Javna ustanova „Zahumlje“ ovogodišnje kulturno-umjetničke sadržaje završila je predstavljanjem knjige „U pravcu slobode – kolumne i komentari (2020 – 2022)“ Vojina Grubača. Promocija Grubačeve knjige, u kojoj se nalazi 195 tekstova, održana je sinoć, u sali „Zahumlja“.
Knjiga „U pravcu slobode“, prema riječima politikologa i književnika, mr Aleksandra Ćukovića, predstavlja izuzetno vrijedan analitički korpus. Autor bilježi, tumači i problematizuje jednu izuzetno složenu političku i kulturološku stvarnost savremene Crne Gore u periodu između 2020. i 2022. godine.
„Hronološki prati jedan od najburnijih savremenih političkih ciklusa, u čijem se središtu našao, ko drugi do svetovasiljevski Nikšic, Komaninov Grad gospodin, postavljen kao metaforički epicentar dubokih identitetskih i ideoloških ‘potresa’ društvenog raspleta čije sagledavanje ovom knjigom dobija prve ozbiljnije konture. Tu se, u Grubačevom čitanju,začela i, do izvjesne mjere, oblikovala alternativa dugotrajnom sistemskom monopolu koji je namučio i do pucanja opteretio receptore društva. Dakako, tu se i kritički osvjetljavaju apsurdi i zablude koje se javljaju na oba politička pola kao pokušaji da se napregnutost i opterecenost konačno napuste, što do sada nikome nije pošlo za rukom. I tu je, razumije se, Grubač nemilosrdan. Na momente, prema mom skromnom uvjerenju, i brutalan, ali sa svrhom“, istakao je Ćuković.
Recenzentkinja, književnica Milica Bakrač, istakla je da će knjiga iznenaditi, obradovati, ali i razljutiti čitalačku publiku. Kolumne koje je Grubač stvarao posljednjih nekoliko decenija, uglavnom kao „posmatrač“ iz Rusije, pratile su burnu i varljivu političku scenu Crne Gore i sve njene ličnosti.
„I u ovoj, prvoj knjizi koja obuhvata period od 2020-2022. godine, autorove kolumne slikaju vrijeme uoči velikih litija pokrenutih zbog odbrane Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori – što jeste ‘pobjeda’, pa do kraja 2022. koja jeste ‘sloboda’, ali i tumbanje smisla, naših težnji i očekivanja koja su trebala zbilja da budu pozitivna. Ono što je zaista pohvalno, a što kao saradnik na ovom izdanju i te kako znam: Vojin Grubač nije mijenjao karaktere i osobine ‘svojih’ likova koji se ‘provlače’ kroz kolumne. Neke od Vojinovih kolumni jesu zaista glas naroda. Neke i nijesu, zbog toga što je Grubačev analitički stav često strog i nepromjenjiv, i ne podudara se sasvim sa mišljenjem saradnika na knjizi. Dakle, to ne mora da bude prepreka da se dobra profesionalna saradnja sprovede kako treba“, naglasila je Bakrač.
Tekstovi poput Grubačevih kolumni i komentara, kao svojevrsna hronika jednog prelomnog trenutka u savremenoj istoriji Crne Gore mogu imati dugoročan značaj, u skladu sa prirodom propagande i političke analitike, smatra tehnički urednik, književni kritičar mr Milorad Durutović.
Iako su ti tekstovi nastajali po načelu trenutka, mogu imati i izvjestan futuristički značaj.
„Za tumače našeg vremena Grubačeva knjiga može biti višestruko korisna. njeno hronikalno načelo društveno-političkog života, analize koje su često objavljivane doslovno iz dana u dan, mogu poslužiti za uočavanje neobične društvene dinamike, kao i za registrovanje onih bitnih nijansi koje protokom vremena nestaju i koje je nemoguće očuvati u okvirima klasičnih istoriografskih disciplina. Bez namjere da pravim neprimjerenu analogiju,može se reći da Grubačeva knjiga u izvjesnom smislu ima onaj značajan koji imaju veliki istorijski romani: na fonu krupnih istorijskih okolnosti oni zalaze u sudbine običnog čovjeka i saopštavaju nam šta je narod želio, kako je stradao i čemu se nadao, a ne samo ono što ostaje upamćeno kao legat političkih elita“, kazao je Durutović na promociji koja je održana u punoj sali „Zahumlja“.
Kako autor u predgovoru navodi, knjiga je hronologija burnog društveno-političkog razdoblja kada se u Crnoj Gori intenzivno prepliću unutrašnji i spoljašnji faktori političke moći.
„Knjiga počinje tekstovima od maja 2026. i kolumnama na razjašnjenju identitetskih tema, jer sam smatrao da je to najbolja podrška litijskom pokretu i njegovoj osnovnoj ideji – pomirenje pranoslavnih Srba i Crnogoraca, pacifikovanju spornih momenata naše konfliktne istorije, kao i brisanju ideoloških i političkih razlika među ljudima, sve uz duboko poštovanje i priznanje građanima iz drugih etničkih i religijskih predznaka koji su pomogli da se s političkog trona ukloni jedan nehumani režim“, istakao je Grubač.
Odabrane tekstove, ali i odlomak iz recenzije dr Strahinje Bulajića, čitao je Mihailo Perošević.
Bulajić je zapisao da su Grubačevi tekstovi jasni i prijemčivi za sve strukture, a karakteriše ih britkost stila.
Izvor: RTNK
