Četvrtak, 30 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

„Podeljeno društvo“ je više mit nego realnost?

Žurnal
Published: 21. septembar, 2023.
Share
Foto: Getty Images/E. Munoz Alvarez
SHARE

Ne slažemo se o politici, nacionalnim pitanjima, abortusu, pravima manjina, klimatskim promenama… u Evropi se često govori o razornim „podelama“ društva. Međutim, stručnjaci kažu da stvari nisu tako dramatične.

Foto: Getty Images/E. Munoz Alvarez

Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer često se zalaže za „obaveznu socijalnu godinu“. Da, kao što se nekad morao služiti vojni rok, sada svi mladići i devojke provedu jednu godinu u službi društva – recimo u staračkim domovima, radu sa izbeglicama, narodnim kuhinjama.

Kako kaže Štajnmajer, to bi bila dobra prilika da se suprotstavi „podelama“ u društvu. U tome Štajnmajer nije usamljen.

Nakon nemira ovog leta, francuski predsednik Emanuel Makron najavio je da želi da preduzme akciju protiv preteće podele u zemlji. A kada su se pre dve godine u mnogim zemljama rasplamsale rasprave o obaveznim vakcinacijama protiv kovida 19, često se upozoravalo na podelu društva.

To stvara utisak da su u mnogim zapadnim zemljama političke i kulturne podele dublje nego ikada ranije. Oštra retorika koja se često koristi u javnim raspravama – o temama kao što su abortus, rodna ravnopravnost, klimatske promene, migracija ili rasizam – pojačava takav utisak.

Razlike su jedno, podele drugo

Prema rečima sociologa Štefana Hradila, nesporno je da su društva poslednjih decenija postala raznovrsnija.

„Diferencijacija je neizbežna u modernim društvima. To je povezano sa sve većim stepenom sloboda, obrazovanjem, migracijom i mnogim drugim faktorima“, kaže ovaj profesor emeritus na Univerzitetu „Johanes Gutenberg“ u Majncu.

Međutim, kaže Hradil, to se mora jasno razdvojiti od onoga što se naziva podelama: „Diferencijacija uopšte ne mora biti podela. Ona se, doduše, može razviti u podelu – ali prethodno mnogo toga mora da se desi.“

Bobi Dafi, šef katedre za političke nauke na Kraljevskom koledžu u Londonu, takođe tvrdi: „Naravno da postoje napetosti između različitih grupa u društvu. Ali one se često preuveličavaju. Studije pokazuju da se, u celini, prilično dobro slažemo.“

Političari, društvene mreže i iskrivljena percepcija

Postavlja se pitanje: Zašto imamo utisak da je u mnogim zemljama potpuno drugačije?

S jedne strane, treba biti svestan da političari, kreatori javnog mnjenja – a takođe i mediji – često koriste termine kao što su podela ili kulturni rat kao borbene izraze, jer žele da probude emocije, objašnjava Hradil. Na taj način doprinose netačnoj percepciji.

I društvene mreže imaju udela u tome. Tamo ne privlače pažnju umerena, većinska gledišta – već ekstremne pozicije i glasne manjine.

Dafi, koji je napisao knjigu o pogrešnoj percepciji društvene stvarnosti, ističe da ulogu igraju i takozvane „kognitivne pristrasnosti“, odnosno nesvesna izobličenja u razmišljanju i percepciji.

„Na primer, znamo da ljudi više obraćaju pažnju na negativne informacije nego na pozitivne. I znamo da više reagujemo na emotivne priče nego na činjenice i brojeve.“

U socijalnoj psihologiji se često govori o „ružičastoj retrospekciji“, što znači: „Loše stvari iz prošlosti brzo zaboravljamo, što istovremeno čini sadašnjost lošijom nego što jeste.“

U svakom društvu postoje različite linije podela – između bogatih i siromašnih, desnice i levice, mladih i starih.

„U mnogim drugim zemljama, na primer, vidimo jače tenzije između neke vrste velike gradske elite i ljudi sa sela. To nije posebno izraženo u Nemačkoj. Ali, tema koja mnogo polarizuje Nemce su migracije“, kaže Dafi.

Može li se izmeriti podela?

Društvo, dakle, može biti više podeljeno u jednoj oblasti, a manje u drugoj. Kada se mere tendencije podela, u istraživanju se pravi razlika između „tematske polarizacije“ i „grupne polarizacije“.

