Ponedeljak, 26 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Naslovna 5Politika

Vrtoglavi rast ekonomske razmjene između Rusije i Indije kao posljedica sankcija Zapada

Žurnal
Published: 25. februar, 2024.
Share
Sastanak šefova diplomatija Subramanjama Džaišankara i Sergeja Lavrova, (Izvor: Rojters)
SHARE

Od početka delovanja sveobuhvatnih ekonomskih sankcija Zapada protiv Rusije, njena trgovinska razmena sa Indijom se skoro učetvorostručila

Zastave članice BRIKS-a, (Foto: France 24)

Dve godine nakon početka specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini svode se bilansi i utisci u mnogim oblastima: od procena broja žrtava i razmera razaranja, preko uticaja koje ona ima na međudržavne odnose i međunarodni poredak, do posledica koje ima po lokalnu, evropsku i svetsku ekonomiju.

Sam rat i sankcije Zapada protiv Rusije imaju dubok politički i ekonomski uticaj i na Aziju, gde se ovih dana iznova debatuje o ekonomskim prestrojavanjima koje su sankcije prouzrokovale i o odnosima između Moskve s jedne i Pekinga, odnosno, Nju Delhija s druge strane.

I dok je produbljivanje ekonomske saradnje između Rusije i Kine očekivano, s obzirom da Vašington i njegovi vojnopolitički saveznici te države shvataju kao svoje geopolitičke takmace i svojim pritiscima ih praktično guraju u međusobni zagrljaj, posebnu pažnju analitičara u Aziji privlači Indija kao zemlja velikog privrednog potencijala koja ima složene i zategnute odnose s Kinom i koja bi zbog toga, priželjkuje vojnopolitički establišment Zapada, mogla da se u budućnosti u većoj meri politički, ekonomski i vojno prikloni SAD.

Indijska ekonomska politika protivna željama Vašingtona

Sastanak šefova diplomatija Subramanjama Džaišankara i Sergeja Lavrova, (Izvor: Rojters)

U sklopu tog zbližavanja sa SAD, a u svetlu činjenice da prodor ruske armije u Ukrajinu predstavlja kršenje suvereniteta nezavisne države i Međunarodnog prava, Indija bi mogla i trebala, veruju u Vašingtonu, da pomogne Zapadu u njegovom nastojanju da diplomatski i ekonomski izoluje Moskvu.

No, Nju Delhi, čini se, ostaje veran svojoj višedecenijskoj politici nesvrstavanja, koja uključuje i održavanje bliskih odnosa sa Moskvom – dve godine nakon otpočinjanja specijalne vojne operacije ta činjenica se sada može jasno empirijski dokazati kroz ekonomske podatke.

Naime, pre početka rata u Ukrajini, pišu istočnoazijski mediji, u finansijskoj 2021. godini, na Rusiju je otišlo svega 1,3 procenta ukupne indijske spoljne trgovine. Izraženo u novcu, to je bila suma od samo 13 milijardi američkih dolara. Međusobna trgovinska razmena dve zemlje dugo je bila praktično jednodimenzionalna, jer je njen najveći deo otpadao na kupovinu ruskog naoružanja i vojne opreme. Smatra se da je Nju Delhi od Moskve u prve dve decenije ovog veka pazario oružje vredno ukupno oko 40 milijardi dolara.

Međutim, usled sankcija Evropske unije i okretanja Moskve prema azijskim tržištima, u fiskalnoj 2022. godini izvoz ruske nafte u Indiju je skočio gotovo 13 puta, sa manje od dve i po, na skoro 32 milijarde američkih dolara. Ovo uprkos tome što je Rusija bila izbačena iz međunarodnog sistema bankarskog plaćanja SWIFT, što je drastično otežalo njenu trgovinu s inostranstvom. Udeo Rusije u indijskom uvozu sirove nafte tako je te godine dosegao čak 19 posto, zahvaljujući čemu je najveća zemlja sveta zauzela visoko drugo mesto među snabdevačima države potkontinenta energentima.

