Stranke i koalicije „tridesetoavgustovske“ većine, i one koje su je prvobitno formirale, kao i one koje su iz nje nastale, osvojile su zbirno 50 mandata, dok je koalicija okupljena oko najveće stranke bivše vlasti (DPS) osvojila 21 mandat.
Stranke koje predstavljaju nacionalne manjine usvojile su ukupno čak 10 mandata. U pojedinačnom smislu, pobjednik izbora je Pokret Evropa sad, ali ne apsolutni već uslovni pobjednik. Njihov rezultat je za nekoliko procenata manji od očekivanog ali činjenica da su u svom prvom izbornom nastupu na državnom nivou kao stranka osvojili prvo mjesto, sama po sebi dovoljna je za njihovo zadovoljstvo. Imaće ՚pravo prvenstva՚ u sastavljanju vlade, ali i najveću odgovornost za političku stabilnost u zemlji“, kazao je u osvrtu na izborne rezultate politički analitičar Luka Radonjić.
„DPS i sve manje stranke oko DPS (SD, LP, Dua) osvojile su oko 160 hiljada glasova 2020., a sada oko 70 hiljada, što je pad od 90 hiljada glasova. To je veliki pad bivšeg političkog hegemona. Ipak, činjenica da su osvojili drugo mjesto govori da su sačuvali političku organizaciju i da ih veliki talas promjena i niz izbornih poraza nije bacio ispod 20%, iako trend pada povjerenja nisu zaustavili“, objašnjava Radonjić.
Koalicija „Za budućnost CG“ koju čine stranke bivšeg DF uzela je 15% i pokazao se isplativim njihov raskid sa PzP, koji je osvojio 0,7% glasova u samostalnom nastupu. Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija zadržale su skoro isti broj mandata kao u prethodnom sazivu Skupštine Crne Gore, zbog čega se to može smatrati stabilnim rezultatom“, kaže Radonjić, i dodaje: „s obzirom na to da iskazali spremnost da stave po strani pitanja koja dijele, može se reći da je njihov postizborni koalicioni kapacitet veći u susret pregovorima“.
„Za formiranje stabilne vlade potrebno poštovanje osnovnih demokratskih standarda, uključujući i poštovanje izbornog poretka u okviru tridesetavgustovske većine, i upravo to može biti uvod u političku stabilnost u zemlji“, zaključio je Radonjić.
