Petak, 7 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

„Mi znamo ko smo“: Pokazati zrelost jezičke politike

Žurnal
Published: 23. oktobar, 2024.
Share
Mi znamo ko smo, (Foto: Pogled)
SHARE

Kako je, u danima za nama, nakon objavljivanja rezultata Popisa stanovništva, u javnoj sferi reaktuelizovano pitanje jezičkog identiteta građana Crne Gore (koji su se, po treći put u posljednjih dvadeset godina, dominantno, izjasnili da govore srpskim jezikom) pojavile su se i tendencije određenih političkih, ponegdje i naučnih, centara da se ovaj problem dezavuiše i označi kao društveni i negrađanski anahronizam kojim se, shodno tome, ne bi trebalo baviti.

Pogrešnu, neistinitu i namjerno izvitoperenu tezu da se u zemljama Evropske unije na redovnim popisima stanovništva ne postavlja pitanje o jeziku – iako transparentni i dostupni podaci s popisa stanovništva održavnih, recimo, u Češkoj (2021. godine), Poljskoj (2021.), Hrvatskoj (2021.) ili Mađarskoj (2022.) opovrgavaju ovaj stav – doživljavamo kao nespretnu mimikriju i pokušaj da se sakrije nedemokratsko, nažalost često i šovinističko, naličje ovih centara.

Saopštenje Inicijative Mi znamo ko smo povodom izjave Raška Konjevića

Ne samo da je jezičko pitanje sastavni i nezaobilazni segment sprovođenja državnih politika u brojnim zemljama Evrope i Zapada, već mnoge od njih zapravo predstavljaju uzorni model tretiranja ovakvih složenih i delikatnih identitetskih kategorija. Za to je primjer, recimo, Ujedinjeno Kraljevstvo (čiji je posljednji popis, koji je takođe obuhvatao i pitanja o jeziku, održan 2021. godine) gdje u Velsu, pored službenog engleskog jezika kojim se služi najveći procenat građana, status službenog ima i velški jezik sa tek 17% govornika. Slično je i u Švajcarskoj gdje – pored dominantnog njemačkog (sa 63% govornika), službeni status, po Ustavu ove zemlje, imaju i franuski (22%) i italijanski jezik (sa 8.2% govornika). U tom smislu, Crna Gora ostaje evropski primjer nedemokratskog stanja svojevrsnog jezičkog aparthejda kojim se diskriminiše najveći procenat stanovnika jedne države (njih 270.000; tj. 43%).

Naravno, uprkos pohvalnoj činjenici da i politički predstavnici parlamentarne većine uviđaju značaj ovog važnog pitanja i izjašnjavaju se afirmativno glede kontinuirane volje većine crnogorskih stanovnika, i dalje obeshrabruje i žalosti učestalost adresa koje bi da nastave s politikom neravnopravnosti i obespravljivanja svojih sugrađana, komšija, prijatelja, članova porodice i često svojih sunarodnika. U tom smislu, izražavamo nadu da će Crna Gora, i u kontekstu svoje jezičke politike, umjeti da pokaže zrelost, raskine s nesrećnim praksama jezičke segregacije i uvaži većinu.

Izvor: Fejsbuk

TAGGED:društvojezikKulturami znamo ko smoCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Danijel MekAdams: Neokonzervativci i Trampova kampanja
Next Article Elis Bektaš: Kako biti heroj u ova šugava vremena

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Zašto se zemlje odriču britanske kraljice, ali ne i Komonvelta

Ceremonijom na kojoj je dosadašnja generalna guvernerka Sandra Mejson, koja je Barbadosom vladala u ime…

By Žurnal

Ekonomist: Ukrajina izmešta jezgro svoje industrije na zapad zemlje

Preveo: Miloš M. Milojević Fabrički gradovi izgrađeni u sovjetsko doba su na pogrešnom mestu u…

By Žurnal

Koktel ljubavi u igraonicama

Kuda nas vodi ovaj put razbijanja svih tabua i isticanja seksualnosti kao primarne odlike identiteta…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Deseterac

Milica Bakrač: Bez ljubavi smo sjenke, niko i ništa

By Žurnal
Gledišta

Akademik Igor Đurović: Vještačka inteligencija i budućnost ratovanja

By Žurnal
Gledišta

VAR SOBA: Korak po korak … medalja

By Žurnal
Gledišta

Sara Buš i Dženifer Haden: Kraj ere nevladinih organizacija?

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?