Za svaki dobar ples je potrebno dvoje. I mora da se zna ko vodi. Semafor na sinoćnjoj utakmici je to jasno pokazao. A igra na terenu još bolje od semafora.
Evo i meni prilike da se iz punih usta zahvalim komšijama Hrvatima i da im čestitam na ulasku u polufinale mundijala 2022.
Iako mi se njihova igra nije dopadala tokom cijelog prvenstva, i zbilja mislim da nijesu zaslužili da se onako provuku pored Lukakua i Belgijanaca u grupi; niti pored borbenih Japanaca; niti ima smisla da onako defanzivni baš oni izbace Brazil iz same završnice… Ali evo, povlačim sve što sam rekao.
Dokazali su da je sve baš tako trebalo. Da im se svi dive, da ih svi hvale, da im daju oreol nepobjedivosti, nepremostive žilavosti. Te sjajni štoperi, te najbolji vezni red…
Baš je to bila prava uvertira, izvanredni podijum za tango koji smo sinoć vidjeli na „Lusail“ stadionu u Kataru.
Kapacitet Argentinaca i njihovu pravu vrijednost nije niko bolje mogao izmjeriti od tako „napumpane“ hrvatske ekipe. Nedodirljivi „kockasti“ postali su lak plijen furiozne igre Argentinaca. Dva laka okreta u prvom poluvremenu, i pirueta Mesija protiv „najboljeg svjetskog štopera“ Gvardiola u drugom – pokazali su svijetu kako izgleda tango sa loptom. I podsjetila na dominaciju Argentine u Meksiku 86, kada su u polufinalu (protiv Belgije 2:0 – oba gola Maradona) bili ubedljiviji nego u svim prethodnim utakmicama.
Što se mene tiče, prvenstvo je okončano krunisanjem kralja, a u nedjelju slijedi, kao u klizačkim takmičenjema: revijalni program. Za probrane sladokusce. Svijet je dobio najboljeg. Pamtiće se da je iz petog pokušaja. I pamtiće se da je upravo Mesi režirao kompletnu osvetu Hrvatima za poraz (0:3) u grupnoj fazi ruskog Mundijala.
I zato – hvala komšije! Svaka čast! Zadužili ste svjetski fudbal ovom demonstracijom „totalnog tanga“.
Oliver Janković
