U Narodnoj biblioteci ”Radosav Ljumović” – Podgorica, u utorak 23. septembra, održano je programsko veče pod nazivom ”Ćiriličnik Biblioteci”. Na ovu temu su govorili: protojerej-stavrofor Obren Jovanović, arhijerejski namjesnik hercegnovski, književnik Budimir Dubak, novinarka Gorica Vukićević i upravnica Biblioteke, Slavica Ilinčić. Sabrane je na početku pozdravila Slavica Ilinčić koja je kazala da je povod ovog okupljanja nagrada „Ćiriličnik“ koju je Narodna biblioteka ”Radosav Ljumović” dobila na nedavno završenom dvanaestom festivalu „Trg od ćirilice“ u Herceg Novom.
”Ćiriličnik je nagrada kojoj se ja veoma radujem. Za Narodnu biblioteku ona predstavlja izuzetno priznanje, za rad i trud koji je uložen u proteklom periodu, ali predstavlja i dokaz da su naši napori u svojevrsnom otvaranju ove ustanove za sve korisnike, bez obzira na bilo kakve različitosti, urodile plodom. Dodatni razlog za zadovoljstvo je svakako i činjenica da uskoro obilježavamo jedan važan jubilej – 145 godina od osnivanja prve čitaonice koja je na inicijativu vojvode Marka Miljanova otvorena 19. januara 1881. godine.” Navodeći da su muzeji i biblioteke čuvari tradicije, ona je kazala da je naša tradicija nepojmljiva bez ćirilice.
”Velikani naše književne, umjetničke, istorijske, društvene i naučne prošlosti ne mogu se posmatrati van konteksta našeg pisma, jer su na ćirilici ogromnim dijelom stvarali ono čime su zadužili ne samo nas, nego i čitav svijet. Azbuka je ono sa čim se susrećemo u najranijoj dobi. Na ćirilici pišemo svoje prve riječi i rečenice i ona je utkana u našu kolektivnu i individualnu svijest toliko da je postala neiskorjenjiva. Zbog svega navedenog, jedna od mojih prvih dužnosti nakon dolaska na čelo najstarije ustanove kulture u Podgorici, bila je da ćirilica postane ravnopravna sa latinicom, baš onako kako nam i Ustav zapovijeda. Naravno, njegovanje i insistiranje na ćirilici ne znači isključivanje latinice. I ona je civilizacijska tekovina s prisutnošću i upotrebom takvih razmjera da je ne možemo zaobići sve i da hoćemo, a nećemo.”
Ilinčić je podsjetila da je izdavaštvo Narodne biblioteke ”Radosav Ljumović” poslednjih godina obilježila ćirilica, te da je nagrada „Ćiriličnik“ pokazatelj da taj trud zapažen.
”Naravno, navedena djela su i nastala na ćirilici i naša je obaveza da to poštujemo i čuvamo.”
Ona je zaključila da ćirilica nije samo sredstvo komunikacije, nego i važan dio kulturnog i nacionalnog identiteta.
”Kroz vjekove je bila osnov srpske i slovenske pismenosti, književnosti i duhovnosti i od ogromne je važnosti kao simbol naše posebnosti i kontinuiteta. Ćirilica je značajna i zato što predstavlja vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, i zato što njenom upotrebom jača svijest o pripadnosti sopstvenoj kulturi i jeziku.”
Predsjednik upravnog odbora festivala „Trg od ćirilice“, protojerej-stavrofor Obren Jovanović je iskoristio priliku da još jednom čestita kolektivu Narodne biblioteke ”Radosav Ljumović” na nagradi „Ćiriličnik“. On je kazao da je za njega velika radost kada vidi da u centru Podgorice postoji jedna takva moderna biblioteka, što pokazuje trud i rad svih onih koji se staraju o ovoj ustanovi, ali svjedoči i to da ti ljudi znaju šta znači kultura i prosvetiteljstvo.
”Ono što nas je večeras okupilo je to što je ova ustanova, sa punim pravom i zaslugom, a povodom i ovog značajnog jubileja – 145 godina od osnivanja, dobila, možemo reći, jednu prestižnu nagradu Trga od ćirilice, a to je institucija koja traje već 12 godina i već ima svoj renome, kako na našim ovdje prostorima, tako i šire. Ovom prilikom još jednom čestitam ovoj ustanovi, da im to bude još jedan podsticaj za nove poduhvate, a sigurno i hoće”.
