dragićević i prof. dr Boško Suvajdžić prigodnim obraćanjem i predstavljanjem tematskog zbornika radova povodom gorepomenutog jubileja, a potom su na zadatu temu govorili sadašnji lektori srpskoga jezika u univerzitetskim centrima Francuske, profesori Filološkog fakulteta u Beogradu i saradnik Instituta za srpsku kulturu Priština – Leposavić. Ovoj svečanosti prisustvovao je i gospodin Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.
Tokom boravka u francuskoj prestonici, srpska delegacija i uvaženi strani gosti, profesori sa Univerziteta u Opolu (Poljska), posetili su Kulturni centar Srbije u Parizu i detaljno se upoznali sa njegovim radom i mogućnostima za buduću međuinstitucionalnu saradnju.
Za učesnike XVII Međunarodnog kongresa slavista i uticajne Francuze koji promovišu Srbiju u svojoj zemlji priređeno je srpsko veče u rezidenciji ambasade Srbije u Parizu. Tom prilikom su se prisutnim zvanicama obratili ambasador Srbije u Francuskoj, Njena ekselencija Ana Hrustanović, gospodin Arno Gujon, prof. dr Rajna Dragićević i prof. dr Viktor Savić, redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik Instituta za srpski jezik SANU.
