Piše: Miroslav Zdravković
Iako do letnje turističke sezone imamo još dva meseca, već je sredinom aprila pripeklo kao da je leto.
Osim vrućina, „pripekle“ su i cene, pa je u martu mesečni rast cena u Hrvatskoj i S. Makedoniji iznosio 0,9%, u Mađarskoj 0,8%, Sloveniji 0,6%, Crnoj Gori 0,5%, Rumuniji i Albaniji po 0,4% i u Srbiji 0,3%. Samo je Bugarska imala manji mesečni rast cena od Srbije sa 0,2%.
Saopštenje (link) DZS-a Hrvatske od 16.4. izašlo je nakon saopštenja (link) Uprave za statistiku Crne Gore od 15.4. i pažnju privlači dvocifrena rast cena hotela i restorana, „kad mu vreme nije“, rekli bi u našoj narodnoj pesmi „Početak bune protiv dahija“ (link), stih 31.
I u Srbiji je rast cena restorana i hotela bio relativno najveći (+9,2%), ali sa znatno manjim uticajem na ukupni rast potrošačkih cena u odnosu na Hrvatsku i Crnu Goru.

U Hrvatskoj i u Crnoj Gori rast cena hotela i restorana imao je najveću stopu, ali je ipak njihov udeo u ukupnom ponderu potrošačkih cena relativno mali (5,1% u Hrvatskoj i 5,25% u Crnoj Gori). Ipak, u odnosu na Srbiju (2,9%) udeo ovih usluga je znatno veći.
Kod Hrvatske i Crne Gore su sivom bojom obeleženi proizvodi i usluge koji su imali veći relativan značaj rastu ukupnih cena u odnosu na restorane i hotele. Kod ove su hrana i bezalkoholna pića imala dvostruko veći uticaj. Kod Hrvatske je to još i transport, a kod Crne Gore odeća i obuća i stanovanje. U našem slučaju to je šest grupa proizvoda i usluga, te nismo hteli mnogo da „šaramo“.
Poslednji podatak u zadnjem redu tabele prikazuje udeo restorana i hotela u ukupnom mg rastu cena: u Srbiji je on 5,4%, u Hrvatskoj 13,3% a u Crnoj Gori 12,9%.
Pošto je 2023. bila rekordna u turizmu u Hrvatskoj i Crnoj Gori, može se očekivati da će do jeseni nastaviti da se povećava uticaj restorana i hotela na ukupni rast cena u ovim turističkim zemljama.
Izvor: Makroekonomija
