Piše: Lorenco Berti
Italijanski dnevni list L’Identità objavio je opširan članak o položaju Ukrajinske pravoslavne crkve i kršenju verskih prava miliona Ukrajinaca, sa posebnim osvrtom na slučaj hapšenja i sudskog postupka protiv mitropolita svjatogorskog Arsenija. Budući da je reč o jednom od retkih glasova među zapadnim medijima koji se nije ustručavao da pred svoje čitaoce iznese činjenice koje pokazuju realno stanje verskih prava u Ukrajini, portal „Život Crkve“ prenosi tekst i prelom italijanskog lista u celini.
Hrišćani se ne progone samo u Africi ili na Bliskom istoku, već i u susednoj Istočnoj Evropi. U Ukrajini, državi koju od 2022. godine finansijski podržavamo milijardama, kanonska Pravoslavna Crkva, ubedljivo prva po broju vernika, izložena je svakoj vrsti zloupotreba: bogomolje joj zaplenjuje država, sveštenici se proizvoljno hapse, a sve je dovedeno do zabrane delovanja odlukom parlamenta. Ova mera izazvala je negodovanje čak i Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava, koji je u zvaničnom izveštaju ovu odredbu ocenio kao „nesaglasnu sa međunarodnim zakonodavstvom“, jer „predstavlja ozbiljno ograničenje koje pogađa sposobnost pojedinaca da ispovedaju svoju veru, a Ukrajina nije dokazala neophodnost i proporcionalnost ove mere“.
Pokazatelj ovakve atmosfere progona jeste slučaj mitropolita Arsenija, verske ličnosti veoma poznate i poštovane širom istočne Ukrajine. Dana 24. aprila 2024. godine Služba bezbednosti Ukrajine (SBU) izvršila je pretres u Manastiru (Lavri) Uspenja Presvete Bogorodice u Svjatogorsku (Donjecka oblast) Ukrajinske pravoslavne crkve i uhapsila njegovog igumana, mitropolita Arsenija, pod optužbom da je „širio informacije o kretanju, pomeranjima ili položaju Oružanih snaga Ukrajine“, za šta je predviđena kazna do osam godina zatvora. Optužbe se odnose na besedu održanu u septembru 2023. godine, u kojoj se mitropolit jednostavno požalio na kontrolne punktove ukrajinske vojske u oblasti Kramatorska, koji su sprečili dolazak brojnih hodočasnika u manastir.
Arsenije je najpre prebačen u zatvor u Slavjansku, a potom u Dnjepropetrovsk. Sud sistematski ignoriše sve zahteve advokata da se primene alternativne mere umesto pritvora, uprkos sve težem zdravstvenom stanju mitropolita, koji pati od ozbiljnih srčanih problema i potrebna mu je operacija.
Slučaj izaziva široku raspravu i, uprkos pritiscima kijevskih vlasti, u njegovu odbranu oglasile su se brojne ličnosti unutar ukrajinskog društva. Javne ličnosti, političari i verske organizacije potpisali su apele za njegovo oslobađanje, dok mnogobrojni vernici prisustvuju svakom ročištu kako bi pokazali podršku svešteniku.
Ovo nije izolovan slučaj. Prema rečima šefa SBU Vasilija Maljuka, od 2022. do 2024. godine ukrajinske bezbednosne službe sprovele su više od 41.000 istraga protiv Ukrajinske pravoslavne crkve, izvršile pretres u više od 350 crkvenih objekata i pokrenule 170 krivičnih postupaka protiv pravoslavnog klira zbog „veleizdaje“, „pomoći agresorskoj državi“ i „podsticanja verske mržnje“. Neki osuđeni sveštenici razmenjeni su za ratne zarobljenike i upućeni u Rusiju, a više od pedeset duhovnika lišeno je ukrajinskog državljanstva. Nakon zaplene Kijevo-Pečerske lavre u martu 2023. godine, jednog od najznačajnijih manastira u Ukrajini, iguman manastira, mitropolit Pavle, obratio se predsedniku Zelenskom sa molbom da zaustavi iseljenje, nakon čega je stavljen u kućni pritvor.
Uprkos svemu tome, u Italiji i Evropi o ovim događajima gotovo da se ne govori, verovatno zato što se ne uklapaju u narativ o Ukrajini kao bedemu demokratije, koji podržava većina mejnstrim medija. Određene reakcije zabeležene su u Sjedinjenim Američkim Državama. Aktuelni potpredsednik DŽ. D. Vens u aprilu 2024. godine, dok je bio senator iz Ohaja, održao je oštar govor u američkom Senatu osuđujući represiju nad pravoslavnim hrišćanima: „Sramota je što odbijamo da milijarde dolara koje šaljemo Ukrajini iskoristimo kao sredstvo pritiska da bismo obezbedili i garantovali versku slobodu.“ Slične stavove iznele su i druge javne ličnosti bliske administraciji Trampa, poput kongresmenke Ane Pauline Lune, preduzetnika Viveka Ramasvamija i novinara Takera Karlsona. Američki advokat Robert Amsterdam, poznat po međunarodnim slučajevima u oblasti zaštite ljudskih prava, od 2023. godine pravno zastupa Ukrajinsku pravoslavnu crkvu i vodi internet stranicu savetheuoc.com.
Aleksandar Živković: Ukrajinska crkva kao prvo pitanje vaseljenskog pravoslavlja
U Italiji je udruženje „Vento dell’Est“ organizovalo nekoliko inicijativa, uključujući konferenciju u Veroni na kojoj su učestvovali regionalni odbornik Stefano Valdegamberi i bivši poslanik Vito Komenčini, kao i pismo upućeno papi Lavu XIV sa pozivom da Katolička Crkva zauzme jasan stav po ovom pitanju.
Izvor: Život crkve/ lidentita.it
