“Gospođa Merkel i ja oboje znamo da je u politici potrebno strpljenje. Da je potrebno da stremiš ka stvarima koje su ti dugoročno važne”, rekao je na početku razgovora za njemaćki „Špigl“ Olaf Šolc, kandidat za kancelara nemačkih socijalista koji su osvojili najviše glasova na prošlonedeljnim federalnim izborima.
Ovo je prvi intervju koji je Olaf Šolc dao poslije izbora o kojima detaljno, iz svih uglova, a posebno o tome kako mogu uticati na Srbiju i Balkan možete čitati u novom „Nedeljniku“ i u kom je poručio da su “građani jasno dali do znanja da žele novu vladu u kojoj će on biti kancelar”.
“Građani su izabrali novu vladu. Oni žele novi početak i vladu koja će donijeti napredak. Oni su glasali da SPD bude najjača stranka i žele da ja budem sljedeći savezni kancelar”, rekao je Šolc.
Na pitanje da li to znači da su Njemci glasali za “semafor koaliciju”, misleći na crvene socijaliste, žute liberale i Zelene, Šolc je rekao: “Prema glasovima tri stranke su ojačale – SPD, Zeleni i FDP. Ovo je poruka da ove tri stranke treba da završe posao i zajedno formiraju vladu”.
Zanimljivo je da Šolc, koji je bio vicekancelar u vladi “velike koalicije” koju su činili CDU Angele Merkel i njegova SPD, najavljuje novi početak, a u kampanji je isticao da je garant kontinuiteta i stabilnosti. Zato mu je postavljeno pitanje šta zapravo Njemci sada očekuju, nove početke ili kontinuitet?
“Građani žele napredak. Tri partije “semafora” su ujedinjene u ideji napretka društva. Možda imaju drugačije ideje kako to postići, ali i one se sigurno poklapaju. Ideja SPD-a o napretku podrazumijeva poštovanje industrijske modernizacije, uključujući i pitanje klimatskih promjena koje želimo da zaustavimo. U priči Zelenih o napretku, naravno, klimatske promjene imaju ključnu ulogu. A FDP platforma se zasniva na tehnološkoj modernizaciji i ljudskim pravima. Optimista sam da semafor koalicija može da uspije”, rekao je.
Novinari „Špigla“ su primijetili da su glasači u Njemačkoj prethodno tri puta dali većinu Angeli Merkel upravo zbog toga što je kancelarka djelovala kao neko ko će ih sačuvati od izazova koje donosi novo doba, da li to znači da se Njemci plaše promena?
“Tokom kampanje baš sam na pijacama razgovarao sa ljudima o pitanju kako možemo obezbijediti sigurnost u vremenima promjena. Na šta se možemo osloniti? Morate razumjeti zašto su zabrinuti građani bogatih država sa Zapada… Građani znaju da, za razliku od prije nekoliko decenija, sada ima država koje imaju slične industrijske sposobnosti kao i mi. To stvara osećaj nesigurnosti. To je jedan od razloga zašto su desničarski populisti u porastu u bogatim društvima Evrope, zašto je Donald Tramp bio uspješan i zašto je Bregzit dobio većinu”, rekao je Šolc, objasnivši da iza toga ide obmana u kojoj se obećava da ćemo se vratiti u prošlost.
“Odgovor je u neophodnoj modernizaciji naše industrije tako da i dalje imamo dobre poslove za deset, dvadeset, trideset godina. Mnogi se plaše da ćemo u jednom trenutku djelovati bijedno u odnosu na prosperitet drugih kontinenata. Građani očekuju da krenemo u rješavanje pitanja koja odmah moraju biti rešena. A riječ je o pitanju bolje budućnosti. To su mi rekli ljudi koji rade u čeličanama, u hemijskim kompanijama, u industriji cementa, u automobilskoj industriji. Njemačka mora da postavi tehnološke io industrijske temelje za budućnost. I da postane klimatski neutralna industrijalizovana zemlja u 25 godina. To može stvoriti novo samopouzdanje”, rekao je Šolc.
Novinari „Špigla“ su insistirali da odgovori da li zaista vjeruje da su poslije osam godina velike koalicije građani glasali za SPD zbog novih početaka.
“Uspješne socijaldemokratske partije ne vjeruju da je život nekada bio bolji. Još od 19. vijeka nas je vodila ideja da dobra politika vodi ka boljoj budućnosti. I za to su građani glasali”, odgovorio je Šolc.
On je rekao i da njemu kao socijaldemokrati nije teško da prizna neka postignuća Angele Merkel kao kancelarke.