Dok prva opisuje neslaganje u vezi sa konkretnim političkim ili društvenim pitanjima, o visokom stepenu „grupne polarizacije“ se govori kada čitave grupe obezvređuju jedna drugu.

Prema Dafiju, ta vrsta „plemenskog razmišljanja“ podrazumeva to da se drugom taboru u principu ne veruje i da se on na „neki način dehumanizuje“.

Dok se u Velikoj Britaniji, na primer, „tematska polarizacija“ nije povećala tokom proteklih decenija, produbila se „grupna polarizacija“ – na primer, između pristalica i protivnika Bregzita. „To je trend zbog kojeg smo svi zabrinuti, a koji je u SAD već prilično odmakao“, kaže Dafi.

Za publikaciju na tu temu, sociolog Hradil i kolege su ilustrovali rezultate istraživanja Evrobarometra Evropske komisije. Građani 27 članica EU upitani su koliko veruju svojim sugrađanima, a koliko svojoj nacionalnoj vladi.

U proseku u EU, 60 odsto ljudi nikako ili prevashodno ne veruje svojim nacionalnim vladama. Najmanje poverenja uživaju slovenačka i hrvatska vlada kojima ne veruje preko tri četvrtine građana.

Situacija je bolja kada je u pitanju socijalna kohezija. Samo manjina, u evropskom proseku 28 odsto anketiranih, ne veruje ljudima oko sebe. Stopa nepoverenja je najniža u Danskoj i iznosi pet odsto, dok ljudi najviše nepoverenja jedni prema drugima imaju na Malti (46 odsto) i u Francuskoj (38 odsto).

Lajpcig: Protest zbog visokih cena energenata i sankcija protiv Rusije (oktobar 2022)

Što se tiče Nemačke, brojke pokazuju da su tendencije podela na političkom i društvenom nivou relativno niske. Nepoverenje prema vladi iznosi 44 odsto, a nepoverenje prema sugrađanima 21 odsto, što je u oba slučaja ispod proseka u Evropskoj uniji.

„Razlike u mišljenjima su zdrave“

To što se u Nemačkoj i dalje mnogo govori o podeljenosti, može biti posledica toga što Nemci imaju vrlo romantičnu predstavu o idealnom društvu, smatra Hradil. „Ako je letvica postavljena posebno visoko, onda je čuđenje i uznemirenje zbog sukoba još veće.“

Međutim, česta upozorenja o podeli u društvu mogu postati samoispunjavajuće proročanstvo – podele nastaju jer stalno pričamo da podele postoje.

Možda bi bilo korisno razmisliti o tome da moderna demokratska društva na neki način žive od toga da se u njima sučeljavaju različita mišljenja i grupacije i da se međusobno nadmeću. Inače se ne bi dalje razvijala.

Sa tim se slaže i Bobi Dafi: „Političke ili kulturne razlike u mišljenjima su zdrave i neizbežne. Nezdravo bude kada ta neslaganja postanu toliko deo ličnog identiteta da više nismo spremni na kompromis – da se smatramo samo delom jednog tabora koji neće popustiti pred drugim taborom, bez obzira na temu.“

Izvor: dw

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article RECENZIJA: “Pričaj sa mnom” (2023): Uđi i preplaši me
Next Article Gde je mesto Severne Makedonije i Zapadnog Balkana u novoj geopolitičkoj podeli sveta?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Prištinska mašinerija želi da ugasi srpski teatar na Kosovu

Predrag Radonjić, direktor Narodnog pozorišta u Prištini sa privremenim sedištem u Gračanici, reagujući na navode…

By Žurnal

Elis Bektaš: Dekonstrukcija kao preduslov ozdravljenja

Piše: Elis Bektaš Cetinjske svjetovne vlasti odlučne su u namjeri da podignu spomenik Josipu Brozu,…

By Žurnal

Zastava

Kako bi se svi ti silni političari i kolumnisti osjećali kada bi vjernici počeli da…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Grčka ponovo otvara palatu u kojoj je krunisan Aleksandar Veliki

By Žurnal
MozaikNaslovna 4

Grubač: „Pobjednici“ korito prevrnuli u korist Monstruma

By Žurnal
Mozaik

Šetnja zabadava?

By Žurnal
Mozaik

I talibani se moraju starati o smeću

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?