Četvrtak, 30 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Društvo

Kako je Blekrok povukao potez koji će uzdrmati svetsko tržište investicija

Žurnal
Published: 18. januar, 2024.
Share
Blekrok, (Foto: Investopedia)
SHARE

Američka investiciona kompanija Blekrok, najveći svetski fond za upravljanje imovinom i investicijama, kupuje kompaniju Global Infrastructure Partners (GIP) za 12,5 milijardi u kešu i deonicama. Na taj način nastaje tržišni „monstrum“, budući da je GIP jedan od najvećih svetskih fondova za infrastrukturno investiranje i trenutno upravlja imovinom teškom oko 100 milijardi dolara, dok Blekrok, od svojih 9,7 hiljada milijardi kojima upravlja, oko 50 milijardi ima u infrastrukturnim kompanijama

Blekrok, (Foto: Investopedia)

GIP je vlasnik ili upravljač brojnih kompanija u sektoru energije, transporta, vodosnabdevanja… Među njima su i londonski Getvik aerodrom, edinburški aerodrom, Luka Melburn, veliki železnički prevoznici u Italiji i Australiji, nekoliko velikih kompanija za proizvodnju „zelene“ energije…

Blekrok je nedavno objavilo ovu akviziciju, koja bi trebalo da bude realizovana do kraja godine. To je najveća akvizicija Blekroka još od 2009. godine, kada je ta multinacionalna korporacija kupila fond za upravljanje imovinom banke Barkli za 13,5 milijardi dolara.

Blekrok – finansije, ali i fosilna goriva i oružje

Svetski investicioni gigant, odnosno njegov generalni direktor Leri Fink, već godinama traži pravog partnera, kako bi mogao da svoje investicione poslove proširi na alternativno tržište u odnosu na polja kojima se inače najviše bavi, tvrdi Fajnenšel tajms. Blekrok se najviše bavi oblašću finansija i posluje u 100 zemalja, ali je angažovan u brojnim drugim oblastima, od proizvodnje fosilnih goriva, do industrije oružja, zbog čega je bio na meti mnogih kritika..

Sa druge strane, GIP je fokusiran na infrastrukturni biznis, a „Fajnenšel tajms“ navodi da je ovaj „posao koji može da uzdrma svetsko investiciono tržište“, započet na večeri u italijanskom restoranu „Fasano“ u Njujorku, na kojoj su bili Fink i osnivač GIP Adebajo Ogunlesi.

I Fink i Ogunlesi smatrali su da je oblast investiranja u infrastrukturu perspektivna i da će to biti „oblast na najvećim rastom“ u narednim godinama.

Fink je nedavno izjavio kako bi saradnja Blekroka i GIP mogla da „zadovolji rastuću tražnju državnih fondova i bogatih poojedinaca za ulaganjima u infrastrukturu“.

„Blekrok i GIP biće u mogućnosti da povežu naše klijente sa većim i boljim mogućnostima, dok će u isto vreme ubrzati rast, diverzifikovati ulaganja i generisati zaradu našim deoničarima“, rekao je on.

Skrivenu operaciju preuzimanja GIP, koja je počela odmah posle ove večere u oktobru, u Blekroku su nazvali „jabuka“, dok su je u GIP-u zvali „banana“, tvrdi Fajnenšel tajms.

Dogovor je postignut već u novembru, dok je on potvrđen na zajedničkom sastanku u decembru. „Fajnenšel tajms“ navodi da će ova akvizicija „uticati na ceo sektor privatnog kapitala, primoravajući druge poznate nezavisne firme da razmotre da li im je takođe potreban partner ili finansijska podrška sa berze“.

Tržište infrastrukture trenutno vredi oko hiljadu milijardi dolara, procenjuje Biznisvajr i dodaje kako se radi o oblasti koja bi u godinama pred nama mogla da bude jedna od najbrže rastućih.

Među faktorima koji će na to uticati su rastuća potražnja za naprednom digitalnom infrastrukturom, kao što su optička širokopojasna mreža, antene za mobilnu telefoniju, centri za obradu i čuvanje podataka, logistički habovi kao što su aerodromi, pruge i luke zbog obnove lanaca snabdevanja, kao i kretanje industrije ka dekarbonizaciji i energetskoj bezbednosti.

Takođe, veliki deficiti vlada značiće da će kapital za važnu infrastrukturu biti tražen kroz javno-privatno partnerstvo, dok će kompanije, suočene sa visokim kamatama, takođe tragati za partnerima prilikom ulaganja u infrastrukturu, navodi Biznisvajr

„Infrastruktura je jedna od najuzbudljivijih dugoročnih mogućnosti, jer brojne strukturne promene menjaju svetsku ekonomiju. Verujemo da će ekspanzija fizičke i digitalne infrastrukture nastaviti da ubrzava, jer vlade daju prioritet samoodrživosti i bezbednosti kroz povećanje domaćih industrijskih kapaciteta, energetsku nezavisnost i lociranje ključnih privrednih sektora unutar same države. Državnici su zbog toga na samom početku implementacije finansijskih podsticaja za infrastrukturu nove tehnologije, koja se dešava jednom u generaciji“, objasnio je Fink.

Blekrok namerava da kapitalizuje globalno ubrzanje vladinih ulaganja u infrastrukturu, navodi britanski „Gardijan“, u čijoj državi GIP vodi velike projekte.

„Političari pokušavaju da povećaju potrošnju na infrastrukturu kako bi pojačali domaće ekonomije, a posebno u oblasti obnovljive energije, uključujući i američki Akt za smanjenje inflacije, koji je težak 369 milijardi“, navodi taj list.

Nedeljko Čolić

Izvor: NIN

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Američka Berza Ostvarila Značajan Skok u 2023
Next Article Zašto nas priča o Al Kaponeu još uvek fascinira?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Priče o slobodi na kraju i početku istorije: Tri načina čitanja knjige „Slobodna“ Lee Ipi

Piše: Branko Milanović Nije često da neko u procesu učenja ili čitanja dođe do tri…

By Žurnal

Treba li nam bolja ili gora televizija: Trka između obrazovanja i katastrofe

Piše: Nil Postman Prevela: Milica Jeremić Postoje dva načina na koji duh kulture može da…

By Žurnal

Leon Ćevanić: Poklič „Za dom – spremni“ ne potječe iz Austro-Ugarske, već iz ustaškog pokreta

Piše: Leon Ćevanić Iako je prošlo već nekoliko mjeseci od njegova ponovnog stavljanja u središte…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoNaslovna 5

Savezničko bombardovanje Nikšića i Podgorice

By Žurnal
DruštvoKultura

Evo kako visok pritisak oštećuje mozak i izaziva demenciju: Naučno otkriće koje menja tok lečenja

By Žurnal
DruštvoNaslovna 5STAV

Boka Kotorska i težnja nezavisne države Hrvatske

By Žurnal
DruštvoKultura

Francuski jezik je neprijateljski, jer ubija moj maternji

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?