“Mi smo, ipak, zajedno vladali u tri od četiri vlade Angele Merkel i uspjeli smo da primijenimo mnoge stvari koje su nama važne. Gospođa Merkel i ja znamo koliko je važno ostati na vlasti. Da je potrebno težiti stvarima koje su vam dugoročno bitne. U saveznoj državi kao što je Njemačka i u Evropi, kao i širom svijeta, potrebno je mnogo koordinacije i razumijevanja sa različitim stranama”, rekao je Šolc.
Njegova stranka je sada najjača u Bundestagu, ali ipak ima samo 25,7 odsto osvojenih glasova. Da li je to pokazatelj pada velikih stranaka? Ali, Šolc je rekao da je SPD “narodna stranka”.
Na opasku da bi, po rezultatima, moglo da se ospori da spada u tu definiciju, on je rekao:
“Narodna stranka nije definisana rezultatima izbora. To je pitanje osnovnog stava. Narodna stranka želi da postigne konsenzus koji je neophodan društvu kao cjelini. To je u suprotnosti sa “strankama miljea” koje se obraćaju samo dijelu populacije.”
On je rekao i kako socijalisti nisu oduvijek bili narodna stranka, nego da su se vremenom razvili. Čak ni kada su imali veliko članstvo. Tek su, kako kaže, krajem pedesetih izrasli u narodnu stranku Godesbergovim programom koji je kasnije doveo do toga da Vili Brant postane kancelar, a kasnije i Helmut Šmit. To je, kako kaže, bila osnova i za izborni uspjeh 1998. godine.
“Sada četvrti put u posleratnom periodu SPD je najjača stranka. Naš uspjeh će inspirisati i druge socijaldemokratske partije u Evropi, a možda i šire”, rekao je Šolc.
Zanimljivo je kako je SPD početkom ove godine imao podršku od oko 15 odsto, a sada ih vide kao spasioca evropske socijaldemokratije. “Riječ je o osnovnom pitanju šta socijaldemokratska politika znači u bogatoj kapitalističkoj zemlji kao što je Njemačka, u srcu Evrope. Davali smo odgovor malo po malo i ostali na svom kursu. Uvijek sam vjerovao da je taj uspjeh moguć”, rekao je Šolc.
Prije nekoliko godina je Volfgang Šojble rekao kako pad SPD-a nije razlog za slavlje CDU, jer upravo pokazuje kako narodne stranke, velike stranke, postaju sve manje važne. Da li je Šolc sada zabrinut za budućnost CDU?
“Potrebno je da postoji politička formacija koja vodi računa o koheziji društva i salgedava širu sliku. To je nešto što ja podrazumijevam kao narodnu stranku. To je primjenjivo na SPD, ali naravno da bih isto tako volio da konzervativne stranke daju svoje odgovore na pitanja 21. vijeka”, odgovorio je Šolc.
Kada je riječ o pregovorima za novu vladu, sa dvije stranke koje se obraćaju dijelu populacije, Šolc kaže da neće biti potreba za pravnoobavezujućim sporazumom.
“Koaliciju treba voditi sa ciljem da budete reizabrani na sledećim izborima. To će funkcionisati samo ako svi partneri uđu u vladu sa svojim idejama i one moraju biti dobre ne samo za partije kojih se tiču, nego moraju odgovoriti na pitanje: šta je dobro za Njemaču i Evropu”, rekao je.
Pred Šolcom će biti neka pitanja koja nisu bila pred njegovim prethodnicima, ako bude izabran za kancelara. On bi mogao da bude kancelar iz stranke koja ima samo 25,7 odsto glasova i da vodi tročlanu koaliciju u kojoj je pitanje da li će biti više lider ili koordinator. „Špigl“ ga je, između ostalog, pitao da li će biti najslabiji kancelar kog je Njemačka ikada imala.
“Ne”, kratko je odgovorio.
Optimizam gradi, kako je rekao, na tome što ima ambiciozne ciljeve i da će iskoristiti sve svoje snage da ih ostvari.
Na pitanje šta mu je potrebno na polju uspostavljanja političke ravnoteže kako bi održao političku snagu, on je rekao:
“Politička moć sama po sebi nije dovoljna. Ona ne vrijedi ništa ako nemata želje koje želite da ostvarite. Postao sam političar jer želim da učinim svijet malo boljim”, rekao je.
On je još jednom ponovio da je nemoguća opcija da se ponovo pravi velika koalicija, u kojoj bi ovog puta socijalisti bili lideri.
“Izborni rezultati su jasni. CDU i CSU su doživjeli istorijski debakl. Jasno je na svakom nivou glasanja da građani ne žele CDU da bude u narednoj vladi”, rekao je.
On je najavio da će u narednoj vladi biti polovina ministarskih mjesta popunjena ženskim kandidatima.
Na konkretno pitanje, na kraju intervjua, da li će on biti naredni njemački kancelar, Šolc je odgovorio: “Da”.
Izvor: „Nedeljnik“