Višestruko je skočio i uvoz ruskog uglja i đubriva pa se Rusija, koja pre rata u Ukrajini nije bila ni među prvih 20 indijskih spoljnotrgovinskih partnera, iznenada popela na četvrtu poziciju među zemljama koje izvoze u Indiju – ukupni obim trgovine između dve zemlje sa pomenutih 13 milijardi u fiskalnoj 2021., u 2022. godini je porastao na čak 49,3 milijardi dolara.

Interesantno je da je Nju Delhi, uprkos oštrim, koordiniranim političkim pritiscima kolektivnog Zapada da javno osudi Moskvu i uvede joj sankcije, u fiskalnoj 2023. dalje uvećao uvoz nafte iz Rusije, tako da je njen udeo u indijskom uvozu crnog zlata ponovo skočio: sa 19 na 32 posto. To je slovenskog diva učinilo najvećim izvoznikom nafte u drugu najmnogoljudniju zemlju sveta.

Jeftina ruska nafta višestruka korist za Indiju

Pumpe za vađenje nafte u blizini Aljmetjevska, (Foto: Blumberg)

Indijski ekonomisti ističu da je popust koji Moskva daje za svoju naftu osnovni razlog za rastući apetit indijskih rafinerija, odnosno, da je ruska nafta marke „Ural“ u 2022. godini bila za devet, a u 2023. za 14 odsto jeftinija od iračke. Ovo je posebno bitno jer je Irak (sada) drugi najveći snabdevač Indije crnim zlatom.

Za vladu u Nju Delhiju jeftina ruska nafta je pre svega privlačna zbog toga što joj omogućava da drži cene pod kontrolom. Time se obezbeđuje dobro funkcionisanje ekonomije i sprečavaju eventualni društveni potresi koji bi u slučaju inflacije mogli da pogode brojni siromašni sloj.

Međutim, jeftino crno zlato iz Sibira Indiji daje još jednu veliku pogodnost tako što joj pruža mogućnost da na međunarodnom tržištu nastupi kao krupan prerađivač sirove nafte, odnosno, izvoznik petrohemijskih proizvoda.

Naime, indijski izvoz naftnih prerađevina u fiskalnoj 2022, nakon uvođenja sankcija Zapada protiv Rusije, porastao je za čitava 44 procenta, odnosno za velikih 30 milijardi dolara u odnosu na prethodnu godinu, što je Nju Delhiju omogućilo da postavi novi izvozni rekord od 451 milijardi.

Naročito krupan uvoznik tih indijskih petrohemijskih prerađevina je Evropska unija, što se može videti iz činjenice da je njihova isporuka Holandiji u fiskalnoj 2022. godini porasla dva i po puta – iz luke Roterdam proizvodi indijskih rafinerija se dalje prosleđuju Nemačkoj i drugim zemljama zapadne Evrope.

Ilja Muslin

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Svetosimeonovski sabor u Podgorici, (VIDEO)
Next Article Kultura je skupa, ali je skuplje kad je nema

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Vaskršnja poruka Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija

Vaskršnja poruka Mitropolita crnogorsko – primorskog g. Joanikija bogoljubivom sveštenstvu, prepodobnom monaštvu i cijelom blagočestivom…

By Žurnal

Milica Bakrač: Čuvar

Piše: Milica Bakrač Njuška, krzno, šape.... sve smrzlo od studi, al, podnosim ćutke, nisam ko…

By Žurnal

Rat u Ukrajini – strogo poverljiva ”Operacija Sirija”

Ukrajinski obaveštajci planirali su da, uz pomoć kurdskih Sirijskih demokratskih snaga, izvedu seriju napada na…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoMozaikNaslovna 5

Pismo sa Kosova ili Stefan će ponovo ići po badnjak

By Žurnal
ŽURNALIZAMNaslovna 5

Sad je Milo dežurni špijun i izdajnik

By Žurnal
DruštvoNaslovna 5

Italijanski strip o srpskom stradanju na Kosovu

By Žurnal
DruštvoNaslovna 2PolitikaSTAV

Prof Milan Popović: Zakon o predsjedniku nije neustavan

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?