On je podsjetio na ulogu i značaj manifestacije ”Trg od ćirilice” u Crnoj Gori.
”Ova manifestacija je organizovana radi obnavljanja i podsjećanja na duhovno-kulturnu i umjetničku kirilo-metodijevsku, svetosavsku i svetopetrovsku zaostavštinu naših predaka, koja se ćiriličnim pismom stvarala, prenosila, razvijala i trajala. Manifestacija kroz predstavljanje knjiga, gostovanje značajnih pojedinaca iz svijeta duhovnosti, kulture i umjetnosti, i drugim srodnim aktivnostima nastoji da ukaže na opasnost od zaboravljanja i protjerivanja našeg ćiriličnog slova koje je ulogosilo naš narod i ove prostore, ne samo riječju pisanom i štampanom, nego samim logosom Božijim, Hristom bogočovjekom. ”
Navodeći učinke „Trga od ćirilice“, otac Obren je kazao da ova manifestacija ima i značajnu ulogu u približavanju ćirilične kulturne baštine mladim naraštajima.
”Projekat je postao prepoznatljiv na mapi istovjetnih manifestacija u regionu, a broj zainteresovanih učesnika raste iz godine u godinu. Najvidljiviji učinak ove manifestacije je svijest o važnosti očuvanja ćiriličnoga pisma, njegove prepoznatljivosti, kao i autentičnoj kulturnoj, ali i duhovnoj vrijednosti naslijeđa našega naroda, preko rastuće i sve prisutnije potrebe mladih generacija da ovo pismo očuva, zaštiti i prenese novim naraštajima.”
Podsjetivši na dosadašnje dobitnike nagrada ”Pečat hercega Šćepana” i ”Ćiriličnik” on je kazao da sama imena dobitnika, iza kojih stoji njihov rad i nemerljiv doprinos na polju očuvanja ćiriličnog pisma, govore o značaju ovih priznanja.
”Zaista mislim da je svakome čast da se nađe na listi ovih dobitnika. Same ličnosti i institucije koje su primile ove nagrade svjedoče da je ova nagrada prepoznata i prestižna i da je naši pjesnici, književnici, duhovni i kulturni pregaoci i stvaraoci, kao i institucije koje su od velikoga značaja za naš narod i očuvanje ćiriličnoga pisma, sa radošću prihvataju.”
Predsjednica Savjeta Narodne biblioteke ”Radosav Ljumović”, novinar Gorica Vukićević, kazala je da se raduje što je imala priliku da izvještava sa „Trga od ćirilice“, onda kada to nije bilo baš lako.
”Srećna sam što sam izvještavala sa prvog Trga od ćirilice, jer sam uprkos zabranama imala program čiji sam bila autor, a i danas taj program Ljeto uz radio traje”, kazala je Vukićević, dodajući da se i narednih godina trudila da, kako je rekla, makar karticu sa Trga od ćirilice zabilježi u svoje emisije.
Ona je kazala da nagrada „Ćiriličnik“, koja upravo dolazi u vrijeme kada se Narodna biblioteka priprema da obilježi značajan jubilej, svjedoči da temelji koje je postavio Marko Miljanov postaju čvršći.
”Za nove generacije to je obaveza da ova riznica pisanih tragova, dragocjenih susreta i događaja i ubuduće treba i mora da se nadograđuje i čuva. Iako sa skromnim sredstvima, ali domaćinski promišljeno, naša biblioteka uspijeva da čvrsto drži jedno od najznačajnijih mjesta u kulturi, ne samo našeg grada, nego i naše države.”
Pored brojnih značajnih i uspješnih oblika saradnje koje ova ustanova ostvaruje sa raznim kulturnim i prosvjetnim institucijama i pojedincima, kako u zemlji, tako i u regionu, Vukićević je istakla da se Narodna biblioteka ”Radosav Ljumović” ističe i dobrom međunarodnom saradnjom.
