Petak, 13 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Naslovna 4Politika

Istorija modernog parlamentarizma Srbije

Žurnal
Published: 4. april, 2022.
Share
Skupština Srbije, (Foto: Arhiva)
SHARE

Od početka 19. veka do 1858. godine u Srbiji su održavane običajne narodne skupštine. Sazivali su ih knez ili Savet onda kada su smatrali da je to potrebno. Učesnici skupština, osim u retkim slučajevima, nisu bili birani od naroda. Prema Zakonu o narodnoj skupštini, koji je izglasan na Svetoandrejskoj skupštini, ona je dobila ime Srpska narodna skupština.

Skupština Srbije, (Foto: Arhiva)

Kad je reč o modernom parlamentarizmu, Srbija je svoj prvi skupštinski zakon, Zakon o Narodnoj skupštini, dobila 28. oktobra 1858. godine.

Na osnovu njega sazvana je Svetoandrejska narodna skupština, održana u Beogradu od 30. novembra 1858. do 31. januara 1859. godine.

Time je ozakonjena ustanova narodne skupštine i postavljen temelj predstavničkog sistema u Srbiji.

„Od tada je ona parlamentarna država, od tada se u izveštajima stranih predstavnika čuje imenica skupština. Srbija je, inače, imala skupštine još od početka Prvog srpskog ustanka. Na jednoj od skupština su potvrđeni ustavni zakoni. Srbija je održala skupštine tradicionalne koje su čak zbacivale kneževe, odnosno imenovale druge. U krajnjoj liniji Srbi su u srednjem veku imali svoje sabore poput drugih srednjovekovnih naroda, mada je Srbija bila deo vizantijskog komonvelta“, kaže istoričar Čedomir Antić.

Prema njegovim rečima, trebalo je vremena da ta siromašna, seljačka zemlja, koje je imala velike uzore, i koja je pokušavala i uspevala u određenoj meri da stigne velike, bogate evropske zemlje koje nisu bile pod stranim ropstvom.

„Međutim, već posle 25 godina, od kada je donesen prvi skupštinski zakon Srbija je ušla u veliku borbu za parlamentarnu vladu“, istakao je Antić.

Poslaničku zakletvu polagali su poslanici već na Svetoandrejskoj skupštini. Njen tekst, nešto izmenjen, zvanično je unet u Ustav iz 1869. i sve kasnije ustave. Vreme izbora počelo je 1869. godine.

„Osamdesetih godina jedna velika, masovna Narodna radikalna stranka se borila za to da skupština bira vladu, i to je Srbija postigla 1888. godine slobodoumnim Ustavom koji će kratko potrajati, ali će 1903. godine njegove tekovine biti unesene u Ustav kojim će započeti zlatno doba srpskog parlamentarizma koji će potrajati do ujedinjenja. Višestranački parlamentarizam će kod nas tek biti obnovljen tek 1990. godine“, kaže Antić.

Krajem osamdesetih godina prošlog veka, u Srbiji počinju da se razvijaju zahtevi za obnavljanje višepartizma.

Pojavljuju se pokreti za zaštitu ljudskih prava, civilno-društvene inicijative i nevladine organizacije. Rezultat je formalno obnavljanje višepartijskog sistema 1990. godine.

Olivera Perkovski

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Bojkot Rusije: Kako reaguju zemlje BRIKS-a?
Next Article Ruska zagonetka

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Balša Vukčević: Da li znaš da dodaš gas?

Piše: Balša Vukčević Kad je Miloš ugasio Bojkovića, ljudi su se obradovali kao da su…

By Žurnal

Podgorica još čeka spomenik Borislavu Pekiću

Od smrti Borislava Pekića prošla je 31 godina, a u Podgorici, njegovom rodnom gradu, ne…

By Žurnal

Momčilo Nastasijević: Trag

Piše: Momčilo Nastasijević Čudno li me slobodi ovo, čudnije li veza. Buknem u tebi, vreo…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Naslovna 4STAV

Danilović: Ucjene vrijeđaju dostojanstvo i razum

By Žurnal
Naslovna 4STAV

Od alijanse do apokalipse – NATO avantura duga 75 godina

By Žurnal
MozaikNaslovna 6PolitikaSTAV

Od potpisa do popisa

By Žurnal
MozaikPolitika

EU, strateška autonomija, SAD; Rusija, Kina, rat u Ukrajini

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?