„Evo nas na ovom mjestu, gdje bi čovjek trebalo da skine obuću sa nogu svojih, jer je ovo mjesto sveto“, kazao je na početku svoje besjede u Kamničkoj Bistrici, o. Predrag Šćepanović, paroh podgorički.
„Onaj Lucifer, ona satana pozavidje ljepoti božanskog savjeta, kao da je u krvavo jugoslovensko ratno proljeće, proljeće u maju i junu 1945. godine, u ovoj jednoj od najljepših zemalja na svijetu ispod Alpa i leda Kamnika, gdje su živote svoje, kosti svoje ostavili bezgrobni vojnici kraljeve vojske a i mnogi drugih vojski, umoreni od bratske ruke“, kazao je o. Predrag. Kazao je da donose iz Crne Gore, plač majki i baka i uzdahe onih naših starica, koje su govorile, kako je kazao o. Predrag, „da mi je da znam đe mu je grob, kao da bi se živ vratio, otišao je na zli put“. „Ovaj zli put, postao je za nas iz Crne Gore, blagosloven, jedno hodočašće, svetoj zemlji, jer kad go ko mi pomene Sloveniju, pomene ovo sveto mjesto, pomene Kamnik, Kamničku Bistricu, Pohorje, Teharje, Karavanke, Kralj, Celje, zidani most, tamo gdje su kosti svoje ostavili u ovoj lijepoj zemlji. Samo bezuman čovjek je mogao ovako lijepu zemlju da zalije bratskom krvlju, no rekao je pjesnik, sveta je samo ona zemlja na koju nije pala suza srama“, kazao je u dirljivoj besjedi o. Predrag Šćepanović, pa naglasio:
„Volim i ovo da znam, braćo Slovenci, čitali smo izvještaje preživjelih, rijetkih preživjelih iz Amerike, koji su govorili da je slovenački čovjek im davao hleba, obuću i odjeću, skidao i sa sebe obuću i odjeću, što zaključujemo da se pitao slovenački čovjek oni nikada ne bi bili pobijeni. Odluka o njihovoj egzekuciji došla je mnogo dalje od Centralnog komiteta i od vrhuške Broz – Ranković- Đilas i drugi, koji su ovu lijepu zemlju u jedno proljeće 1945. godine, kada je rat bio završen, zalili krvlju naših najboljih sinova“.
I nekako u sebi se molim, navodi o. Predrag, Bistrice rijeko izvorska, jesi li im rane umila, jer najveće drveće izraslo je iz krošanja na mjestu gdje je prolivena bratska krv.
O. Predrag Šćepanović: Da nam se više nikada ne dogodi 27. decembar 2019. godine
„Na ovom mjestu u ime Udruženja otrkićemo istinu, i njenog predsjednika Krsta Niklanovića, sina velikog Dušana i potomka Vlada Niklanovića, koji su promislom božijim ostali u životu, da svjedoče istinu, a njihova braća Tomo i Mitar zauvijek ostali sa hiljadama i desetinama hiljada, stotinama hiljada, jer krst i grob nemaju ideološkog znaka, jer do dolaska komunista ljudi su se sahranjivali, jedino za vrijeme komunista za sahranu je trebala politička podobnost!, kazuje o. Predrag.
„Evo nas ovdje da zahvalimo braći Slovencima, na prvom mjestu jednom divnom Ivanu Pristovniku i njegovoj Andreuški, bez koga, zaista da mi niko ne zamjeri, teško da bi bilo i ove svete kapele, i ovog našeg sabranja i ovog parastosa. Zahvalni smo i ovdje prisutnom Matežu Skamenu i njegovoj supruzi koja je ovdje sa ovim kolicima ali je došla i prošle godine, i ove godine da potvrdi da smo svi ljudi, i da vas rane našega roda bole. Zahvalan sam mnogo i visoko dostojnom župniku opštine Kamnik Mateju Slaparu, koji je i ove godine i prošle godine i svake godine održava ovo sveto mjesto, i druge grobove, a u Sloveniji oko 600 masovnih grobnica, i posebno pozdravljam doktora Mitju Ferenca koji je ovdje koji je sondirao većinu od tih masovnih grobnica. Ovo za nas iz Crne Gore, ovo je sveto mjesto“, poručio je u besjedni o. Predrag Šćepanović.
(Video: IN4S/ Prof. Aleksandar Vujović)
U Kamničkoj Bistrici je pošla grupa vjernika predvođeni Vladikom Kirilom, o. Predragom Šćepanovićem, Aleksandrom Vujovićem profesorom na Blagosloviji.
Sa blagoslovom Božijim, blagoslovima Svetog Save i Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Petra Cetinjskog, Svetog Justina Ćelijskog i Svetih novomučenika i mučenika Mitropolije crnogorsko-primorske i Njegovog visokopreosveštenstva Mitropolita crnogorsko-primorskog i egzarha sveštenog trona pećkog g. Joanikija i Episkopa buenosajresko-južnocentralnoameričkog i administratora Mitropolije zagrebačko-ljubljanske g. Kirila, sveštenstvo i vjerni narod Mitropolije crnogorsko-primorske, krenuli su na blagosloveni put, stazama stradalnog naroda u Kamničku Bistricu u Sloveniju, kako bi učestvovali na Svetoj arhijerejskoj liturgiji i parastosu povodom 79 godina stradanja stradalnog vjernog naroda. Riječ je o stratištu i mjestu stradanja velikog narodnog zbjega iz Crne Gore, Boke kotorske i Hercegovine u Kamničkoj Bistrici, postradalim bez suda i presude, od ruke nosilaca komunističke ideologije 1945. godine. Samo u ovom mjestu stradalo je mučenički i zatrpano oko 3 500 hiljade nedužnih ljudi a među kojima je bilo sveštenika, žena i djece.
Liturgiju će služiti Njegovo preosveštenstvo Episkop buenosajresko-južnocentralno američki i administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske g. Kirilo Bojović sa sveštenstvom i vjernim narodom u subotu 15. juna 2024. godine. Poklonike ovih svetih i stradalnih mjesta u Sloveniji predvodi protojerej Predrag Šćepanović, arhijerejski namjesnik podgoričko-danilovgradski i članovi Udruženja „Otkrićemo istinu – Dušan Niklanović“ iz Budve. Krvavo slovenačko zlo proljeće jedan je izraz kojim se obuhvata stradanje 20 000 poznatih slučajeva muškaraca, žena i djece, koji su imali namjeru da se pridruže Englezima a većina njih je našla smrt tokom maja, juna i jula početkom 1945. godine. Puna istina o golgoti tog naroda ni danas nije u potpunosti rasvijetljena u Crnoj Gori.
Molitvama Svetih novomučenika i sveštenomučenika Mitropolije crnogorsko-primorske Gospode Isuse Hriste sine Božiji pomiluj i spasi rod naš pravoslavni, zapisao je prof. Vujović na početku hodočašća.
Izvor: IN4S
