Subota, 8 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Kako srpska književnost „postaje“ svjetska i koji su naši autori najprevođeniji

Žurnal
Published: 2. avgust, 2022.
Share
SHARE
Put naše književnosti u svet već 15 godina podržava Ministarstvo kulture konkursom za sufinansiranje prevoda. Objavljeno je oko 900 naslova, Andrić je i dalje najprevođeniji, a beleži se i pravi bum prevoda na italijanski jezik. S više od 130 dela naših autora objavljenih na italijanskom uz podršku konkursa taj jezik, ušao je među četiri na koje se najviše prevodi srpska književnost. U vrhu su tradicionalno makedonski, engleski i ruski.
https://zurnal.me/wp-content/uploads/2022/08/prevodi.mp4

Broj prevedenih dela je i veći kada se ima na umu činjenica da mnogi strani izdavači samostalno objavljuju knjige naših pisaca.

„Postoji u Italiji, što nekako promiče našoj pažnji, veliki broj istraživačko naučnih centara u kojima se srpski jezik i književnost izučavaju. Mislim da ih ima od 13 do 15 od severa do juga Italije. Svi su u velikoj meri aktivni i da je to zapravo razlog zbog kojeg postoji veliki broj prevodilaca koji su stovremeno u najvećem broju slučajeva i promoteri naše književnosti“, kaže viši savetnik u Ministarstvu kulture Mladen Vesković.

Većina njih ima akademski angažman, što garantuje dobro poznavanje i predstavljanje pravih književnih vrednosti.

„Mnoga dela naše književnosti zaslužuju da prekorače okvire svog izvornog jezika i da na taj način postanu i formalno deo jedne šire evropske kulture kojoj suštinski već i pripadaju“, navodi istraživač srpske književnosti prof. Marija Baraš iz Venecije.

Najprevođniji i dalje je Andrić. Slede Crnjanski, Selimović, Kiš, moderni klasici Basara. Velikić. Albahari, ali i nova generacija poput Lane Bastašić i Darka Tuševljakovića. U italijanskom prevodilačkom nizu uočljiv je i niz jednog od naših najboljih pisaca današnjice, Enesa Halilovića.

„Neke od najvažnijih knjiga ovog sveta napisane su na Apeninskom poluostrvu. Sada kada i moje knjige idu tamo, nadam se da će čitaocima biti zanimljivi likovi i da će biti zanimljiva priča, kao što je meni zanilmjiva priča Đovanija Verge. Svi mi zapravo tražimo sreću. Literatura je jedno od tumačenja čoveka“, ističe Halilović.

Dela naših knjizevnika objavljena su na 36 jezika tokom 15 godina trajanja konkursa. Ali u književnosti uvek ima i nešto važnije od brojeva. A to je u ovom slučaju činjenica da imamo nove generacije pisaca koje zaslužuju pažnju stranih izdavača, prevodilaca i čitalaca.

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Rusija i sankcije, polugodišnji bilans: Granice ekonomske moći
Next Article Ministrovanje & The Black Diamond

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Tebi pojem, domovino

Mokranjčevo je djelo ovdje, kao i gotovo sve ostalo, u najgora vremena odstranjeno za duga…

By Žurnal

Abortusi u Crnoj Gori – muški greh

Infantilizovani današnji muškarci, nespremni da preuzmu ulogu u porodici, skloni su da, što bi rekle…

By Žurnal

Srbija: Ko se boji izbora?

Nekih izbora će biti najkasnije na proleće – toliko znamo. Sve drugo je nepoznato, dok…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaMozaik

Pismo Henrija Milera Kurciu Malapertu

By Žurnal
DruštvoKultura

Hamilton Fiš Armstrong i sudbina njegove stolice za kralja Aleksandra

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 3

Razgovor sa Gojom – esej Iva Andrića

By Žurnal
Kultura

Sveta Marija Gatčinska-stradalnica, koja liječi depresiju

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?