Creda, 5 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Slika i ton

Miloš Lalatović: Albreht Direr, renesansni mistični majstor umjetnosti

Žurnal
Published: 13. jul, 2025.
Share
Albreht Direr, (Foto: Wikipedia)
SHARE

Piše: Miloš Lalatović

Jedan od najzagonetnijih i najinteresantnijih renesansnih umjetnika, svakako jeste Albreht Direr. Bio je je njemački slikar, bakrorezac, teoretičar umjetnosti, ali ipak mađarskog porijekla.

Radovi ovoga umjetnika su vezani najviše za religiozne teme, ali i za teme prirode. Bio je je vrsni majstor geometrije i proporcije. Putovao je u Veneciju i dopisivao se sa umjetnikom Rafaelom. U poznim radovima bio je pod snažnim gotičkim stilom. Direrovi radovi odlikuje se zatvorenošću za spoljni svijet, i gledalac kao da treba da otkrije njihovu mističnu suštinu.

Četiri Apostola, Albreht Direr, (Foto: Flickr)

Neki poznavaoci umjetnosti i djela ovoga umjetnika svjedoče da njegovi radovi, zaista se odlikuje simbolizmom, pri čemu svaki detalj  na djelu ima tajanstveni karakter, posebno to važi za “ Melanholiju“, gdje se detalji vezuju za članstvo umjetnika u tajnom društvu, koja su u periodu humanizma i renesanse počela da izlaze iz  skrivenosti od srednjovjekovnih religijskih zabrana. Ali i sam umjetnik po sebi je imao što je lako uočiti u njegovim djelima  tajanstvenu osobenost, skrivenost od svijeta. Možemo na osnovu raznih filmova, koji opisuju ovaj period, pretpostaviti karakter Direra, u manje-više prašnjavoj radionici njemačkog govornog područja, gdje dolaze narudžbine ćutljivom ili samozatajnom čovjeku uronjenom u svoj svijet Biblije, prirode i skrivenih, možda od strane vlasti okarakterisanih jeretičkih učenja. Sve ovo Albrehtu Direru daje izvjesni mistični karakter, slično kao i njegovom zemljaku filozofu-obućaru Jakobu Bemeu, koji i do danas fascinira filozofe, teologe, istoričare i naučnike, koji se bave ovim periodom. Sam Beme je po nekim tvrdnjama Lužički Srbin. Uticao je i na ključnog ruskog liberalnog filosofa dvadesetog vijeka Nikolaja Berđajeva, koji je posvetio jednu svoju knjigu njegovom učenju. Njemačka se u ovom periodu odlikovala prodorom alhemije, hermetizma, kabale, sufizma i drugih netradicionalnih mističnih učenja, pa su ostale i neke knjige, koje nazivaju grimoari, u kojima se opisuju pomenuta učenja, ali koja spadaju u klasična djela zapadne ezoterije bez obzira na njihova različita porijekla.

Poklonjenje svetoj trojici, Albreht Direr, (Foto: Wikipedia)

Direr je po poznat po svojim autoportretima, od kojih je prvi naslikao sa svega trinaest godina, a zadnji sa dvadeset osam. U poslednjem autoportretu Direr je lijep, hristolikog izgleda, i sama slika nosi poruku, koja se nije mogla dugo protumačiti.

Poruka bi otprilike sa latinskog prevoda glasila “ ovako prolazi sve zemaljsko“.

Druga značajna djela Direra su Poklonjenje mudraca, Četiri apostola, Portret imperatora Maksimilijana, Portret mladića, Poklonjenje Svetom Trojstvu.

Prvi je u Evropi napravio Magični kvadrat.

Albreht Direr, ostaje i dalje tajna.

TAGGED:Albreht DirerMiloš LalatovićRenesansaslikar
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Siniša Vuković: Palimpsest “Kiklop”
Next Article Kako je Vlada Divljan napisao kultni narodnjak iz 80-ih

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Feljton – lažni mit o ,,Načertaniju“ kao tajnom srpskom spisu: Ljudevit Gaj je bio sardnik kancelara Meterniha i za to je bio dobro plaćen

U petoj deceniji XIX veka najznačajnija imena u krugu koji se formirao oko Ilije Garašanima,…

By Žurnal

Vida Ognjenović: Svaki pejzaž bez ljudi smatram mrtvom prirodom, a enterijer bez knjiga praznim prostorom

Gošća 11. izdanja tribine “Imaginarijum” JU “Zahumlje” Nikšić bila je Vida Ognjenović. Na temu “Slika, književnost…

By Žurnal

Omaž Blažu Šćepanoviću povodom šezdeset godina od tragične pogibije

Piše: Mišo Vujović Pesnik koji je opevao smrt Istorija srpske poezije pamti pesnike koji su…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Slika i ton

Korespodencija: Stiv Albini i Nirvana

By Žurnal
Slika i ton

Pola veka „Keri“: Kao trljanje kože o kožu

By Žurnal
Slika i ton

Preminuo čuveni srpski muzičar Ljubomir Ljuba Ninković

By Žurnal
Slika i ton

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?