Piše: Oliver Janković
Nije to bila tek tako neka pobjeda, iz kategorije „neočekivano“ ili „jedva“ ili „na mišiće“. Ne, na sve to, što je neosporno i očigledno, nadodao se hitac pod prečku Nikole Jakšića u posljednim sekundama utakmice i uveo u kategoriju „da se ne zaboravi“. Nekakva kosmička ravnoteža vratila je sve promašaje strijelaca (koji su ostali bez još 2 medalje u 2 finala), basketaša, džudista, atletičara i veslača u desnu ruku Nikole Jakšića i (bukvalno ponovila ljepotu onog šuta Filipa Filipovića iz tokijskog polufinala protiv Španaca) poslala „delfine“ u sedmo (!!) uzastopno olimpijsko polufinale i borbu za medalje.
Vaterpolisti Srbije, popularni „delfini“ bili su na začelju srpskih timskih sportova u pogledu šansi da dođu do medalje. Iako ovdje brane olimpijsko zlato iz Tokija, u međuvremenu ih je smjena selektora i generacije bitnih igrača, prevela u svojevrsnu drugu ligu vaterpolo nacija.
Naime, od ljeta 2021 do danas, održano je 6 ili 7 evropskih i svetskih prvenstava – a oni su na svakom ostali bez medalje. Na nekim od tih takmičenja bili su čak vrlo daleko na osmom i devetom mjestu. Zato smo prije njih, u nekim analizama i očekivanjima, kao osvajače medalja vidjeli i odbojkašice, i basketaše, pa i košarkašice. Međutim, ovim momcima je olimpijska borba za medalje ušla pod kožu. Toliko i tako da su Grci, mnogo bolje kotirani na ovogodišnjim i prošlogodišnjim takmičenjima, pred njima danas izgledali paralisano.
Možemo reći da je određenu oluju u olimpijski bazen unijela pobjeda Hrvata nad super-favoritima Špancima. Ta utakmica je pokazala koliko na olimpijadi ništa nije zagarantovano, i kako ovo vrhunsko takmičenje nikako i nikad ne smijemo shvatiti kao preslikavanje ili sumiranje rezultata iz tekuće ili prošlogodišnje sezone. Ovdje se moraš ponovo izboriti za ono što ti već stoji upisano na rang-listama i kladioničarskim kvotama. To smo debelo osjetili na svojoj koži u brojnim razočarenjima koje smo do jutros doživjeli u Parizu, ali i u načinu na koji je Novak morao da dokaže svoj kvalitet na šljaci Šatrijea u svojoj 37. godini.
Vjerujem da je i „orlovima“ lakše što nijesu danas sami u olimijskom polufinalu. A vjerujem da sada, sa ovim zalogajem majstorske pobjede koji su okusili Jakšićevim golom, niko više nije favorit ispred srpskih vaterpolista, odavde pa do samog kraja.
A kad smo kod vode i kod ekipnih sportova danas će se za medalje, kroz polufinale i moguće finale, boriti i srpski kajakaški muški četverac. Može li biti da će pomenuta ravnoteža, koja je delfine uvela u polufinalne vode još jedne olimpijade, I ove momke progurati tamo gdje nijesu stigli Majdov, Kukolj, Sara Ćirković, Angelina Topić, Ivana Španović, Tijana Bošković, Maja Ognjenović, a gdje ih već bijasmo vidjeli ?
