Izdvajamo zanimljivu crticu iz istorije djelovanja Instituta za biologiju mora Kamen nobelovca (#28/65), kao dio serijala objava povodom jubileja – 65 godina naučnog rada i istraživanja, koju IBM objavljuje na svojoj stranici.
U dvorištu Instituta za biologiju mora, pored crkvice Svetog Ilije, nalazi se jedan kamen koji naizgled ničim ne odudara od ostalog kamenja uokolo.
Institut, odnosno Palata Radoničić, ima dugu istoriju. A duga istorija, ako je iole ozbiljna, obično nosi i poneku legendu. Jedna od njih vodi nas u 1969. godinu, kada je u tadašnjem Zavodu za biologiju mora u Kotoru (današnjem Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore) održana međunarodna radionica „Neurofiziologija i ponašanje“. Radionica je organizovana u saradnji Međunarodne laboratorije za istraživanje mozga sa Međunarodnom organizacijom za istraživanje mozga, IBRO (International Brain Research Organization).

Kotor je u tom periodu bio važno mjesto međunarodne naučne obuke u oblasti neurofiziologije. Radionica je okupila 45 mladih istraživača, postdoktorskih saradnika i mladih univerzitetskih nastavnika iz više zemalja, dok su predavači dolazili iz SAD, SSSR, Čehoslovačke, Poljske, Jugoslavije, SR Njemačke, Francuske i Mađarske. Među njima su bili i akademik prof. dr Ljubiša Rakić i prof. dr Radoslav Anđus.
Malo ko je tada mogao pretpostaviti da će jedan od učesnika, tada dvadesetpetogodišnji Ervin Neher, dvadeset dvije godine kasnije, 1991. godine, dobiti Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu, zajedno s Bertom Sakmanom, za otkrića o funkciji pojedinačnih jonskih kanala u ćelijama, odnosno za rad koji je doveo do razvoja patch-clamp metode.
A gdje je u toj priči kamen?
Prema legendi, potkrijepljenoj fotografijama i sjećanjima učesnika, Ervin Neher je tokom boravka u Kotoru sjedio upravo na kamenu pored crkvice Svetog Ilije. Od tada je taj kamen dobio posebno mjesto u neformalnoj mitologiji Instituta. Legenda kaže da naučnici koji sjednu na taj kamen imaju šansu da osvoje Nobelovu nagradu.

Naučno gledano, uzorak je za sada skroman. Statistička značajnost, kako bi se reklo, zahtijeva dodatna istraživanja. Ali tradicija je tradicija, a nauka je ipak dovoljno radoznala da hipotezu ne odbaci prije provjere.
Na Institutu će se ove godine deseti put organizovati NERKA, međunarodna ljetnja škola posvećena akademiku Radoslavu K. Anđusu, a njen organizator, prof. dr Pavle Anđus, redovno polaznicima priča o kamenu Nobelovca, i svake godine barem neko sjedne na kamen.
Zato, ako se zateknete u dvorištu Instituta, pored crkvice Svetog Ilije, i ugledate jedan naizgled običan kamen, nemojte ga potcijeniti.
Nikad se ne zna. Možda je upravo to početak jedne sasvim ozbiljne naučne karijere.
Izvor: UCG
