Utorak, 5 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Slika i ton

Sedam romana inspirisanih slovenskim folklorima

Žurnal
Published: 1. jul, 2024.
Share
Bies, (Foto: Lamusdvorski)
SHARE

Piše: Genoveva Dimova

Dopustite mi da prvo objasnim naslov: volim da koristim izraz „folklori“, pošto nešto kao jedan i jedinstven slovenski folklor ne postoji. Postoji mnogo različitih slovenskih folklora, a svi oni nastali su pod različitim uticajima i pozajmljivanja od različitih suseda, čime je stvorena bogata tapiserija koja se proteže istočnom Evropom

Ali istovremeno, uprkos svim našim razlikama, postoje određene stvari koje su zajedničke pričama Slovena. Neke od njih verovatno imaju veze sa činjenicom da su se mnoge slovenske zemlje našle zaglavljene iza Gvozdene zavese u ne tako davnoj prošlosti, što je dovelo do razmene mnogih iskustava. Stroga cenzura u tom periodu ostavila je trajan uticaj na naše književne tradicije.

A neke od njih verovatno imaju veze sa nekim uticajima iz drevnih vremena, nečim prenetim iz starih bajki. Na primer, da li ste primetili koliko često su junakinje slovenskih knjiga fantastike praktične žene, odražavaju priče sa kojima smo svi odrasli, o hrabrim devojkama spasiteljkama od zmajeva i veštica koje kuvaju nadoburne junake u kazanima? Izgleda da gajimo i istinsku ljubav prema istinski jezivim stvorenjima – vampirima, rusalkama i zmajevima koji svaki čas iskaču iz priča.

Slovenske uticaje možete naći i u mojoj debitantskoj duologiji Veštičin kompendijum čudovišta koja počinje sa Odurnim danima. Praktične žene, slovenska čudovišta i senka Gvozdene zavese opisani su u mojoj knjizi kao neprohodne barijere koje zarobljavaju moju protagonistkinju vešticu u gradu punom užasa.

Evo još sedam meni omiljenih knjiga koje pozajmljuju elemente iz različitih slovenskih folklora.

Jelena Dunato – Mračne šume, duboka voda

Smešten u svet nadahnut istočnim Jadranom u kom osvetoljubivi slovenski bogovi zarobljavaju izgubljene putnike iza zidina ruiniranih, zaposednutih zamkova skrivenih u šumi pod snegom, ovaj roman je atmosferičan, dinamičan i zamršen.

Saga o Vešcu Andžeja Sapkovskog: Uloga tehnologije u rađanju novih mitologija

Priča je ispričana iz ugla tri pripovedača: mrzovoljnog junaka-ubice, naivne aristokratkinje koju su sanjarije o viteškoj romansi uvukle u grdne nevolje i prevarantkinje zlatnog srca. Prevarantkinja je, konkretno, tako fascinantan ženski lik – puna mana, zanimljiva i prepredena, a glas joj se čuje na svakoj stranici.

Alisija Jasinska – Devojke ponoći

Volite li safično čudovišne devojke? Ako volite, onda je ovo knjiga za vas. U Devojkama ponoći glavne su dve mlade žene koje se, u okviru zlobne intrige koju su smislile njihove gospodarice veštice, na glamuroznim balovima u vreme poklada međusobno nadmeću za naklonost princa, ali se umesto toga zaljubljuju jedna u drugu.

Dve glavne junakinje, Marinka i Zosja, samo su dve od mnogih jakih elemenata ovog romana: odlučne, ambiciozne i spremne da urade sve da bi postigle svoj cilj. Još jedan snažan element je atmosfera – živahna, opipljiva i tako prepoznatljivo poljska, od hrane do odeće i očigledne inspiracije 18. vekom.

Gabrijela Hjuston – Drugo zvono

Drugo zvono je još jedna priča nadahnuta poljskim folklorom, a govori o mladoj štrigi, devojci rođenoj sa dva srca – jednim normalnim, a drugim “mračnim” – koju smatraju demonom i proteruju je iz njenog ljudskog sela da bi živela sa drugim štrigama u dubini šume.

Tamo uči da mora da kontroliše svoje mračno srce, jer joj u suprotnom preti mogućnost da se pretvori u čudovište. Međutim, naša protagonistkinja se ubrzo nađe u situaciji “život ili smrt” iz kakve može da je izbavi samo njeno mračno srce. Ovo je jako lična, atmosferična priča o predrasudama i učenju da prihvatite sebe, svoje mračno srce i sve drugo.