”Ponosni smo na takvu saradnju, ali ne samo u državi, nego i na međunarodnom planu, što su prepoznale i strane ambasade u Crnoj Gori, naši prijatelji i iz regiona, naše drage komšije. Zato imamo i posebne djelove naše kuće kulture, koje smo sa puno ljubavi i poštovanja upravo njima i dodijelili za promociju njihove kulture, jačajući istorijske i stvarajući novovremene neraskidive veze. Naši rezultati su prepoznati, obavezuju i ohrabruju”, kazala je Vukićević.
Izrazivši zahvalnost „Trgu od ćirilice“ na prepoznavanju vrijednosti koje se njeguju u Narodnoj biblioteci ”Radosav Ljumović”, ona je kazala da je nagrada ”Ćiriličnik” privilegija i još jednom zablagodarila na istoj.
Sinanović: Kiš i Amfilohije ili o jednoj izbledeloj fotografiji
Predsjednik žirija, književnik Budimir Dubak, podsjetio je na vrijeme, prilike i motive osnivanja „Trga od ćirilice“.
”Naime tada je blaženopočivši Mitropolit Amfilohije pozvao jedan krug pisaca, intelektualaca Srba, koji su bili spremni i ostali da rade za svoj narod, svoju kulturu, književnost, bez rezerve, na, otac Obren je kazao, ne jednoj od oaza slobode u Crnoj Gori, nego bih rekao jedinoj oazi slobode u Crnoj Gori, da u Herceg Novom utemeljimo manifestaciju koja, pokazaće se, ima dalekosežan značaj za Srbe u Crnoj Gori, za Srbe gdje god oni živjeli, za kompletno pravoslavlje. To se dešava u vrijeme kada je najizraženiji progon, otvoreno možemo reći, ne diskriminacija, to je blaga riječ, već progon srpskog naroda u Crnoj Gori, njegove kulture, srpskog jezika, tada je srpski jezik izbačen iz Ustava kao službeni jezik, progon ćirilice, pokušaj otimanja hramova Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, dakle sve ono što novije doba u Evropi a i šire nije zapamtilo.”
Dubak je dodao da taj, po riječi Ivana Negrišorca, njegoševski pokret otpora, živi dvanaest godina i za svo to vrijeme trudi se da pokaže veličinu i širinu srpske kulture, srpske književnosti i pravoslavlja uopšte.
”Kako bismo pokazali šta je ona istinska kultura koja je nastavljač vizantijske kulture, srednjovjekovne srpske kulture velike, velikog slikarstva, velike književnost srpske. Znači to je bila svojevrsna obnova sjećanja na sopstveno biće, na identitet srpskog naroda. Mislim da smo u tome uspjeli”, kazao je Dubak i dodao da je teško i zamisliti sve promjene koje su se potom dešavale, bez udjela i djela „Trga od ćirilice“.
On je podsjetio da je Narodnu biblioteku ”Radosav Ljumović” osnovao, kako je kazao, prvi gradonačelnik i oslobodilac Podgorice, veliki junak i pisac primjera čojstva i junaštva, te da je na principima i načelima Svetoga Save, Svetog Petra Cetinjskog, Svetog Vasilija Ostroškog, Njegoša, Marka Miljanova, osnovan, živio i danas živi „Trg od ćirilice“.
”Ko je želio da dođe da se nadahne duhovnošću i kulturom, a to je i danas na sreću slučaj na Trgu od ćirilice, došao je na hercegnovske male pozornice da čuje nešto što nigdje drugdje ne može da čuje i vidi. To je bio i ostao praznik srpske kulture i duhovnosti, srpske književnosti i umnosti, srpskog dostojanstva.”
Dodao je da se upravo zahvaljujući manifestaciji ”Trg od ćirilice” došlo do podatka gdje je bila kuća u kojoj je bila škola Josipa Tropovića, učitelja Njegoševog.
”Od te kuće je danas napravljen muzej i danas je to postalo još jedno žarište kulture gotovo nepoznatog Njegoša i gotovo zaboravljene biografije i istorije njegove, sem što se sporadično pominjalo u nekim starim zapisima i u nekim tekstovima, ali oživjelo je istinski sjećanje na Trgu od ćirilice”, kazao je Dubak.
On je na kraju kazao da mu je bila čast što je bio na čelu žirija koji je donio odluku da Narodnoj biblioteci ”Radosav Ljumović” ove godine dodijeli nagradu ”Ćiriličnik”, a manifestaciji ”Trg od ćirilice” poželio dugo trajanje.
