Utorak, 17 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Rodno mesto Svetog Petra kod Galilejskog jezera, (VIDEO)

Žurnal
Published: 19. septembar, 2022.
Share
SHARE

Arheologija može doneti čudesne rezultate onima koji se njome bave. Na primer, natpis pronađen na mestu koje istražuje Galilejsko more doveo je arheologe do teze da su pronašli mesto rođenja ni manje ni više nego apostola Petra.

Galilejsko jezero, (Foto: Times of Israel)

Prema istraživačima koji su iskopavali lokalitet El-Araj, natpis povezuje crkvu koju su tamo pronašli sa crkvom Isusovih apostola, za koju se veruje da je stajala u Betaisdi, rodnom mestu braće Svetog Petra i Svetog Andreja.

To ribarsko selo se pominje u Jovanovom jevanđelju, gde se navodi da je tu rođen i Sveti Filip zajedno sa dvojicom pomenutih apostola. Takođe, prema istom izvoru, u tom selu desila su se dva čuda, čija je lokacija – dok se ne potvrde najnovije tvrdnje – nepoznata.

U iskopavanjima je pronađena bazilika za koju se veruje da je iz vremena Vizantije, a otkriveni grčki natpis govori o „vođi i zapovedniku nebeskih apostola“. Ova fraza se obično povezuje sa svetim Petrom, koga je, prema jevanđeljima, Isus izabrao za prvog vođu svoje crkve.

Za tim koji su predvodili profesori Mordehaj Avijam i Stiven Notli, ovo je bilo dovoljno da zaključi da su pronašli rodno mesto svetog Petra i njegovog brata.

Nije ih pokolebalo ni to što reference kojima su se rukovodili potiču iz pet vekova posle Petrovog rođenja, jer kažu da je uspostavljena posebna veza između Petra i bazilike, koja je navodno bila posvećena tom apostolu. dovoljno jaki dokazi.

Naravno, širom sveta postoje crkve posvećene Svetom Petru, ali El-Araj je bio najjači „kandidat“ za mesto gde je stajala drevna Vitsaida. Jovan to mesto u Jevanđelju pominje kao grad, ali po današnjim merilima to je zapravo malo selo. Kako su sva tri apostola povezana sa Vitsajdom bili ribari, to sužava teritoriju na kojoj su živeli na područje oko Galilejskog mora i reke Jordan. Istoričari se dugo spore oko moguće lokacije mitskog sela, El-Araj je samo jedna od tri moguće lokacije.

Jasno je da bi traženje kuće u kojoj su rođeni Petar i Andrej bilo kao traženje igle u plastu sena, ali je 724. godine izvesni biskup po imenu Vilibald posetio Galileju na svom hodočašću i napisao „i onda su otišli ​​u Vitsaidu, dom Petra i Andreja, gde se sada nalazi crkva na mestu njihove kuće“. Notli i Avijam veruju da su pronašli upravo tu crkvu, posebno nakon otkrića natpisa koji se odnosi na Petra. Sada se istraživanje nastavlja, novi cilj je traženje sličnog natpisa koji bi pominjao Andreja.

Međutim, čak i ako se pokaže da je lokalitet zaista onaj o kome piše Vilibald, to ne mora da znači da je to zaista mesto rođenja dvojice apostola. Poznato je da je u srednjem veku Evropa bila preplavljena relikvijama koje su se navodno povezivale sa raznim svecima, uključujući i samog Isusa, od kojih je vrlo malo prošao bilo kakvu verifikaciju. Dakle, ako Vilibald više od 600 godina nakon Petrove smrti tvrdi da je crkva sagrađena na pravom mestu, to ne mora da znači da je zaista tako. Uostalom, sama bazilika je podignuta oko 500. godine, pa su njeni graditelji možda samo nagađali da su tamo gde su mislili da jesu.

S druge strane, čak i bez (do sada) potvrde lokacije Petrovog rodnog mesta, iskopavanje je dalo značajne nalaze, pa činjenica da se radilo o iznenađujuće velikom naselju može da ukaže na željeni trag. U svakom slučaju, arheologija je prilično spora nauka, pa će proći neko vreme do konačnih rezultata istraživanja. Do tada će valjda rešiti još jednu veoma zanimljivu zagonetku. Do sada su pronađeni svi zidovi crkve, koji su u potpunosti očuvani do visine od jednog metra. Međutim, ni na jednom zidu nema vrata.

Izvor: TPortal

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Besmislena retorika njemačkog ministra o „naivnosti prema Kini“
Next Article Da li cjenkanje vodi u nove izbore i povratak DPS-a?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Ivo Andrić: Njegoš kao tragični junak kosovske misli

Piše: Ivo Andrić Ova je drama počela na Kosovu. Ljuba Nenadović, iako i sam Srbin,…

By Žurnal

Nejasna strategija prema Tajvanu

Sekretarka za medije Bijele kuće Džen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od…

By Žurnal

Crna Gora u raljama vulgarnog patriotizma

Piše: Milovan Urvan Skoro dvije decenije od referenduma o državnoj nezavisnosti, Crna Gora je sve…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaNaslovna 5

“Glad“ Knuta Hamsuna

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 3

Kana prostoru davala šansu da unaprijedi život

By Žurnal
KulturaNaslovna 3STAV

Bez halala za Halijard

By Žurnal
Kultura

Kako je Laza Kostić tražio ženu Nikoli Tesli

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?