Piše: Savo Pejčinovski
Politički portret Severne Makedonije napravio je Fridom haus u svom najnovijem izveštaju „Države u tranziciji 2024“ u kome je zemlja ponovo ocenjena kao „ciklični hibrid“, a posle Srbije i sa najvećem nazadovanjem u regionu u odnosu na protekle godine.
Naime, od sedam ocenjivanih kategorija, za pet nije bilo promena u skoru – nacionalno demokratsko vladanje, izborni proces, civilno društvo, nezavisni mediji i lokalna demokratska uprava. Pad je zabeležen u dve kategorije – pravosudni okvir i nezavisnost i korupcija. Ukupna brojčana ocena za demokratiju u S. Makedoniji smanjena je sa 3,86 na 3,79, dok je dostignuti procenat demokratije 46,43 odsto.
Bez reformi
U stvari, na delu je „gluma“ stvarnog političkog pluralizma i površnih institucionalnih promena. Nema reformi koje imaju za cilj uspostavljanje jakih barijera između javne službe i privatnog profita, a Fridom haus to ilustruje primerom bivšeg makedonskog premijera Nikola Gruevskog, koji je u egzilu od 2017. godine.
„Ni on (Gruevski) ni njegovi najbliži saradnici nisu privedeni pravdi zbog zloupotrebe službenog položaja. Što je još gore, kontroverzne prošlogodišnje izmene Krivičnog zakonika smanjile su kazne za takve zloupotrebe, pri čemu su veliki slučajevi odbačeni dok se javnost još nije oporavila od fatalnih korupcijskih skandala u zdravstvenom sektoru“, ističe Aleksandra Karpi, jedna od dva koautora izveštaja Fridom hausa.
To samo pokazuje koliko je pravosudni sistem ispolitizovan. Karpi navodi da je ove godine bilo niza afera u pravosudnom sistemu, na primer, sa Državnim sudskim savetom, a potom i sa njegovim šefom. Sve to odražava neuspeh pravosudnih i antikorupcijskih organa koji treba da služe građanima. Koautorka izveštaja Fridom hausa smatra da u ovom trenutku među makedonskim građanima preovladava osećaj da institucije ne rade da bi služile narodu, već određenim pojedincima.
„Zašto je ovakvo ponašanje političara? Zato što nameću političku volju kao jedino rešenje za bilo koji problem u društvu. Već je stvorena percepcija da je politička volja iznad zakonskih rešenja, što je zastrašujuće. Kako to želimo da zakon vlada sa ovakvom percepcijom i praksom nekažnjivosti? To su osnovni problemi“, upozorila je Biljana Ivanovska, bivša predsednica Državne komisije za sprečavanje korupcije.
Građanima S. Makedonije „skakavci su pojeli sedam godina“, a iskustvo zemlje pokazuje da rušenje totalitarne vlasti ne mora obavezno da znači boljitak i napredovanje. Nade koje su porasle u 2017. godini nakon svrgavanja nedemokratskog premijera Nikole Gruevskog tek treba da se realizuju. Ali…
„Za razliku od Ukrajine ili Moldavije, Severna Makedonija nije preduzela značajne korake da eliminiše korumpirane mreže, a vlast je nastavila da oscilira između koalicija nekoliko istih partija, kao i decenijama. Nacionalistička partija Gruevskog opstruirala je rad parlamenta dok je bila u opoziciji a sada je favorit za pobedu na izborima 2024. godine“, ocenjuje Fredom haus u najnovijem izveštaju.
Država ne zna da štedi
Činjenica je da smo se proteklih godina suočili sa tri krize. Međutim, tragično je da država iz toga nije ništa naučila. Umesto da se fokusira na privredni rast, razvoj i kapitalne investicije, država je zaglavljena u kratkoročnim merama koje ne daju pozitivne rezultate na duži rok, smatra ekonomski analitičar i univerzitetski profesor Abil Bauš.
„Najviše me brine to što država nije uspela ni da štedi u situaciji kada imamo krizu i inflaciju, a nismo uspeli ni stanovništvo da navikavamo na štednju, da bismo kasnije izašli jači iz te inflacije i drugih udaraca koje smo primili. Umesto da se bavi samo merama za gašenje društvenih požara, Vlada bi trebalo da počne sa ulaganjima u obrazovanje, energetiku i borbom za konkurentnost na tržištu“, istakao je Bauš.