Olesja Salnikova Gilmor – Veštica i car

U ponovo izmaštanom životu Baba Jage kao mlade žene na dvoru cara Ivana Groznog u Moskvi, Veštica i car nalazi se baš mnogo meni omiljenih stvari: inspiracija istorijom, narodskim verovanjima i, naravno, sama Baba Jaga.

Naša protagonistkinja zatekla se između cara, koji svakim danom postaje sve paranoičniji i nasilniji, i kraljice, verovatno otrovane, pa mora ne samo da se bavi politikom, nego i drevnom magijom i ljubavlju iz mladosti. Priča sadrži mnoštvo zabavnih detalja koje će prepoznati svako upoznat sa tim periodom i mitom o Baba Jagi, što samo doprinosi atmosferi ruskog srednjovekovnog miljea.

A. B. Poranek – Gde tama miruje

Kada devojka iz sela, odrasla u uverenju da je magija zlo, razvije svoj magični dar, sklapa ugovor sa Lešijem (šumskim duhom iz poljskog folklora) koji joj nudi nagodbu: da služi godinu dana u njegovoj trošnoj vili u zamenu za ispunjenje želje.

Bujna, kompleksna i predivno napisana, ova knjiga je obavezno štivo za svakoga ko voli misterije, gotiku i dobro razvijenu ljubavnu priču među likovima takvim da ne možete da odolite a da ne navijate za njih. Podsetila me je na Istrgnutu iz korena Naomi Novik, ali sa primesama Haulovog pokretnog zamka, što je nesumnjivo dobitna kombinacija.

DženaRouz Neterkot – Tislfut

Za razliku od pretnodnih naslova na ovom spisku, ovo je savremena fantastika smeštena u Nju Orleansu, a bavi se imigracijom i životom u dijaspori, zbog čega mi je posebno prirasla mom imigrantskom srcu

Ovde još jednom hodamo stopama Baba Jage ili, u ovom slučaju, stopama njene kuće na pilećim nogama. Brat i sestra, nakon što naslede tu kuću, planiraju da je iskoriste tako da u njoj njihovo porodično pozorište ode na turneju, ali se ubrzo ispostavlja da moraju da se nadgornjavaju sa istinski košmarnom ličnošću iz “stare domovine” da bi je sačuvali, kao i njihovo porodično nasleđe, njihov nedavno pronađeni mir, pa i gole živote. Tislfut je majstorski satkana priča pod uticajem jevrejskih i slovenskih mitova u kojoj se mešaju čarolija i svakodnevica.

Olivi Blejk – Jedna za mog neprijatelja

Ponovo smo u Americi, ovaj put u Njujorku. Ovo prepričavanje Romea i Julije govori o dve rivalske porodice umršene u komplikovani haos ljubavi i izdaje. Knjiga se vrti oko najmlađeg sina iz jedne i najmlađe ćerke iz druge porodice koji se slučajno sreću i zaljubljuju se jedno u drugo; kao i njihovi stariji brat i sestra čija se veza loše završila nekoliko godina ranije.

Glave porodica, Baba Jaga i Košćej Besmrtni, imena su pozajmili iz ruskih bajki, a usput su tu posejana i svakovrsna mala uskršnja jaja, što će ljubitelji slovenskih folklore znati da cene. Stravične čarolije, tragična ljubav i komplikovane žene – svega toga ima u ovoj knjizi.

Izvor: Glif

TAGGED:Baba JagaGenoveva DimovaGlifSlovneska mitologija
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Bogdan Petrović: Pad između dve stolice
Next Article Elis Bektaš: Crnogorska rezolucija – glas ljudskosti između navijačkog arlaukanja

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Senzacionalno otkriće u Izraelu koje potvrđuje datiranje Biblije

Izraelski arheolozi su pronašli olovnu ploču staru 3.000 godina koja reprodukuje fragment Knjige ponovljenih zakona…

By Žurnal

Elis Bektaš: Jezik je ključ za tajne kapije duše

Poučna pripovijest o jednom pitanju na koje sam prvo dao pogrešan odgovor a potom sam…

By Žurnal

Goran Radonjić: Poezija Crnjanskog i tradicija

Piše: Goran Radonjić Sva ta zamršenost postade jedan ogroman mir i bezgranična uteha. M. Crnjanski,…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Slika i ton

Najava dijaloške tribine: Fenomen čuda u književnosti

By Žurnal
Slika i ton

Ne(s)mir(e)ni Piter Selers

By Žurnal
Slika i ton

Radiovizija: Govori Desanka Maksimović, (VIDEO)

By Žurnal
Slika i ton

Gledati i slušati dela Ive Andrića: Više i manje od književnosti

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?