I dio
„Bio je to pozornik. Došao je po nalogu gradonačelnika arhipelaga upozoriti „stanovništvo Antiohije“ o neposrednoj opasnosti: radioaktivni oblak je detektovan u sektoru…Rekao mi je da budem na sigurnom, da zatvorim vrata i prozore, da se nipošto ne krećem vani ako je kišovito ili maglovito i da čekam upustva. Donio mi je u običnoj koverti, šaku pastila sa jodom, naređujući mi da odmah progutam jednu, te da nastavim svaku noć kako bih spriječio bilo kakvo smrtonosno zračenje.“
Ovo je odlomak iz romana Amina Malufa „Naša neočekivana braća“ koji je objavljen 2020. godine. Nadam se da je još rano da ga na perfidan način iskoristi neka farmaceustka kuća kako bi izreklamirala svoje tablete sa jodom, bomnone sa jodom, šarene dražeje sa jodom ili pak neke druge preparate na bazi joda koji se mogu koristititi protiv sve izvjesnije opasnosti od radioaktivnosti. Potražnja za ljekovima sa jodom raste od početka Rusko-Ukrajinskog ratnog sukoba. Ciljna grupa potrošača joda nijesu samo ljudi zastrašeni mogućom upotrebom nuklearnog oružja u Evropi već i oni mnogo udaljeniji od zone sukoba.
Onaj ko je kupio akcije proizvođača joda na samom početku Rusko-Ukrajinskog sukoba obogatio se. Svaka nuklearna elektrana (nuklearni reaktor) na svijetu izvorište je radioaktivnog zračenja koje se u određenom trenutku može nekontrolisano osloboditi. U novim, sve krvavijim fazama Rusko-Ukrajinskog ratnog sukoba ni od čega se neće prezati. Svjedočimo da se olako poseže za oružjima koje izazivaju opšte katastrofe. Vidjeli smo razaranje ogromne brane na rijeci Dnjepar. Vidjeli smo bombardovanje nuklearnih elektrana u Ukrajini i uskladištenog nuklearnog materijala. Svakodnevno slušamo prijetnje o korišćenju nuklearnog otpada za pravljenje takozvanih prljavih bombi. Rapidno se približavamo trenutku u kome će doći do direktne ili posredne upotrebe nuklearnog oružja.
U prvom redu tu mogućnost najavljuje NATO pakt uporno pozivajući saveznike na zajedničko djelovanje sve dok ne dođe do poraza Rusije. Što znači poraz Rusije kao nuklearne sile, na kome insistira Nato pakt, ako ne težnju da se upotrijebi nuklearno oružja od strane sile koja bi se našla pred eventualnim porazom. Nato pakt preko Ukrajinske krize hoće pošto-poto da Evropi obezbijedi nuklearnu katastrofu makar ograničenih razmjera i da pritom sebe nametne kao dežurnog arbitra u budućim rukovanjima ukupnim svjetskim nuklearnim potencijalima. Oni koji su bacilli dvije atomske bombe na Japan teže da njihov čin ne ostane istorijski usamljen već da mu se pridruži i treća atomska bomba koja bi eksplodirala u Evropi.
Interesantna je perverzno mazohistička uloga Japana kao prve zemlje stradalnika od nuklearne katastrofe. Japan ne samo da nije dočekao izvinjenje za Hirošimu i Nagasaki već su sva njegova tragična iskustva sa posledicama radijacije, od strane Američke politike bila ismijavana bez ikakvih reakcija postradalih. Naime Amerika je uporno odbijala da svojim građanima preko svojih televizija emituje filmove o tragičnim zdrastvenim i prirodnim posledicama koje su eksplozije atomskih bombi ostavile na generacije i generacije Japanaca. Kada je negdje, čini mi se, sedamdesetih godina Američka politika, ipak dozvolila da američki građani konačno vide dokumentarne filmove o posledicama nuklearne katastrofe u Hirošimi i Nagasakiju odlučeno je da takvi filmovi mogu biti prikazivani isključivo u četvrtima crvenih fenjera zajedno sa pornografskim filmovima. Noam Čomski piše kako su u tim porno bioskopima amerikanci aplaudirali atomskoj pečurci.
Kako su se smijali unakaženima i svima koji su trpjeli teške posledice od radioaktivnih zračenja čak i 30 godina poslije eksplozije atomske bombe. Zamislite prepunu bioskopsku dvorani gdje se gledaoci izruguju osakaćenima u nuklearnim eksplozijama. Čuju se dobacivanja i smijeh kada nekom otpada ruka, kada mu vide deformisano lice, kada se rađaju hendikepirana djeca.
