Svetski fenomen koji ne smije da nas ostavi ravnodušnima
Nedavno je Donald Tramp izjavio da je „Hrišćanstvo u Nigeriji suočeno sa egzistencijalnom prijetnjom“, najavivši da će tu zemlju označiti kao „državu posebne zabrinutosti“ (Country of Particular Concern) zbog kršenja vjerskih sloboda. Tom prilikom je upozorio da bi moglo doći do obustave ekonomske pomoći, pa čak i do mogućih vojnih mjera ukoliko hrišćanske zajednice ne budu zaštićene.
Svako može da nagađa iz kojih motiva je predsednik Tramp dao ovu izjavu. Ipak, njegove riječi su mnoge iznenadile — kao da ne znaju šta se godinama dešava u Nigeriji, i ne samo tamo. U toj zemlji od oko 200 miliona stanovnika — od kojih je više od 70 miliona hrišćana — već duži niz godina odigrava se pravi pokolj. U Nigeriji žive katolici, protestanti i jedna manja, ali dobro organizovana pravoslavna zajednica. Imam čast da lično poznajem nekolicinu sveštenika rođenih Nigerijaca koji su primjer duhovne snage u izuzetno teškim okolnostima.
Brojke koje šokiraju
Podaci su nemilosrdni. Prema izvještajima međunarodnih organizacija kao što je International Society for Civil Liberties and Rule of Law (Intersociety), od 2009. do 2023. godine u Nigeriji je ubijeno više od pedeset hiljada hrišćana. To predstavlja pravi progon vjernika. Napadi se najčešće dešavaju tokom velikih praznika, kada su hramovi i zajednice puni vjernika. U tim trenucima radost praznika pretvara se u tragediju. Mlade hrišćanke se otimaju iz škola i koledža da bi završile kao robinje u haremima vođa terorista. Počinioci su džihadističke organizacije kao što su Boko Haram i Fulani militants, koje napadaju crkve i sela, šireći strah, uništenje i smrt.
Svjetska rana
Nigerija, međutim, nije usamljen slučaj. Progoni hrišćana predstavljaju svjetski fenomen i jednu od najtiših, ali najtežih humanitarnih kriza našeg doba.
U Avganistanu, Somaliji i Libiji hrišćani su suočeni sa ekstremističkim grupama koje ih otimaju, muče ili ubijaju ako se ne odreknu svoje vjere. U mnogim slučajevima čak ne postoji ni to, već masakr na licu mjesta samo zato što su hrišćani.
U Indiji, nacionalističke organizacije (Hindutva) vrše napade na hrišćane, posebno u seoskim oblastima. U Mijanmaru vojna hunta surovo progoni manjine.
Brojke iza drame
Hrišćanska organizacija Open Doors, koja prati stanje u zemljama gdje su hrišćani najviše progonjeni, u svom godišnjem izvještaju World Watch List od 15. januara 2025. godine (za period oktobar 2023 – septembar 2024), navodi podatke koji izazivaju jezu:
- 4.476 hrišćana ubijeno je zbog svoje vjere,
- 3.775 je kidnapovano,
- 4.744 uhapšeno i zadržano bez osnova,
- dok je 7.679 crkava napadnuto ili primorano na zatvaranje.
Iza svakog broja krije se ljudska sudbina — porodica koja tuguje, zajednica koja živi u strahu, čovjek koji nije htio da se odrekne Hrista.
Novi mučenici i poruka nade
Na praznik Vozdviženja Časnog Krsta, 14. septembra 2025. godine, u bazilici Svetog Pavla van zidina u Rimu, papa Lav XIV predvodio je svečanu, vaseljensku molitvu za „nove mučenike XXI veka“. U molitvi su učestvovali predstavnici Pravoslavne, Anglikanske, Protestantske i Katoličke Crkve.
Tom prilikom služen je pomen za 1.624 hrišćana koji su postradali za vjeru u periodu između 2000. i 2025. godine — ljudi koji nisu nosili oružje, već su imali samo vjeru u Hrista.
Miloš Lalatović: Crkveni urbanitet i “Djeca apokalipse i njihova hrišćanska pobuna“
Papa je tada, između ostalog, izgovorio riječi koje ostaju u pamćenju:
„Mučenici vjere, ujedinjeni u molitvi sa Hristom koji prinosi svoj život za svijet, predstavljaju sjeme jedinstva i mira u Crkvi i čovječanstvu.“
Progoni hrišćana nisu pitanje koje se tiče samo vjernika — to je pitanje slobode i ljudskog dostojanstva. A dok svijet ćuti, nepravda se širi. Ovi mučenici nas podsjećaju da vjera, istina i ljubav nikada ne nestaju — čak i kada gore u plamenu mržnje.
Izvor: Otisci Dobrote
