Piše: Miloš Lalatović
Roman Vjenčanica Isaka Baševisa Singera, opisuje period dvadesetih godina u Poljskoj i lokalnim državama. U stvari opisuje život jevrejske zajednice unutar jednog neprijateljskog okruženja. Ovo je u velikoj mjeri autobiografski roman samoga pisca sa promijenjenim imenom David Bendiger.
Roman je sličan po radnji romanima Bukovskog “ Bludni sin“, “Glad“, Knuta Hamsuna, “ Lovac u žitu“, Selindžera.
Nakon što otputuje od kuće iz malenog mjesta u Galiciji u Varšavu, mladi devetnaestogodišnji David Bendiger napušta ekstremno konzervativni, vjerski život, koji je vodio u kući svoga oca rabina, gdje je svaka stvar morala biti strogo košer, i po jevrejskim rigoroznim zakonima. Upetljao se u bludne veze sa tri žene koje su bile udate, a sklopio je i fiktivni brak sa Minom, djevojkom zaljubljenom u vjetropirastog mladića, kojemu se ne može mnogo vjerovati. I sam brak je Mina sklopila sa godinama mlađim Davidom, kako bi otišla u Palestinu, jer je čula da joj je voljeni tamo. Dešava se čitava drama tokom perioda iščekivanja da dobiju dozvolu za život u Palestini, u koju na kraju neće ni otići. David živi kod udate žene Eduše, supruge čovjeka poznatog u književnim krugovima. Ali i ona je zaljubljena u nekog drugog. Takođe, bio je u vezi i sa trećom ženom. Sve one su bile starije od njega. Ova situacija otkriva veliku dekadenciju tadašnje jevrejske omladine, koja se otrgnula od strogih moralno-religioznih normi i počela da vodi krajnje slobodan život. Davida, sve to ponašanje podsjeća na ono koje su ljudi vodili u vrijeme pred biblijski Veliki potop. Zaista, to je bilo vrlo turbulentno vrijeme, upravo se bio završio Prvi svjetski rat, prije toga Februarska revolucija, Oktobarska revolucija, Boljševičko-Poljski rat. Vladalo je siromaštvo i u samoj Poljskoj, gdje su Jevreji najviše u to doba živjeli, Rusiji, gdje su bili značajno prisutni, pa i u čitavom svijetu. Poljaci, kao i ostali evropski narodi su bili u lošoj ekonomskoj situaciji antisemitski nastrojeni. David je živio slično Hamsunovom glavnom junaku iz romana Glad, gledao je gdje će da jede, napuni stomak, hrana, pa skoro postaje opsesija. Po otkrivanju skrivenih strasti života sličan je Henriju Kinaskom, koga je Bukovski opisao u “ Bludnom sinu“.
Čitavu situaciju sa Davidom i njegovim raspusnim životom rešava dolazak njegovog oca rabina u Varšavu, u koju dolazi zbog zdravstvenih problema. Radilo se o ekstremno religioznom i moralnom čovjeku, koji sklanja pogled od žena, sve mora da mu bude po strogim vjerskim pravilima. Čak i detalji, poput toga, da nema u jastuku na kojem će da spava kakva mješavina vune i pamuka, koja je zabranjena po ortodoksnom judaizmu. Sa obzirom da mu je Davidov brat Aharon, koji takođe živi slobodnim životom, našao stan kod svoje tazbine, koji su liberalni Jevreji, ovi zahtjevi njihovog oca ih dovode do ludila. Ovo podsjeća na Jevreje, koje je Isus Hristos kritikovao u Jevanđeljima, zbog njihovog strogog zakona bez ljubavi, ali dolazak oca podsjeća i na jevanđeljsku priču o Bludnom sinu, samo što ovaj put sin nije došao kod oca, nego otac kod sina, koga savjetuje da se vrati kući, otvori prodavnicu i posveti se religiji, izučavanju Tore, Talmuda i Gemare. U tom nekom životnom raskršću se završava roman, situacija se sa glavnim likovima donekle smiruje i prestaje da bude toliko dramatična.
Roman Vjenčanica, predstavlja knjigu o mladosti, koja sa sobom donosi mnoge strasti i preispitivanja tradicionalnog vaspitanja i novih izazova.