Eventualne pozitivne promene najviše zavise od ekonomske politike buduće vlade koja će se formirati nakon izbora, ukazuje profesor Ekonomskog fakulteta Darko Lazarov. On savetuje: „Potrebno je promeniti postojeći model privrednog rasta, koji treba da bude usmeren na jačanje konkurentnosti makedonske privrede kroz podršku investicijama privatnog sektora, posebno ulaganjima u tehnološku modernizaciju proizvodnih i izvozno orijentisanih preduzeća. Istovremeno, potrebna su ulaganja u inovacije i ljudski kapital kao osnove za unapređenje produktivnosti rada, kao i ulaganja u infrastrukturu, posebno u kapitalne projekte koji će povećati konkurentnost poslovnog sektora.“
Bolesna ekonomija
I skeniranje oblasti koja „život znači“ pokazuje njeno dramatično pogoršano „zdravstveno“ stanje. U redovnom Ekonomskom izveštaju Svetske banke za Zapadni Balkan, koji je obelodanjen prošle nedelje, može se videti da S. Makedonija već četvrtu godinu zaredom postiže najniži ekonomski rast u regionu. Prema prognozi svetske finansijske institucije, ove godine rast bi mogao da dostigne skromnih 2,5 odsto (vladina projekcija je tri, četiri) ali sa najvišim budžetskim deficitom, dok bi inflacija mogla da poraste za tri procenta.
Šepanje rasta je rezultat podbacivanja izvoza. Sanja Madžarević – Šujster, viša ekonomistkinja i članica tima Svetske banka u S. Makedoniji pad izvoza pripisuje povezanosti domaće ekonomije sa nemačkom automobilskom industrijom, koja dve godine zaredom beleži pad.
„Izgledi za rast nisu dobri ni ove godine. Kineska električna vozila preplavljuju evropsko tržište, što je dobra poruka za Severnu Makedoniju da traži proizvode koji su aktuelni na tržištu i da pronađe put kako da lokalne kompanije postanu dobavljači u sektoru električnih vozila“, objašnjava Madžarević – Šujster, dodajući da su očekivanja da rast makedonske ekonomije ove godine podstaknu investicije u gradnju autoputeva.
Iz Svetske banke procenjuju da S. Makedonija dobro uspeva da se nosi sa inflacijom u poređenju sa, na primer, Srbijom koja je rekorder po rastu cena u regionu.
„Ono što smo videli u Severnoj Makedoniji je da se inflatorni pritisci smanjuju i politički odgovor je bio sasvim adekvatan. Rizik je povećanje plata koje nije u skladu sa produktivnošću. To je nešto što bi moglo zadržati inflaciju na povišenom nivou u 2024. godini“, ukazuje Madžarević-Šujster.
Iz biznis sektora već reaguje na rast plata zaposlenih. Angel Dimitrov iz Udruženja poslodavaca S. Makedonije, inače vlasnik tekstilne kompanije „Moda“ u opštini Sveti Nikola, upozorava da je država postaje preskupa za evropsku modu: „Dok smo do pre mesec dana tražili više radnika i veće cene da bismo mogli da podignemo plate, sada su stranci videli da Makedonija poskupljuje proizvodnju tekstila i otišli na Daleki istok pa se sada suočavamo sa problemom nedostatka posla!?“.
Rekordan Deficit
Jedna od kritika Svetske banke je fiskalni deficit. Za samo nekoliko meseci minus u državnoj kasi je porastao za čitavih 400 miliona evra, pretežno zbog socijalnih troškova i plata. Iz bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije upozoravaju da je makedonski budžetski deficit na rekordno visokom nivou.
„Deficit u prvom kvartalu ove godine je oko 8-9 odsto bruto društvenog proizvoda. Severna Makedonija nikad nije imala takav deficit. Prošle godine je bio 5-6 odsto, a sada u prvom tromesečju oko 9 odsto. Nesumnjivo je da Vlada mnogo troši da bi pobedila na izborima i svaka vlast to radi. Država se neće dovesti u situaciju da nema novca za plate i penzije, ali kada se novac potroši moraće da se zadužuje i javni dug će rasti“, ocenio je Branimir Jovanović iz ovog Instituta, inače bivši savetnik u makedonskom Ministarstvu za finansije.
Izvor: Novi Magazin
