On je istakao da kao rođeni Bjelopavlić čiji su brojni preci utkali svoje životno djelo u stvaranju države, govoreći o Martinićkoj bici, osjeća posebnu inspiraciju i nadahnuće
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je obilježavanju 227 godina od bitke na Martinićima, te poručio da „osjeća čast i zadovoljstvo što, kao predsjednik ima priliku da osvijetli važnost Martinićke bitke, u kojoj je ponosni narod Bjelopavlića i Pipera, potpomognut sunarodnicima iz podlovćenske Crne Gore, bojem prokrčio put ka slobodi i blistavom pobjedom protiv višestruko nadmoćnijeg protivnika – upisao svoje ime u istorijske knjige besmrtnosti.”
On je istakao da malo događaja iz bogate i slobodarske prošlosti Crne Gore po značaju i simbolici može da stane uz ovaj i da, kao rođeni Bjelopavlić čiji su brojni preci utkali svoje životno đelo u stvaranju države, govoreći o Martinićkoj bici, osjeća posebnu inspiraciju i nadahnuće.
– Predvođeni duhovnim kolosom naše istorije, Svetim Petrom Cetinjskim, Martinićki vitezovi su prije nešto više od dva vijeka, na ovom mjestu, ispisali jednu od najsvjetlijih stranica crnogorske borbe za oslobođenjem i postojanjem. Značaj Martinićke bitke po uspostavljanje jedinstva crnogorskog naroda i države je nemjerljiv. U simbiozi sa bitkom na Krusima, Martinići predstavljaju kamen međaš od koga je nepovratno krenulo zaokruživanje crnogorske države, sa punim iskazom koji će uslijediti vijek kasnije – na Berlinskom kongresu, kazao je Milatović.
Dodao je da je, u istoriografskom smislu, ostalo zabilježeno da je niz velikih pobjeda nad otomanskom vojskom, koji je, u konačnom, rezultirao objedinjavanjem i međunarodnim priznanjem Crne Gore, otpočeo upravo 1796. godine u bjelopavlićkoj ravnici.
– Zapaljena luča slobode na Martinićima grijala je srca crnogorskih heroja koji su na Krusima, Grahovcu, Fundini i Vučijem dolu, ne odstupajući pred moćnim neprijateljem, pobjednički uzdizali barjak nesalomivosti i prkosa. Zato danas, sa ovog mjesta, nošen osjećajem ponosa, želim da odam poštovanje Martinićkim herojima, koji su svoju vanvremensku i neprolaznu žrtvu ugradili u temelje države Crne Gore. Naša je obaveza da im odredimo uzvišeno mjesto u istorijskom sjećanju naroda kome pripadamo, a „vile će se grabiti kroz vjekove, da im vijence dostojne sapletu, poručio je Milatović.
Izvor: Dan
