Piše: Jovan Džodžo
Promocijom nove knjige akademika Mira Vuksanovića „Njegoševi Crnogorci“ sinoć je u Nikšiću okončana ovogodišnja višednevna manifestacija Dani Matice srpske- Društva članova u Crnoj Gori.
Izdanje Matice srpske-Društva članova u Crnoj Gori knjiga „Njegoševi Crnogorci“, prilog Srpskom biografskom rečniku, donosi životopise 140 poznatih ličnosti iz Crne Gore, čija prezimena počinju prvim slovima azbuke, od A do D.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije naglasio je da je Vuksanovićev rad svjedočanstvo o vitezovima srpskog imena, ljudima kojima je obraz bio važniji od života.
“Književni autoritet srpskog akademika, donio nam je uvid u zvjezdano mnoštvo srpskih vitezova, kojima srpsko ime nije samo ukras, već temelj čovjeka, porodice i naroda. Nisu okolnosti one koje rađaju vitezove, već su oni vitezovi jer stvaraju okolnosti. Onima kojima je srpski obraz bio važniji od života i ugođaja zemaljskog, pripali su u srpski biografski rečnik. Tako se sabiralo i sabira to jato i nikako drugačije“, besjedio je mitropolit Metodije.
Direktor Istorijskog instituta Crne Gore, dr Radenko Šćekić, uz ostalo, ocijenio je da je Vuksanovićev rad dragocjen doprinos u rasvjetljavanju brojnih zaboravljenih biografija.
„Knjiga je pisana je stilom koji je razumljiv ne samo stručnoj i naučnoj, nego i široj čitalačko publici, a tekst je jasno i logično strukturisan. Korišćena je relevantna istorijska terminologija. Autor je nastojao da brižljivo i temeljno, za svaki unijeti podatak navede izvor, s obzirom na nesigurnost i autentičnost datuma pa i godina rođenja mnogih ličnost. Govorimo o ličnostima iz prethodnih vjekova kada nisu postojale matične knjige. Od Aleksića, Adžića, Božovića, Bojovića, Vešovića, Vujačića, Gojnića, Dožića, Dragovića i brojnih drugih značajnih ličnosti koje su obilježile svoje epohe. Prezimena popisanih ličnosti počinju sa prvih pet slova azbuke, od A do D. U uvjerenju smo da će se ovaj rad nastaviti dalje azbučnim redom, imajući u vidu značaj ovakvih djela, kako za enciklopediju, leksikografiju, tako i za istoričare“, kazao je Šćekić.
Književnik Aleksandar Ćuković naglasio je da „Njegoševi Crnogorci“ nijesu samo zbir portreta, već knjiga koja postavlja pitanje vjernosti Njegoševom idealu.
„Vuksanovićevi „Njegoševi Crnogorci” nijesu samo portreti ljudi, već i ogledalo u kojem mjerimo sopstvenu dosljednost prema Njegoševom idealu. Jer, kao što autor sugeriše, ako bismo nastojali da umanjimo Njegoša, ne bismo time umanjili njega, već sebe. Na nas bi pao trun zaborava, ravnodušnosti i nerazumijevanja. Upravo zato ova knjiga nije samo omaž prošlosti, već poziv sadašnjosti da se Njegoš ne unese u mrak, već u svjetlost našeg pamćenja i našeg moralnog i kulturnog trajanja koje nas održava kao narod“, istakao je Ćuković.
Prof. dr Drago Perović je, u nadahnutom obraćanju, kazao da je sintagma „Njegoševi Crnogorci“ u početku izazvala iznenađenje, ali da u knjizi prepoznaje duh vladike Rada.
„Kad pročitasmo ovu knjigu, sami sa sobom, svi mora da utvrdimo, jesmo li ili nijesmo Njegoševi Crnogorci. Oni koje je Petar Drugi propisao, a Miro Vuksanović opisao. Da budem iskren do kraja, sintagma „Njegoševi Crnogorci“ začudila me je kad sam je prvi put čuo, ali i izazvala, znajući iz čijeg uma, ruka i pera dolazi. Akademika Mira Vuksanovića, neka mi oprosti na slobodi, oblikovao je i obrazovao etar i horizont koji nam je darovao Petar Drugi Petrović Njegoš. I zato su svi ovi u knjizi pred nama jedako Njegoševi kao i Vuksanovićevi. Oni su se rađali sa namjerom da umru, ali časno, a to će reći: da žive vječno. U njihovom bivstvovanju nije bilo granice između života i smrti, oni su porazili dijalektiku erosa i tanatosa. Kao i sam vladika Rade. Ovo je onaj božanski, ljudskotražiteljni, bogomnadareni, odgovor Njegošu. Čekali smo ga dva vijeka. Nijesmo ga imali do sada. Kako smo ga dobili? Jednostavno. Tako što je Petar Drugi oblikovao Mira Vuksanovića“, kazao je između ostalog Perović.
Vuksanović je zahvalio domaćinima i publici, čestitajući predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću međunarodna priznanja: titulu Evropske prestonice kulture 2030.godine i Uneskovog grada muzike.
„Nije to sreća, to je stvar pregnuća, Nikšić doživljava dva velika međunarodna priznanja. Da izrazim na svoju želju i sigurnost da će Nikšić, u godinama koje dolaze, ne samo 2030., raditi tako da drži, cijeni i čuva svoju tradiciju, ali da sada radi tako što će stvarati novu tradiciju ”, istakao je Vuksanović, koji je pročitao prvi prolog iz svoje knjige, pod naslovom „Krst Obradov više Gore Crne“.
Moderatorka je bila Bojana Pejović.
Izvor: RTNK
