Sreda, 14 okt 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Prof. Mirjana Kuljak: Tavoriti i gasiti se ili iskoračiti i oživjeti?

Žurnal
Published: 13. oktobar, 2026.
Share
Prof. dr Mirjana Kuljak, (Foto: Puls Javnosti)
SHARE

Piše: Prof. dr. Mirjana Kuljak

Usvajanje „Euro modela“ u Crnoj Gori je izuzetno hrabar, ali istorijski neminovan potez.

Decenijama je naša ekonomija bila zarobljena u stanju koje Nova institucionalna ekonomija (NIE) definiše kao path dependence (zavisnost od istorijske staze). Ta staza je bila popločana prećutnim društvenim dogovorom: država je tolerisala sivu ekonomiju, rad „na crno“, niske plate i izbjegavanje poreza, dok su poslodavci zauzvrat obezbjeđivali prividnu zaposlenost, a radnici ćutke pristajali na preživljavanje. Taj model „jeftine radne snage i slabih institucija“ bio je glavni razlog neadekvatnog razvoja crnogorske ekonomije, pretvorene u monokulturu turizma i uvozne potrošnje.

Spajićev „Euro model“ je izvršio svjestan, radikalan administrativni šok koji je brutalno prekinuo tu istorijsku stazu. Država više ne dozvoljava poslodavcima da svoju nekonkurentnost kriju iza eksploatacije radnika. Ekonomija je stavljena pred zid: mora postati produktivna da bi preživjela.

Zato prava borba za uspjeh modela tek počinje. Da bi ovaj potres donio trajnu stabilnost, moramo hitno sprovesti konkretna institucionalna rješenja:

Slamanje neopravdanog skoka cijena:

Radikalno jačanje Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) kako bi se oštro kaznilo oligopolsko i kartelsko ponašanje velikih trgovaca koji rast plata prelivaju na leđa kupaca.

Digitalni ‘štit’ protiv sive zone:

Uvođenje centralizovanog, digitalnog registra ugovora u realnom vremenu (poput rumunskog sistema), čime se onemogućavaju fiktivni ugovori na pola radnog vremena i rad na crno.

Prof. Mirjana Kuljak: Kad čujem kritiku da „ovakav model nigdje na svijetu ne postoji“, prepoznam logičku i metodološku zabludu…

Podsticaj produktivnosti, a ne pukih nameta:

Izmjena poreskih zakona kako bi se uvele ozbiljne olakšice za preduzeća (naročito na nerazvijenom Sjeveru) koja investiraju u modernizaciju, nove tehnologije i automatizaciju.

Široki politički konsenzus:

Reformska legislativa ne smije biti plijen partijskih prepucavanja. Bez stabilne političke podrške i konsenzusa u Skupštini oko ovih sistemskih zakona, institucije nemaju snagu da sprovedu pravila na terenu. Dakle, odgovornost je i na Skupštini.

Gdje je tu uloga EU integracija?

Usporedo sa ovim tektonskim promjenama, proces pristupanja Evropskoj uniji služi kao ključni institucionalni štit i katalizator. Stroga evropska pravila iz pregovaračkih poglavlja ne dozvoljavaju da se ovaj model uruši pod pritiskom političkog oportunizma. EU integracije Crnoj Gori nameću gotove, testirane regulatorne okvire i primoravaju nas da reforme sprovodimo po najvišim standardima, obezbjeđujući finansijsku podršku i ekspertsko znanje.

Evropska agenda nam daje „zube“ i jasan putokaz: ona pomaže da se ove izuzetno zahtjevne promjene lakše i bezbjednije sprovedu, đelujući kao garant da se više nikada nećemo vratiti na staru, trulu stazu ekonomskog preživljavanja. Euro model je bio neophodan potres, a Evropska unija je okvir koji će taj potres pretvoriti u modernu i održivu privredu

Izvor: Puls Javnosti

TAGGED:EURO ModelMilojko SpajićProf. dr Mirjana KuljakCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Cirkus, naricanje i anti-evropski DPS u Skupštini
Next Article Pola vijeka „spasavanja“ Biogradskog jezera: Sve više projekata, sve manje vode

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Šta drevna DNK otkriva o porijeklu naroda Balkana

Odakle potiču balkanski narodi? Vjekovima se ovo pitanje vodilo između istoričara, lingvista i politike, a…

By Žurnal

Novak pomjera granice svemira: mat u tri poteza za 23. rekordnu grem slem titulu

Ispisivanje istorije njemu više nije ništa strano. Toliko je veliki da je titula na svakom…

By Žurnal

Miloš Radunović, režiser i scenarista filma “Oluja”: Ovo je moj lični dug Krajišnicima

Odsustvo političara u filmu “Oluja” možda govori više od njihovog prisustva, kao što tišina ponekad…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Ante Tomić: O suverenistima, štencima i ljubiteljima turbo-folka

By Žurnal
Drugi pišu

Tufik Softić: Desetine miliona potrošene, a radova nema pet godina

By Žurnal
Drugi pišu

Protest uz slike Nena Kaluđerovića, osude izostale

By Žurnal
Gledišta

Redakcijsko saopštenje: Dragović da uputi javno izvinjenje

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?