Posledice nuklearne katastrofe Amerikanci su pretvorili u spektakl i zabavu. Možda su industriji novih američkih zabava potrebne nove nuklearne eksplozije. Sasvim je izvjesno da su nuklearne eksplozije potrebne farmaceutskoj industriji za promociju novih farmaceutskih proizvoda. Potrebne su proizvođačima i prodavcima raznih sredstava protivnuklearne i protivradijacijske zaštite. Potrebne su biznisima koji će se razviti poslije nuklearne eksplozije. Sve u svemu nuklearna eksplozija pokrenula bi nove finansijske tokove. Pretpostavljam da je bar jedna potencijalna nuklearna eksplozija već ukalkulisana u koorporativni duh Zapada. S njom bi se uspostavili novi ekonomski odnosi i nove vrijednosti, novi međunarodni sporazumi, nova tržišta, nova razdvajanja stanovništva na ozračene i tolerantno ozračene, novi pasoši, nove migracije, novi eksperimenti sa stanovništvom, crne berze, falsifikovani i atestirani proizvodi. Došlo bi do svjetskih ekonomskih ludila s kojima zapad ima dragocjena iskustva.
Nafta poznata kao crno zlato uzdigla je na tron američki dolar. Da li jedna druga vrsta energije (nuklearna eksplozija) može zaustaviti posrtanje dolara i okončati otpočetu dedolarizaciju svijeta? U vrhovima Američkih Federalnih rezervi i Vol Strita kovertirani su odgovori na ova i slična pitanja.
Do sada se nuklearna energija upotrijebljena u mirnodobske svrhe pokazala kao najefikasnije energetsko rešenje. A energija je osnov za razvoj privrede. Svako a pogotovo nuklearno energetsko rešenje donosi velike rizike. I za te rizike, doduše u malom obimu, pripremali su se setovi proizvoda za potencijalno ugroženo stanovništvo koji su između ostalog povećali cijene jodu i raznim antiradioaktivnim zaštitama od onih u građevinarstvu (bunkeri) do onih u tekstilnoj industriji i konzerviranoj hrani.
Rat na Istoku Evrope traje predugo. Zalaganja za nastavak brutalnih razaranja, za upotrebom ubitačnijih oružja, za većim pogibijama vojnika i civilnog stanovništva sve su prisutnije. Izgledi za mir su sve manji. Priče o potrebama da se nastavi rat sve su glasnije. O zločincima, ratnim tribunalima, odštetama, ekonomskim blokadama, konfiskovanoj imovini govori se sve glasnije i glasnije. Priče o ugašenim ljudskim životima, porodičnim tragedijama i ljudskoj boli, priče o uništenoj prirodi, biljnom i životinjskom svijetu sve su tiše i tiše.
U prvi plan Rusko-Ukrajinski sukob je izbacio ogromnu potrošnju resursa kao glavnu motornu snagu zapadnih ekonomija. Energetska i prehrambena kriza jedan dio svijeta guraju u bijedu i siromaštvo a drugi dio svijeta u profit i ravnodušnost. Najrazvijenijim zapadnim zemaljama rat dođe kao brat. Poznata je doktrina da ukoliko se ne ratuje makar ni tri velika fronta, vojnoindustriski kompleks Amerike škripi a dolar gubi moć.
Ne treba zaboraviti da su visoki američki zvaničnici svojevremeno izjavili da će dolar braniti nuklearnim sredstvima. Ono što Amerikanci kažu za svoju valutu Rusi kažu za svoju zemlju. I jedni i drugi braniće dakle svoje vrednosti nuklearnim sredstvima, Amerikanci njegovo visočanstvo dolar a Rusi svoju zemlju Rusiju kakva god u političkom smislu da je.
Pojačana proizvodnja i potrošnja oružja, municije, vojne tehnike, energenata, hrane podstiče razvoj zapadnih ekonomija. Svemu tome u poslednje vrijeme pridodat je i jod. Za sada imena izotopa joda mnogo sporije prodiru u ljudsku svijest nego što prodiru imena hipersoničnih raketa. Inače savremeno naoružanje i izotopi joda nijesu ni u kakvoj međusobnoj koliziji. Naprotiv. Povezani su. Kako tumačiti njihove sinergije. Jod može biti djelotvoran ukoliko se uzme pola sata prije eksplozije nuklerane bombe. Važni su dakle pravovremeno obavještavanje i jod kao prevencija.
Na isti način i u Rusko-Ukrajinskom sukobu bila su važna obavještavanja na vrijeme i prevencija. Oboje su izostali. I ne samo da su izostali već su svjesno sabotirani. Od 2014. godine Zapad je minirao sve puteve koji su vodili mirnom okončanju sukoba nastalih na Kijevskom majdanu.
O događajima koji su se zbivali u Ukrajini prije desetak godina Ujedinjene Nacije su odbile da razmišlja. Umjesto o rizicima od radijacije i potencijalnoj upotrebi joda zapadni političari su razmišljali o plišanoj, obojenoj, proljećnoj revoluciji kako ju je ko nazivao. Političke igrarije inicirane iz Pentagona i Brisela uvode svijet u predvorje nuklearne katastrofe i doba joda.
Nastavak u sledećem broju…
Ranko Rajković
