Piše: Oliver Janković
Bude tako nekih momenata koji su ključni u životu, puno važniji od drugih nalik njima. To su momenti koji te bitno odrede u smislu tvog životnog opredjeljenja ili postignuća u nekom radu. A šta god čovjek radio, naravno da može i mora imati i poraza i pobjeda, i uspjeha i padova, ali „nekih stvari ima“ (A. Dedić) koje od tebe naprave čovjeka, stručnjaka, dobrog radnika, pjesnika. Za čovjeka – bar jedan human gest u društvu, pred drugim(a), onda kad je to potrebno. Za dobrog radnika – jedan uspješan rezultat, neko djelo. Za pjesnika – makar jedna dobra pjesma! A da bi bio stručnjak, moraš tu struku pokazati na djelu.
Dakle, veliki fudbaler Piksi, nije uzalud zaradio nadimak „Kiks-i“ od kad se bavi trenerskim poslom. Nekoliko uspješnih kvalifikacionih procesa, završio je upitnim rezultatom na takmičenju za koje se kvalifikovao. Bolje reći, to se desilo u Kataru, za Ligu Nacija „će vidimo“, a pred nama je meč odluke na prvenstvu Evrope. Ako ga ne odradiš kako treba, odnosno, ako Srbija ne pobjedi Sloveniju (a vidjeli smo da postoje velike šanse da to učini) tvoja trenerska sudbina i stručnost je „katarska“. A to znači – ništa. Gubiš od jačih, remiziraš sa slabijim, i dolaziš da se vadiš u trećem kolu na protivnika koji može da te dotuče, i u momentu kad ozbiljni timovi već imaju riješen status za nastavak takmičenja.
„Biti ili ne biti“, znate već, s obzirom na hamletovsko (dilema danskog princa) porijeklo lozinke, nije umjesno ostavljati za susret sa Danskom. Drugo, još je manje umjesno da ti se ponovi Kamerun, sada kada si protiv Engleza pokazao da si njih shvatio bolje i ozbiljnije od Brazila u Kataru. Treće, ne može biti povoljnije okolnosti da stvari okreneš na svoju vodenicu i nadoknadiš ono što ti je „iskliznulo iz ruku“ protiv Engleza, nego meč sa Slovenijom.
Zato, odsutnost meča koji je pred tobom ne bi trebalo da ti veže noge ili unese strah i tremu. Prosto je: moraš da pobjediš. U suprotnom ti si samo jedan prosječan trener koji gubi kad je najvažnije, dok se pobjede dešavaju (uvjek) nekom drugom. Ako nije tako, nemaš čega da se bojiš. Pobjeda će prosto sama, nekako već, izaći iz tebe.
Zato ću sjutašnji Piksijev Dan D, da gledam sa uživanjem.
