Piše: Nebojša Popović
-„Moram biti iskren prema vama, zaista me nije briga šta će se desiti sa Ukrajinom, na ovaj ili onaj način.“
-„Olako bacamo pola triliona dolara u rupu zbog sukoba u Ukrajini… Zašto? Da bi jedan od ministara Zelenskog mogao da kupi veću jahtu“?
-„Divim se hrabrim Ukrajincima… ali nemojmo pomiješati hrabrost ukrajinskih trupa na terenu sa činjenicom da imaju najkorumpiranije rukovodstvo i vladu u Evropi, i možda najkorumpiranije rukovodstvo bilo gdje u svijetu“
Ovo su samo neke od izjava 39-ogodišnjeg senatora, Džejmsa Dejvida Vensa (J.D. Vance), kojeg je Donald Tramp imenovao za kandidata za potrpedsjednika Amerike ispred Republikanske stranke. Nakon subotnjeg pokušaja atentata, predsjednička trka u SAD je dobila sasvim novu dinamiku.
Gotovo je izvjesno da će Tramp ponovo biti predsjednik Amerike, dok je lobiranje iza kulisa u Trampovom štabu intenzivirano. Kako piše portal „Aksios“, naročito su milijarder Ilon Mask, novinar Taker Karlson i tehnološki investitor Dejvid Saks pozivali Trampa da konačno presječe u korist Vensove nominacije.
Karlson snažno zalaganje za Vensa objašnjava činjenicom da je on osoba koja „ne mrzi tajno Trampa za razliku od svih ostalih“, te da se oni dvojica fundamentalno slažu, što je upravo činjenca koja plaši neokonzervativce koji žele da Amerika i dalje potpiruje rat u Ukrajini.
Zašto baš Džej Di Vens?
Vensov veliki adut je njegova mladost. Uskoro će napuniti 40 što je približno oko polovina Trampovih godina. On izgleda mlado, koristi mladalački diskurs i ujedno projektuje takvu energiju. Kao takav biće prvi iz generacije milenijalaca koji će postati stanovnik Bijele Kuće, a što ga u očima Trampovih savjetnika čini idealnim da privuče mlađe američke glasače.
Vens je takođe prilično pametan, pa je uspio da američkoj javnosti ponudi duge, detaljno obrazložene i istorijski utemeljene argumente za Trampovu politiku. Ukratko, uspio je da intelektualno artikliše politiku Trampizma što ga na duge staze čini politički daleko opasnijim protivnikom. Tome je znatno doprinijela činjenica da je Džej Di Vens autor jedne od najuticajnijih knjiga Amerike protekle decenije, bestselera – „Elegija brđana“(Hillbilly Elegy).
Nebojša Popović: „Niko nije učinio toliko dobra svojim prijateljima, niti zla svojim neprijateljima“
Vens kroz prizmu sopstvenog iskustva u toj knjizi opisuje bijes ponižene američke radničke klase protiv elita. Kao neko ko je odrastao u Ohaju, državi koja pripada tzv. „pojasu rđe“( Rust Belt), što je kolokvijalni naziv za zonu država srednjeg zapada SAD-a koje su u poslednjoj četvrtini 20. vijeka zapuštene i deindustrijalizovane –a koje su dugo vremena smatrane onom „pravom Amerikom“, Vens predstavlja nekoga sa kim je prosječnom bijelom Amerikancu veoma lako da se identifikuje.
Protiv rata
Interesantan detalj iz Vensove biografije je da se kao veoma mlad prijavio u marince i služio u Iraku. To iskustvo je vjerovatno dodatno oblikovalo njegove poglede da Amerika ne bi trebalo da započinje nikakve ratove. U autorskoj kolumni za „Volstrit džournal“, Vens kritikuje američke ratne epizode u Iraku, Avganistanu, Libiji i Siriji, uz konstataciju da su koštale puno i odnijele mnogo života, a da zauzvrat uopšte nisu služile američkim dugoročnim interesima.
U istoj kolumni jasno se vidi da nije sklon da zbog Ukrajine rizikuje dalju ratnu eskalaciju, optužujući Zelenskog da pokušava da isprovocira rat između nuklearnih sila. Naravno, formalnim dolaskom na jednu od najmoćnijih pozicija u Americi razumno je očekivati izvjesne promjene u njegovom pristupu prema ovom pitanju, ali politika mladog Trampovog potpredsjednika je sasvim jasna.
Njen glavni moto je – „Učinimo Ameriku ponovo snažnom“, a to analtičari ukratko opisuju kao pogled na svijet koji je pro-izraelski, antikineski i koji izaziva nervozu u Evropi. Briselski portal „Politiko“ navodi reakciju neimenovanog visokog zvaničnika EU koji je Vensovu potpredsjedničku nominaciju prokomentarisao riječima – „Ovo je katastrofa za Ukrajinu“. Znakovit je i detalj da je Vens tokom svog prvog pojavljivanja na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji u februaru 2024. preskočio susret sa ukrajinskom delegacijom…
